Stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da neki saveti koje smo godinama slušali više ne pružaju pravu zaštitu i da je vreme da se pristup lozinkama promeni.
Postoji pet najčešćih zabluda o lozinkama i kako zaista treba štititi naloge.
Nije dovoljno dodati broj i specijalni znak
Jedna od najvećih grešaka je verovanje da je lozinka sigurna samo zato što sadrži broj i specijalan znak. Na primer, lozinka poput "Password1!" deluje jako, ali je u stvari jedna od prvih kombinacija koju napadači isprobavaju.
Umesto toga, mnogo je važnije da lozinka bude dugačka, složena i potpuno nepredvidiva, jer dužina i slučajnost daju daleko veću zaštitu nego samo dodavanje nekoliko simbola.
Često menjanje lozinke nije zaštita
Još jedna česta zabluda je da lozinke treba menjati svakog meseca. Taj savet je ranije bio uobičajen, ali današnje preporuke stručnjaka kažu da to više nije neophodno, osim u situacijama kada postoji sumnja da je nalog zaista ugrožen.
Foto: Shuterstock
lozinka
Problem sa čestim menjanjem lozinki je to što ljudi uglavnom prave samo male izmene postojeće lozinke, što ne donosi stvarno poboljšanje bezbednosti, već samo stvara lažni osećaj zaštite.
Duga lozinka ne garantuje potpunu sigurnost
Takođe, postoji i pogrešno uverenje da je duga lozinka sama po sebi dovoljna da obezbedi potpunu sigurnost. Iako dužina jeste važan faktor, ona ne štiti ako korisnik nasedne na phishing stranicu ili prevaru, gde napadači mogu direktno ukrasti lozinku.
Zato se preporučuje da se pored jake lozinke koristi i dodatna zaštita, poput dvofaktorske autentifikacije (2FA), koja znatno otežava neovlašćen pristup nalogu.
Jaka lozinka ne može da se koristi svuda
Još jedna česta greška je verovanje da se jedna jaka lozinka može koristiti na svim servisima. To deluje praktično, ali je zapravo veoma rizično. Ako dođe do curenja podataka na jednom sajtu, napadači mogu istu lozinku pokušati i na drugim platformama gde imate naloge.
Zbog toga je mnogo sigurniji pristup da svaki nalog ima svoju, potpuno jedinstvenu lozinku.
"Password manager" je potreban
Takođe, mnogi misle da im nije potreban password manager, ali u praksi je pamćenje velikog broja složenih lozinki skoro nemoguće. Zato stručnjaci sve češće preporučuju korišćenje alata poput Bitwarden, 1Password ili NordPass.
Ove aplikacije automatski generišu jake lozinke i bezbedno ih čuvaju, pa korisnik mora da pamti samo jednu glavnu lozinku kojom pristupa svom “trezoru” lozinki.
Kako da zaštitite svoje naloge
Najbolji način da unapredite bezbednost svojih naloga jeste da primenite nekoliko jednostavnih, ali veoma važnih pravila. Pre svega, koristite lozinke koje imaju najmanje 16 karaktera, jer dužina značajno otežava njihovo probijanje.
Važno je i da za svaki nalog imate potpuno različitu lozinku, kako bi eventualno curenje podataka sa jednog servisa ne ugrozilo ostale naloge.
Foto: Shuterstock
lozinka
Dodatni nivo zaštite obezbeđuje dvofaktorska autentifikacija (2FA), koja traži još jedan korak verifikacije prilikom prijave.
Da biste lakše upravljali svim lozinkama, preporučuje se korišćenje password manager-a, koji ih čuva i automatski generiše sigurne kombinacije.
Gde god je to moguće, sve više se savetuje prelazak na passkeys tehnologiju, koja može potpuno da zameni klasične lozinke.
Zabluda u koju mnogi veruju
Jedna od najvećih zabluda je da lozinka treba samo da izgleda komplikovano. U praksi, to nije presudno. Najvažnije su dužina, jedinstvenost i dodatni slojevi zaštite.
Ako usvojite ova pravila i izbegnete uobičajene greške, vaše naloge možete učiniti znatno bezbednijim bez previše komplikovanja.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Pet je najčešćih načina na koje hakeri dolaze do vaših lozinki i preuzimaju kontrolu nad nalozima. Uz ove konkretne savete bolje zaštitite svoje podatke i povećajte bezbednost na internetu.
Mnogi korisnici interneta i dalje ostavljaju fabričke lozinke na svojim ruterima, ne shvatajući koliko to može da uspori mrežu. Nezaštićena mreža omogućava hakerima, pa čak i susedima, da se lako povežu, što smanjuje brzinu interneta i ugrožava privatnost.
Milioni korisnika Instagrama iznenada su primili mejlove za resetovanje lozinke zbog tehničkog kvara izazvanog API incidentom iz 2024. godine. Iz Instagrama poručuju da bezbednost naloga nije ugrožena, iako su se u međuvremenu pojavili navodi da se povezani podaci nude na prodaju na dark vebu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mnogi korisnici interneta smatraju da znaju kako da naprave bezbednu lozinku, ali stručnjaci za sajber bezbednost upozoravaju da su brojna pravila kojih se ljudi godinama pridržavaju danas zastarela i nedovoljna za zaštitu naloga.
Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov poručio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iskusan i hrabar političar! Ruski šef diplomatije time je sahranio laži blokadera i njihovih medija da Kremlj više ne podržava srpskog šefa države.
Udari na brodove koji se upućuju ka lukama Velike Odese sa teretom ukrajinskih oružanih snaga još uvek ne predstavljaju potpunu blokadu, kaže ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Sergej Gorbačov.
Objava Ivana Atanaskovića na društvenoj mreži Iks, u kojoj je, govoreći o ženama koje su posle Drugog svetskog rata optuživane za saradnju sa okupatorima, podsetio na praksu javnog šišanja glava, izazvala je talas oštrih reakcija i novi sukob unutar opozicionog i blokaderskog kruga.
Nova izjava jedne od predstavnica blokaderskog pokreta otvorila je ozbiljno pitanje. Naime, blokaderka sa FPN-a Isidora Jovanović, priznala je u razgovoru sa novinarom tajkunske N1, da studenti ni ne znaju ko im je na listi!
Akademik za semafore, ideolog blokadera Dušan Teodorović tokom gostovanja na Novoj S žestoko se nalupetao o Kosovu i Metohiji, ali su njegove budalaština naišle na plodno tle među pojedinim strancima.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" pokazali smo vam kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta ovih dana radi profesor blokader Milo Lompar, koje propise krši samozvani ekolog Aleksandar Jovanović Čuta, čime se bavi potrčko Dragana Đilasa, Borko Stefanović…
U najnovijoj epizodi emisije "Na merama" videćete kakvu to kampanju vodi političar u pokušaju Miki Aleksić, šta je ovoga puta uradio profesor blokader Milo Lompar, kako se bahati lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta, čime se bavi Đilasov potrčko Borko Stefanović…
Takmičar u RTS-ovoj Slagalici Pavel Breznik, totalno je dominirao u igri asocijacija, pogodio sva polja, a onda pred kamerama rekao ono što se sigurno nije smelo čuti.
Alen Kostić Kubi, vođa Partizanove navijačke grupe "Zabranjeni", ubijen je u Železniku pre deset godina kada ga je, nakon dugotrajnog sukoba oko narkotika i reketiranja, izrešetao poznanik Nikola Elezović, inače vođa suparničke frakcije "Alkatraz".
Nesvakidašnji napad odigrao se u beogradskom naselju Zvezdara, kada je državljanin Azerbejdžana polno uznemiravao A. J. (30). Detalji iz policijske istrage rasvetljavaju neverovatnu bezobzirnost napadača, ali i prisebnost i hrabrost napadnute Beograđanke, koja je uspešno pružila otpor i izbegla najgori scenario.
Krvavi obračun odigrao se tokom noći na Novom Beogradu, u Ulici dr Ivana Ribara, gde je muškarac (35) zadobio teške povrede nakon što ga je nepoznati napadač izbo nožem
Paralelno sa maratonskim procesom koji se vodi za stravična ubistva i delovanje svirepog kriminalnog klana, pred Specijalnim sudom u Beogradu odvija se i obiman postupak protiv Veljka Belivuka, Marka Miljkovića, njihovih supruga i bliskih saradnika zbog sumnje da su godinama uspešno "prali" novac stečen teškim kriminalom.
Policija u Zrenjaninu, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsila je M. N. (43) iz Zrenjanina, zbog postojanja osnovane sumnje je vršio prodaju droge.
Pet osoba je ubijeno u seriji pucnjava u okrugu Misoki u Mičigenu, a osumnjičeni za napade pronađen je mrtav nakon opsežne policijske potrage, saopštile su danas vlasti.
Iran još nije doneo odluku o nastavku pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok su kontakti preko posrednika poput Katara i Pakistana u toku, izjavio je sinoć iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči, istakavši da se u dokumentu iz Islamabada govorilo o "okončanju rata", a ne o 60-dnevnom primirju.
Udari na brodove koji se upućuju ka lukama Velike Odese sa teretom ukrajinskih oružanih snaga još uvek ne predstavljaju potpunu blokadu, kaže ruski vojni stručnjak i penzionisani kapetan prvog ranga Sergej Gorbačov.
Belgija je u junu povećala uvoz ruskog gasa za 27 odsto, čime je prvi put od jula 2025. godine postala najveći kupac ruskog gasa među zemljama Evropske unije, pokazala je analiza Sputnjika na osnovu podataka Eurostata.
Pevačica Katarina Didanović nalazi se trenutno na odmoru, gde sitno broji do porođaja a asada je podelila fotogradije koje otkrivaju njenu letnju idilu.
Voditelj televizije "Pink" Darko Tanasijević oglasio se povodom velikog požara koji je zahvatio Deliblatsku peščaru, predeo za koji je emotivno vezan i gde je odrastao.
Pevačica Sandra Afrika objavila je na svom Instagramu slike na kojima se oprobala u vožnji daske za vodu, a njeno umeće palo je u drugi plan zbog njenih vrelih atributa.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.