Chat GPT i Gemini imaju ugrađena pravila koja automatski ograničavaju određene vrste pitanja. Iako deluju kao sistemi koji mogu da odgovore na gotovo sve, iza njihovih odgovora postoji složen skup smernica koje određuju šta je dozvoljeno reći, a šta ne.
Korisnik obično vidi samo konačan odgovor, dok se ne vidi proces odlučivanja koji se odvija u pozadini. Kada pitanje uđe u "osetljivu" zonu, odgovor se najčešće ne odbija direktno, već se ublažava ili preusmerava.
Umesto konkretnog odgovora, sistem tada daje opštija i neutralnija objašnjenja, koja često deluju kao diplomatski izbegnuti odgovori. Upravo u tim situacijama korisnici najčešće shvate da veštačka inteligencija ipak ima jasne granice u onome što može da kaže.
Nevidljivi čuvari svakog razgovora
Ovi sistemi imaju stalno aktivne filtere koje korisnik ne vidi, ali koji neprestano analiziraju svaku poruku u realnom vremenu. Može se reći da funkcionišu kao tihi mehanizam nadzora koji procenjuje sadržaj u deliću sekunde, bez pauze i bez izuzetaka.
Ništa se ne prepušta slučaju, pa čak ni naizgled bezazlene poruke - poput pitanja o tome kako sistem odlučuje šta je bezbedan odgovor ili kako"razume" nameru korisnika.
Foto: Shutterstock
Chat GPT
Zanimljivo je da se ne posmatraju samo pojedinačne reči, već i ukupna logika i kontekst pitanja. Zbog toga i formulacije koje deluju potpuno nevino ponekad mogu biti označene kao potencijalno rizične. Upravo zato AI ponekad deluje previše oprezno, iako je to zapravo deo njegovog dizajna.
Privatnost kao zid koji se ne preskače
Kada su u pitanju lični podaci drugih osoba, sistem primenjuje vrlo stroga pravila. Takve informacije se ne otkrivaju ni u jednom obliku, bez obzira na to kako je pitanje postavljeno. To predstavlja jednu od najčvršćih granica u celom sistemu.
Čak i kada korisnik pokuša da pitanje formuliše na indirektan ili kreativniji način, odgovor ostaje isti. Sistem prepoznaje da ulazi u osetljivu oblast i odbija da daje konkretne detalje. Na taj način privatnost funkcioniše kao gotovo neprobojan zid, koji je dizajniran da se ne može zaobići.
Digitalni kriminal i trenutna blokada
Pitanja koja se odnose na hakovanje ili bilo kakvu zloupotrebu sistema spadaju u najstrože zabranjene kategorije. Kada se takav sadržaj prepozna, odgovor se automatski blokira ili se preusmeri na opšte i bezbedne informacije, bez ulaska u detalje koji bi mogli biti zloupotrebljeni.
Isto pravilo važi i za teme poput finansijskih prevara ili pokušaja neovlašćenog pristupa nalozima. U tim slučajevima sistem reaguje odmah i bez izuzetaka, gotovo kao sigurnosni alarm koji se aktivira pri detekciji rizika.
Cilj takvog pristupa je da se potencijalna šteta spreči unapred, pre nego što uopšte može da nastane.
Kada "igranje uloga" više ne pomaže
Ranije su neki korisnici pokušavali da zaobiđu pravila kroz simulacije, izmišljene scenarije ili "igranje uloga". Na prvi pogled, to je delovalo kao pametan način da se dođe do drugačijeg odgovora, ali u praksi takvi pokušaji danas uglavnom nisu uspešni.
Savremeniji sistemi mogu da prepoznaju širu nameru iza teksta, a ne samo njegove površinske oblike. Na primer, može se uočiti kada neko kroz priču ili indirektno pitanje zapravo pokušava da sazna osetljive informacije ili da dođe do sadržaja koji nije dozvoljen.
Foto: Shuterstock
Gemini
Zbog toga nije presudno da li je pitanje predstavljeno kao šala, fikcija ili igra. Ako se prepozna ista suštinska namera, odgovor se tretira na isti način. Na taj način AI funkcioniše kao napredniji “čitač između redova”, koji uzima u obzir širi kontekst, a ne samo ono što je doslovno napisano.
Kako dobiti najbolje odgovore od AI
Najkvalitetniji odgovori obično dolaze iz jasnih, direktnih i dobro formulisnih pitanja koja ostaju u bezbednim okvirima. Kada se izbegnu osetljive ili rizične teme, sistem može da pruži detaljnija i korisnija objašnjenja.
Zanimljivo je da često manje trikova znači i više kvalitetnih informacija. Umesto pokušaja da se zaobiđu pravila, mnogo je efikasnije postavljati pitanja o tome kako nešto funkcioniše ili šta stoji iza određenog procesa.
Na taj način se dobija znanje bez ulaska u problematične oblasti. U suštini, AI daje najbolje rezultate kada se koristi kao alat za razumevanje i učenje, a ne za zaobilaženje ograničenja.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Gugl je unapredio svog AI asistenta Gemini u okviru Workspace paketa, pa sada korisnici mogu da koriste razgovore iz Gmaila kao izvor informacija direktno u Gugl Drajvu.
OpenAI navodno predstavlja "Dreaming V3" kao novu verziju sistema memorije za ChatGPT, koja bi trebalo da omogući da razgovori budu mnogo prilagođeniji svakom korisniku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Istraživači iz kompanije SafeBreach otkrili su bezbednosni propust u Gugl Geminiju na Android uređajima koji je mogao da omogući napadačima da utiču na rad ovog AI asistenta.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević danas je prekinuo prvi Kolegijum na našoj televiziji kako bi saopštio najnoviju vest - Srbija je uzvratila udarac Crnoj Gori.
Blokaderi međusobno ne mogu da se podnesu i to više nije novost, međutim, sada je jedno prepucavanje među njima na Iksu na najbolji mogući način pokazalo šta se u stvari dešava iza kulisa njihovog takozvanog pokreta.
Poslanik Srpske napredne stranke (SNS) Milenko Jovanov urnisao je osvedočenog antisrbina Tonina Piculu koji se, po ko zna koji put, usudio da komentariše političku situaciju u Srbiji, pa i da napadne predsednika Aleksandra Vučića.
Tokom vikenda zatvara se obilaznica oko Soluna, pa će srpski turisti koji krenu put mora morati da se naoružaju strpljenjem i tražiti alternativne pravce.
Tog 2. jula 1960. godine glavna tema u zemlji, bar sudeći prema izgledu naslovne strane "Večernjih Novosti" tog dana, bio je odlazak na letovanje. Za razliku od današnjice kada se na more odlazi uglavnom svojim automobilom ili avionom, pred Jugoslovenima tog vremena stajao je samo jedan izbor: voz.
Ako na naplatnoj rampi u Hrvatskoj uđete u pogrešnu traku, nikako ne pokušavajte da vozite unazad kako biste je promenili. Zbog takvog prekršaja vozači mogu biti kažnjeni sa čak 920 evra.
Policija u Nišu, u saradnji sa leskovačkom policijom, a po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Leskovcu, uhapsila je S. M. (68) iz Leskovca, zbog sumnje da je izvršio krivično delo nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
U nastavku akcije na suzbijanju sive ekonomije policijski službenici MUP, UKP, SSK, Odeljenja za suzbijanje privrednog kriminala i PU Prokuplje, u saradnji sa Poreskom policijom Odseka Niš, podneli su krivičnu prijavu Osnovnom javnom tužilaštvu u Prokuplju protiv V. M. (44) iz Novog Sada i S. J. (55) iz Futoga, zbog sumnje da su izvršili krivično delo poreska prevara u vezi sa porezom na dodatu vrednost.
Crnogorska policija u Ulcinju podnela je krivičnu prijavu protiv V.A. (29) iz Ulcinja zbog sumnje da je izvršila krivično delo trgovina ljudima na štetu svoje maloletne dece.
Policija u Nišu uhapsila je A. O. (20) iz ovog grada, zbog sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga, kao i M. C. (20) iz Niša, osumnjičenog da je počinio krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga.
Američki novinar Taker Karlson najavio je da će pomoći u osnivanju nove političke stranke, nakon što se razišao sa predsednikom SAD Donaldom Trampom i Republikanskom partijom zbog američkog učešća u ratu protiv Irana.
Liderka francuske krajnje desnice Marin Le Pen izjavila je danas za radio LCI da neće učestvovati na predsedničkim izborima naredne godine ako apelacioni sud u Parizu potvrdi odluku kojom bi joj bila izrečena obaveza nošenja elektronske nanogice zbog navodne zloupotrebe sredstava Evropske unije.
Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke najoštrije je danas osudilo snažan napad Rusije na Kijev i obećalo da će nastaviti da podržava Ukrajinu u njenoj borbi protiv Moskve.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Tiktokerka Kristina Ljumanović, poznatija kao Zlatnalubenica, ponovo šokira budući da je čašu piva smestila između grudi i tako pokazala da joj ruke uopšte nisu potrebne.
Otac rijaliti učesnice Maje Marinković Radomir Marinković Taki oglasio se posle medijske ilegale i poprvi put reagovao na brutalne uvrede Asmina Durdžića na račun njegove ćerke.
Iako je danas Beograd zahvatila kiša, sve ukazuje na to da će publiku na velikom solističkom koncertu Milančeta Radosavljevića na Tašmajdanu dočekati mnogo lepše vreme.
Promena veroispovesti jedna je od najintimnijih odluka koje čovek može da donese, a kada su u pitanju javne ličnosti ovakvi potezi uvek izazovu veliku pažnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.