Nisu ni ljudi ni roboti: Evo ko će predvoditi industrijsku proizvodnju u budućnosti (FOTO)
Podeli vest
Dok su roboti godinama činili temelj moderne proizvodnje, novi talas tehnologija preti da i njih pošalje u prošlost, a zameniće ih robotske ruke i autonomni sistemi proizvodnje.
Kada su roboti pre više decenija prvi put ušli u proizvodne hale, doneli su sa sobom brzinu, preciznost i doslednost koje čovek nije mogao da pruži.
U narednih pet godina u Srbiji bi moglo da nestane čak 70. 000 radnih mesta zbog veštačke inteligencije, koja se neverovatno brzo razvija, zabrinjavajući su podaci do kojih je došao Fond za razvoj nauke.
Istraživači sa Univerziteta u Tianjinu u Kini postigli su istorijski poduhvat stvaranjem robota koji koristi ljudske moždane ćelije za svoje funkcionisanje. Ovaj napredak ne samo da otvara vrata novim mogućnostima u bioračunarstvu, već obećava revoluciju u medicinskim istraživanjima, posebno u oblasti popravljanja oštećenja - oboljenja ljudskog mozga.
05.07.2024
16:00
Međutim, današnji zahtevi tržišta prevazilaze mehaničko ponavljanje radnji.
Roboti su danas rekli novinarima da mogu biti efikasnije vođe od ljudi, ali da nikome neće oduzimati posao i da nemaju nameru da se pobune protiv svojih kreatora.
Roboti su definitivno naša budućnost. Samo je pitanje koliko će nam se ta budućnost svideti
19.08.2021
14:31
Potrebna je inteligencija, fleksibilnost i samostalno donošenje odluka u realnom vremenu, osobine koje sledeća generacija tehnologije upravo razvija.
Robotske ruke: Tiha smena klasičnih robota
Foto: Shutterstock
Pre nego što u potpunosti ustupimo mesto veštačkoj inteligenciji i autonomnim sistemima, prelaznu fazu obeležavaju napredne robotske ruke koje se već koriste u mnogim fabrikama.
Za razliku od tradicionalnih robota koji obavljaju jednu, unapred definisanu radnju, ove ruke su daleko pametnije - one se uče putem kamera, senzora i algoritama mašinskog učenja da reaguju u stvarnom vremenu, prilagođavajući se različitim objektima, oblicima i zadacima.
U mnogim logističkim centrima Amazona, na primer, robotske ruke već biraju i pakuju proizvode bolje od ljudi, a često i brže od klasičnih robotskih sistema.
U auto - industriji, Tesla koristi robotske ruke koje ne samo da sastavljaju delove, već i analiziraju njihovu ispravnost uz pomoć veštačke inteligencije.
Autonomni sistemi: Fabrike koje same odlučuju
Foto: Shutterstock
Zamislite fabriku bez ljudi, bez klasičnih robota, već sa potpuno autonomnim sistemima koji ne samo da izvršavaju radne zadatke, već i planiraju, optimizuju i reaguju na promene u proizvodnji.
Takve fabrike više nisu naučna fantastika. U pitanju su tzv. kognitivni proizvodni sistemi, koji koriste veštačku inteligenciju, mašinsko učenje, napredne senzore i 5G mreže kako bi samostalno donosili odluke.
Softverski roboti i digitalni blizanci: Nevidljivi naslednici
Foto: Shutterstock
Jedan od glavnih konkurenata klasičnim robotima su softverski roboti (RPA - Robotic Process Automation).
Iako nemaju ruke ni noge, oni automatizuju administrativne i logističke procese, sve više preuzimajući deo poslova koje su roboti u proizvodnji fizički završavali.
Još zanimljiviji koncept su digitalni blizanci, virtuelne kopije proizvodnih sistema, koje pomoću senzora prate i simuliraju rad u realnom vremenu.
Na taj način, kompanije mogu da testiraju promene, identifikuju rizike i optimizuju procese bez fizičke intervencije.
Koordinacija preko veštačke inteligencije
Foto: Shutterstock
Ključnu ulogu u ovoj tranziciji ima veštačka inteligencija (AI). U mnogim postrojenjima, AI već sada preuzima ulogu "dirigenta", povezujući različite sisteme i usmeravajući procese bez potrebe za centralnom ljudskom kontrolom.
Uz pomoć algoritama koji uče iz svakog ciklusa, proizvodnja postaje sve pametnija, brža i efikasnija.
Biološki roboti i živa tehnologija: Sledeći korak?
Foto: Shutterstock
Na eksperimentalnom nivou razvijaju se i biološki roboti, napravljeni od živih ćelija.
Ovi takozvani Ksenoboti (Xenoboti), koje su razvili naučnici sa Univerziteta Vermont i Tufts, imaju potencijal da u budućnosti obavljaju mikroskopske zadatke u zatvorenim proizvodnim sistemima, kao što su inspekcije, popravke ili transport unutar nano-materijala.
Svet bez ljudi i bez robota
Ako je prva industrijska revolucija eliminisala fizički rad, a druga rutinske zadatke, ova nova, nazovimo je "post-robotska" , ima potencijal da ukloni potrebu za bilo kakvom direktnom kontrolom, bilo ljudskom ili robotskom.
Ljudi će ostati u ulozi stratega i dizajnera, ali sve ostalo biće prepušteno sistemima koji sami uče, misle i deluju.
Proizvodnja više ne zahteva ni radnika ni robota sa šrafcigerom. Budućnost pripada sistemima koji uče, prilagođavaju se i rade sami.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U narednih pet godina u Srbiji bi moglo da nestane čak 70. 000 radnih mesta zbog veštačke inteligencije, koja se neverovatno brzo razvija, zabrinjavajući su podaci do kojih je došao Fond za razvoj nauke.
Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanacković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustavljaju.
Svedoci smo svakodnevnih pokušaja omanjivanja javnosti od strane blokadera i antisrpske opozicije, koji pokušavaju lažima da prikažu kako je država u lošem stanju, ali uprkos tome rezultati i brojke govore i pokazuju sasvim suprotno.
Nakon jučerašnje sednice Skupštine Grada tokom koje su iznete brojne poluinformacije a sve vezano za rad javnih preduzeća u Nišu i njihovo buduće fukcionisanje, oglasio se i prvi čovek Pokreta za narod i državu u Nišu, doc. dr Milan Lazarević koji je dao bezrezervnu podršku gradonačelniku Niša Dragoslavu Pavloviću.
Dok opozicija i blokaderi svojim akcijama rade na tome da osujete rad aktuelne vlasti, predsednik Aleksandar Vučić obilazi novootvorene objekte i projekte, koji će život u Srbiji podići na viši nivo.
Sa Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" upozorili su da će prognozirane minimalne dnevne temperature vazduha biti u kategoriji "opasne pojave" na teritoriji raškog, moravičkog, pirotskog, topličkog, pećkog, kosovskomitrovačkog, kosovskopomoravskog i kosovskog okruga 1. i 2. januara, a u pčinjskom i prizrenskom okrugu 2. januara.
Planina Crni Vrh, smeštena u istočnoj Srbiji, tridesetak kilometara od Bora, predstavlja jednu od retkih zimskih destinacija koja je ostala van glavnih turističkih tokova, a u kojoj je cena noćenja već od 2.900 dinara.
Arheolozi su, istražujući mumificirana tela u Sudanu, otkrili da su deca stara samo 18 meseci u regionu doline Nila pre 1.400 godina, imala tetovaže na licu.
U decembru 2016. godine u javnosti je odjeknula izjava Jovana Vukotića, koji je u bezbednosnim krugovima i medijima često označavan kao jedan od ključnih ljudi "škaljarskog klana", da "ima spisak crnogorskih policajaca koje plaća mafija".
Ruski milijarder i osnivač platforme Telegram Pavel Durov planira da u potpunosti pokrije troškove vantelesne oplodnje (IVF) za žene koje mu rode naslednike.
Evropsku javnost poslednjih dana uzdrmao je propagandni video koji se pojavio na televizijama, društvenim mrežama i pojedinim medijskim platformama, a koji je za kratko vreme postao viralan.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar