Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da neki saveti koje smo godinama slušali više ne pružaju pravu zaštitu i da je vreme da se pristup lozinkama promeni.
Postoji pet najčešćih zabluda o lozinkama i kako zaista treba štititi naloge.
Nije dovoljno dodati broj i specijalni znak
Jedna od najvećih grešaka je verovanje da je lozinka sigurna samo zato što sadrži broj i specijalan znak. Na primer, lozinka poput "Password1!" deluje jako, ali je u stvari jedna od prvih kombinacija koju napadači isprobavaju.
Umesto toga, mnogo je važnije da lozinka bude dugačka, složena i potpuno nepredvidiva, jer dužina i slučajnost daju daleko veću zaštitu nego samo dodavanje nekoliko simbola.
Često menjanje lozinke nije zaštita
Još jedna česta zabluda je da lozinke treba menjati svakog meseca. Taj savet je ranije bio uobičajen, ali današnje preporuke stručnjaka kažu da to više nije neophodno, osim u situacijama kada postoji sumnja da je nalog zaista ugrožen.
Foto: Shuterstock
lozinka
Problem sa čestim menjanjem lozinki je to što ljudi uglavnom prave samo male izmene postojeće lozinke, što ne donosi stvarno poboljšanje bezbednosti, već samo stvara lažni osećaj zaštite.
Duga lozinka ne garantuje potpunu sigurnost
Takođe, postoji i pogrešno uverenje da je duga lozinka sama po sebi dovoljna da obezbedi potpunu sigurnost. Iako dužina jeste važan faktor, ona ne štiti ako korisnik nasedne na phishing stranicu ili prevaru, gde napadači mogu direktno ukrasti lozinku.
Zato se preporučuje da se pored jake lozinke koristi i dodatna zaštita, poput dvofaktorske autentifikacije (2FA), koja znatno otežava neovlašćen pristup nalogu.
Jaka lozinka ne može da se koristi svuda
Još jedna česta greška je verovanje da se jedna jaka lozinka može koristiti na svim servisima. To deluje praktično, ali je zapravo veoma rizično. Ako dođe do curenja podataka na jednom sajtu, napadači mogu istu lozinku pokušati i na drugim platformama gde imate naloge.
Zbog toga je mnogo sigurniji pristup da svaki nalog ima svoju, potpuno jedinstvenu lozinku.
"Password manager" je potreban
Takođe, mnogi misle da im nije potreban password manager, ali u praksi je pamćenje velikog broja složenih lozinki skoro nemoguće. Zato stručnjaci sve češće preporučuju korišćenje alata poput Bitwarden, 1Password ili NordPass.
Ove aplikacije automatski generišu jake lozinke i bezbedno ih čuvaju, pa korisnik mora da pamti samo jednu glavnu lozinku kojom pristupa svom “trezoru” lozinki.
Kako da zaštitite svoje naloge
Najbolji način da unapredite bezbednost svojih naloga jeste da primenite nekoliko jednostavnih, ali veoma važnih pravila. Pre svega, koristite lozinke koje imaju najmanje 16 karaktera, jer dužina značajno otežava njihovo probijanje.
Važno je i da za svaki nalog imate potpuno različitu lozinku, kako bi eventualno curenje podataka sa jednog servisa ne ugrozilo ostale naloge.
Foto: Shuterstock
lozinka
Dodatni nivo zaštite obezbeđuje dvofaktorska autentifikacija (2FA), koja traži još jedan korak verifikacije prilikom prijave.
Da biste lakše upravljali svim lozinkama, preporučuje se korišćenje password manager-a, koji ih čuva i automatski generiše sigurne kombinacije.
Gde god je to moguće, sve više se savetuje prelazak na passkeys tehnologiju, koja može potpuno da zameni klasične lozinke.
Zabluda u koju mnogi veruju
Jedna od najvećih zabluda je da lozinka treba samo da izgleda komplikovano. U praksi, to nije presudno. Najvažnije su dužina, jedinstvenost i dodatni slojevi zaštite.
Ako usvojite ova pravila i izbegnete uobičajene greške, vaše naloge možete učiniti znatno bezbednijim bez previše komplikovanja.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Pet je najčešćih načina na koje hakeri dolaze do vaših lozinki i preuzimaju kontrolu nad nalozima. Uz ove konkretne savete bolje zaštitite svoje podatke i povećajte bezbednost na internetu.
Mnogi korisnici interneta i dalje ostavljaju fabričke lozinke na svojim ruterima, ne shvatajući koliko to može da uspori mrežu. Nezaštićena mreža omogućava hakerima, pa čak i susedima, da se lako povežu, što smanjuje brzinu interneta i ugrožava privatnost.
Milioni korisnika Instagrama iznenada su primili mejlove za resetovanje lozinke zbog tehničkog kvara izazvanog API incidentom iz 2024. godine. Iz Instagrama poručuju da bezbednost naloga nije ugrožena, iako su se u međuvremenu pojavili navodi da se povezani podaci nude na prodaju na dark vebu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Kako saznajemo iz izvora bliskih Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, Srbija je uputila protestnu notu Hrvatskoj zbog najgrubljeg mešanja u izborni proces u našoj zemlji.
Novi Beograd je večeras goreo od ponosa, patriotizma i nezaustavljive narodne energije gde se okupila reka nasmejanih, raspoloženih građana kako bi pružili nikad snažniju podršku politici predsednika Aleksandra Vučića, nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Miljan Salata, kandidat blokaderske liste, godinama je radio za ZDL studio iz hrvatskog grada Rijeke, gde je učestvovao na projektima u toj zemlji, uključujući zagrebački Paromlin, hotel Grabovac, Kantridu i privatne vile.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić oštro je odgovorio potpredsedniku Skupštine Crne Gore i vlastima u Zagrebu na zahteve da Srbija isplaćuje navodne odštete.
Takmičarka Plavog tima u Exatlonu Srbija Sanja Filipović prozvala je novu takmičarku Crvenog tima Milu Ivanovski i rekla kako je u takmičenje došla samo turistički.
U najtežim životnim iskušenjima, kada se Nadina porodica susrela sa brojnim nemirima, ona je utehu potražila pred čudotvornom ikonom Presvete Bogorodice Lepavinske.
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su u septembru započeli dobrovoljno služenje vojnog roka.
U Vranje nema laganje, ali ima šale! Video snimak na kome se vidi medved koji trči naseljem Sobina na dva kilometra od samog centra Vranja danas je šokirao Vranjance.
Zagrebačka policija razbila je privatni narko-biznis u Velikoj Gorici i uhapsila muškarca (61) koji je porodična imanja pretvorio u prave plantaže opojne droge, namenjene daljoj ilegalnoj distribuciji.
Pred sudom u Holandiji počelo je procesuiranje nezapamćenog slučaja porodičnog užasa i zverstva u kom je državljanin Bosne i Hercegovine (64) optužen da je punih 13 godina seksualno zlostavljao i silovao rođenu kćerku.
Pripadnici policije u Sremskoj Mitrovici, u efikasnoj i sinhronizovanoj akciji sprovedenoj u saradnji sa pripadnicima Stanice granične policije Sremska Rača, lišili su slobode Z. B. (52) zbog postojanja osnova sumnje na prodaju droge.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu rasvetlili su seriju teških krađa i po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Nišu, uhapsili P. R. (22) iz ovog grada zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio ova krivična dela.
L. C. (23), koja je povređena nakon pada s lučne zgrade u Novom Pazaru, prebačena je iz šok-sobe na hirurško odeljenje nakon stabilizacije zdravstvenog stanja.
Odnosi američkog predsednika Donalda Trampa i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog ponovo su pali na najniži nivo od njihovog dramatičnog sukoba u Ovalnom kabinetu u februaru 2025. godine, ocenjuje američki list "Volstrit džurnal" (WSJ).
Divlja divokoza već nekoliko dana napada džogere u okolini Besankona, na istoku Francuske, zbog čega su angažovani stručnjaci za hvatanje i odstrel vukova i drugih opasnih životinja kako bi se osigurala bezbednost stanovnika, javljaju francuski mediji.
Poljska razmatra uvođenje obaveznog vojnog roka kako bi ojačala svoje oružane snage, izjavila je danas zamenica ministra odbrane Magdalena Sobkovjak-Čarnecka.
Đorđa Meloni, premijerka Italije, pozvala je zemlje Evropske unije da usaglase jedinstven stav o Ukrajini i da ili imenuju zajedničkog predstavnika za pregovore sa jasnim mandatom svih 27 država ili da zvanično ovlaste užu grupu zemalja da obavlja tu ulogu.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Tiktokerka Esther Bešlić je nastupom na "Supertalentu" oduševila sve, a sada je raspametila svoje pratioce na TikToku pošto je otpevala veliki hit Halida Bešlića.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.