Brisanje fajlova, foldera i naloga postalo je sastavni deo naše svakodnevne digitalne rutine, ali retko ko se zapita šta se zapravo dešava iza scene u trenutku kada pritisnemo to čuveno dugme Delete.
Kako ukazuje portal The Conversation, tehnološke kompanije nam retko kada dovoljno jasno objašnjavaju ceo ovaj proces, dok brojna istraživanja otkrivaju ozbiljan nedostatak transparentnosti po pitanju toga kako se naši zahtevi za brisanje uopšte obrađuju.
Ovaj problem se ne završava na operativnim sistemima naših ličnih računara i telefona. Na društvenim mrežama, platformama i raznim servisima na pretplatu, mehanizmi uklanjanja podataka podjednako su nejasni i zbunjujući za krajnje korisnike, koji gotovo nikada ne dobijaju pouzdanu i jasnu potvrdu da su njihovi lični podaci zaista trajno nestali sa servera kompanija.
Zašto brisanje ne znači i stvarno uklanjanje podataka
Jedna od najraširenijih zabluda u digitalnom svetu jeste uverenje da obično brisanjem fajla automatski postižemo njegovo potpuno i trajno uklanjanje, odnosno da dokument čim nestane s ekrana biva nepovratno uništen.
To u praksi najčešće nije tačno. Kada korisnik izbriše fajl, operativni sistem zapravo samo označi taj deo diska kao slobodan prostor spreman za buduću upotrebu i sakrije ga iz svakodnevnog prikaza, dok sam sadržaj fajla i dalje ostaje netaknut na memoriji i može se lako povratiti odgovarajućim softverskim alatima.
Foto: Shuterstock
Kada je reč o pouzdanijim načinima za zaista trajno uklanjanje podataka, opcije obuhvataju prepisivanje memorijskih blokova novim sadržajem koji u potpunosti prekriva stare fajlove, primenu naprednog šifrovanja praćenog trajnim uništavanjem ključa za dešifrovanje, ili pak radikalnu metodu fizičkog uništavanja samog uređaja za skladištenje.
Ipak, ovakve metode znaju biti skupe, zahtevne i često ostavljaju uređaj potpuno neupotrebljivim. Pored toga, specifičnosti moderne infrastrukture u oblaku dodatno usložnjavaju proces, čineći potpuno i bezbedno brisanje podataka znatno težim zadatkom.
Društvene mreže
Slična situacija važi i za sadržaj koji delimo na javnim društvenim mrežama. Čak i nakon što obrišemo neku objavu, ona možda neće u potpunosti nestati, jer odgovori, komentari i internet arhive često čuvaju tragove njenog postojanja, omogućavajući da se čitav sadržaj lako rekonstruiše na osnovu tuđih reakcija i pominjanja.
Posebno rasprostranjena zabluda jeste i pogrešno uverenje da prosto uklanjanje aplikacije sa mobilnog uređaja automatski briše i nalog koji je bio povezan sa njom.
Mnogi korisnici na ovaj način nesvesno ostavljaju za sobom takozvane zombi naloge - napuštene profile na internet prodavnicama, servisima za skladištenje podataka, aplikacijama za upoznavanje, finansijskim platformama i servisima za striming.
Ovi profili nastavljaju da postoje i da čuvaju lične podatke, dok milioni ljudi širom sveta nisu ni svesni da su njihovi zaboravljeni nalozi i dalje direktno izloženi riziku od sajber napada i curenja informacija.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Viber je dobio jednu od najvećih AI nadogradnji do sada, ChatGPT je sada dostupan direktno u četovima i može da pomaže korisnicima tokom svakodnevne komunikacije.
WhatsApp uvodi novu bezbednosnu opciju koja bi mogla značajno da smanji broj internet prevara. Reč je o upozorenju koje se prikazuje pre nego što korisnik otvori razgovor sa nepoznatim brojem telefona.
WhatsApp, jedna od najpopularnijih aplikacija za dopisivanje na svetu, uskoro bi mogla da dobije opciju koja će dodatno zaštititi privatne razgovore i sprečiti deljenje osetljivog sadržaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Blokaderi i njihovi takozvani "aktivisti" doživeli su još jedan brutalni šamar od naroda, ovog puta u Aranđelovcu, gde se njihov najavljivani skup pretvorio u pravu cirkusku predstavu i epsku sramotu.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je izrekao seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Poseta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Beogradu i njegov neposredni razgovor sa predsednikom Aleksandrom Vučićem izazvali su havariju među Albancima u Prištini i Tirani.
Na novom blokaderskom spisku policijskih službenika koji se širi društvenim mrežama, ponovo su se našla imena ljudi koji, prema navodima njihovog advokata, u vreme događaja nisu ni bili u Valjevu.
Požar u Deliblatskoj peščari zahvatio je između sedam i osam odsto šume, a nadležni očekuju da će, iako se i dalje širi, u narednih nekoliko dana biti stavljen pod kontrolu.
Na graničnom prelazu Evzoni beleže se kilometarske kolone i višesatna zadržavanja zbog masovne smene turista. Na ulazak u Grčku, prema prvim informacijama, čeka se više od tri sata.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Sve ono čime je obilovala naslovna strana Večernjih novosti tog 10. avgusta 1954. ukazivalo je na tektonske poremećaje u svetskom poretku i na nove lokalne ratove, iako je od završetka onog svetskog, najvećeg koga je svet ikad video, prošlo tek svega devet godina.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Rusija je rasporedila tri prstena protivvazdušne odbrane kako bi ojačala zaštitu Moskve, izjavio je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u intervjuu za Junajted njuz, prenosi Ukrinform.
Donald Tramp za sada bira jači ekonomski pritisak na Iran, umesto nove velike vojne ofanzive, dok pregovori Vašingtona i Teherana napreduju „polovično“.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.