Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da neki saveti koje smo godinama slušali više ne pružaju pravu zaštitu i da je vreme da se pristup lozinkama promeni.
Postoji pet najčešćih zabluda o lozinkama i kako zaista treba štititi naloge.
Nije dovoljno dodati broj i specijalni znak
Jedna od najvećih grešaka je verovanje da je lozinka sigurna samo zato što sadrži broj i specijalan znak. Na primer, lozinka poput "Password1!" deluje jako, ali je u stvari jedna od prvih kombinacija koju napadači isprobavaju.
Umesto toga, mnogo je važnije da lozinka bude dugačka, složena i potpuno nepredvidiva, jer dužina i slučajnost daju daleko veću zaštitu nego samo dodavanje nekoliko simbola.
Često menjanje lozinke nije zaštita
Još jedna česta zabluda je da lozinke treba menjati svakog meseca. Taj savet je ranije bio uobičajen, ali današnje preporuke stručnjaka kažu da to više nije neophodno, osim u situacijama kada postoji sumnja da je nalog zaista ugrožen.
Foto: Shuterstock
lozinka
Problem sa čestim menjanjem lozinki je to što ljudi uglavnom prave samo male izmene postojeće lozinke, što ne donosi stvarno poboljšanje bezbednosti, već samo stvara lažni osećaj zaštite.
Duga lozinka ne garantuje potpunu sigurnost
Takođe, postoji i pogrešno uverenje da je duga lozinka sama po sebi dovoljna da obezbedi potpunu sigurnost. Iako dužina jeste važan faktor, ona ne štiti ako korisnik nasedne na phishing stranicu ili prevaru, gde napadači mogu direktno ukrasti lozinku.
Zato se preporučuje da se pored jake lozinke koristi i dodatna zaštita, poput dvofaktorske autentifikacije (2FA), koja znatno otežava neovlašćen pristup nalogu.
Jaka lozinka ne može da se koristi svuda
Još jedna česta greška je verovanje da se jedna jaka lozinka može koristiti na svim servisima. To deluje praktično, ali je zapravo veoma rizično. Ako dođe do curenja podataka na jednom sajtu, napadači mogu istu lozinku pokušati i na drugim platformama gde imate naloge.
Zbog toga je mnogo sigurniji pristup da svaki nalog ima svoju, potpuno jedinstvenu lozinku.
"Password manager" je potreban
Takođe, mnogi misle da im nije potreban password manager, ali u praksi je pamćenje velikog broja složenih lozinki skoro nemoguće. Zato stručnjaci sve češće preporučuju korišćenje alata poput Bitwarden, 1Password ili NordPass.
Ove aplikacije automatski generišu jake lozinke i bezbedno ih čuvaju, pa korisnik mora da pamti samo jednu glavnu lozinku kojom pristupa svom “trezoru” lozinki.
Kako da zaštitite svoje naloge
Najbolji način da unapredite bezbednost svojih naloga jeste da primenite nekoliko jednostavnih, ali veoma važnih pravila. Pre svega, koristite lozinke koje imaju najmanje 16 karaktera, jer dužina značajno otežava njihovo probijanje.
Važno je i da za svaki nalog imate potpuno različitu lozinku, kako bi eventualno curenje podataka sa jednog servisa ne ugrozilo ostale naloge.
Foto: Shuterstock
lozinka
Dodatni nivo zaštite obezbeđuje dvofaktorska autentifikacija (2FA), koja traži još jedan korak verifikacije prilikom prijave.
Da biste lakše upravljali svim lozinkama, preporučuje se korišćenje password manager-a, koji ih čuva i automatski generiše sigurne kombinacije.
Gde god je to moguće, sve više se savetuje prelazak na passkeys tehnologiju, koja može potpuno da zameni klasične lozinke.
Zabluda u koju mnogi veruju
Jedna od najvećih zabluda je da lozinka treba samo da izgleda komplikovano. U praksi, to nije presudno. Najvažnije su dužina, jedinstvenost i dodatni slojevi zaštite.
Ako usvojite ova pravila i izbegnete uobičajene greške, vaše naloge možete učiniti znatno bezbednijim bez previše komplikovanja.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Pet je najčešćih načina na koje hakeri dolaze do vaših lozinki i preuzimaju kontrolu nad nalozima. Uz ove konkretne savete bolje zaštitite svoje podatke i povećajte bezbednost na internetu.
Mnogi korisnici interneta i dalje ostavljaju fabričke lozinke na svojim ruterima, ne shvatajući koliko to može da uspori mrežu. Nezaštićena mreža omogućava hakerima, pa čak i susedima, da se lako povežu, što smanjuje brzinu interneta i ugrožava privatnost.
Milioni korisnika Instagrama iznenada su primili mejlove za resetovanje lozinke zbog tehničkog kvara izazvanog API incidentom iz 2024. godine. Iz Instagrama poručuju da bezbednost naloga nije ugrožena, iako su se u međuvremenu pojavili navodi da se povezani podaci nude na prodaju na dark vebu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Nakon što smo najavili objavljivanje ekskluzivnog audio-snimka GOSI službe sa blokaderskog plenuma, javnost sada može u celosti da se uveri u opšti raspad, bedu, licemerje i paniku koja vlada među njima.
U prvom Kolegijumu Informer TV, ekskluzivno smo objavili nove dosijee sa spiska od 99 kandidata sa "studentske", blokaderske liste koje su oni sami "studenti", blokaderi-plenumaši predložili za "vetiranje", odnosno izbacivanje.
I nasilnik i ekstremista Miša Bačulov, poznat po uništavanju javnih zgrada u Novom Sadu nasilnih protesta, ima svog kandidata za poslanika na blokaderskoj listi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nastavio je obilazak Zlatiborskog okruga, a tom prilikom brutalno je odgovorio na novo kukanje i paniku privremenih institucija u Prištini, koje su usplahireno potrčale u Brisel da se žale zbog najave Beograda o mogućoj promeni vodotoka reke Ibar.
Sremskomitrovački blokader Milivoj Đorđić, poznat po nasilničkom ponašanju je pre samo nekoliko dana na društvenoj mreži "Fejsbuk" objavio da bi, nakon eventualne pobede blokaderske liste, svim političkim neistomišljenicima koje pogrdno naziva "botovima", trebalo "odseći vrhove svih prstiju na rukama - da botovi budu obeleženi i bez noktiju do kraja života".
Novinar Uroš Piper žestoko je raskrinkao opasne namere blokaderskog novinara Aleksandra Dikića, koji je u svom sramnom tekstu bez trunke blama izneo uvijene pretnje smrću predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću!
Vatrogasci se već danima neumorno bore sa vatrenom stihijom u Deliblatskoj peščari, dok se u veliku akciju gašenja požara uključila i Vojska Republike Srbije.
Nestanak Nikole Mitića 10. avgusta 2020. godine isprva je tretiran kao običan slučaj nestale osobe, kada je porodica objavila njegovu fotografiju u javnosti, verujući da je reč o misterioznom nestanku.
Barska policija uhapsila je državljanina Azerbejdžana O. I. (34), osumnjičenog za seksualno uznemiravanje maloletne strane državljanke na plaži u Šušnju.
Policija u Sremskoj Mitrovici rasvetlila je tešku krađu na štetu vlasnika kuće u okolini grada i uhapsila K. P. (22), zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ovo krivično delo.
Među onima koji su prednjačili u najprljavijoj kampanji protiv muzičke zvezde Jelene Karleuše našao se i hrvatski modni kreator Juraj Zigman, kog je upravo ona svojevremeno proslavila i pogurala na veliku scenu.
Na društvenim mrežama može se videti najezda Hrvata koji likuju nad otkazanim koncertom Jelene Karleuše, što ne bi bilo iznenađujuće da isti ti glasovi ne dolaze iz zemlje koja bez problema slavi masovna fašistička okupljanja na kojima se ori poklič "Za dom spremni".
Marko Janjušević Janjuš uživa na moru sa ćerkom Krunom, a tamo je doživeo neočekivani susret sa bivšom devojkom, koja ga je iznenadila svojim priznanjem.
Nakon silnih haosa koji su se izdešavali u predhodnom periodu između Asmina Durdžića i Maje Marinković, došlo je do šokantnog preokreta koji je zapalio javnost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.