Brisanje fajlova, foldera i naloga postalo je sastavni deo naše svakodnevne digitalne rutine, ali retko ko se zapita šta se zapravo dešava iza scene u trenutku kada pritisnemo to čuveno dugme Delete.
Kako ukazuje portal The Conversation, tehnološke kompanije nam retko kada dovoljno jasno objašnjavaju ceo ovaj proces, dok brojna istraživanja otkrivaju ozbiljan nedostatak transparentnosti po pitanju toga kako se naši zahtevi za brisanje uopšte obrađuju.
Ovaj problem se ne završava na operativnim sistemima naših ličnih računara i telefona. Na društvenim mrežama, platformama i raznim servisima na pretplatu, mehanizmi uklanjanja podataka podjednako su nejasni i zbunjujući za krajnje korisnike, koji gotovo nikada ne dobijaju pouzdanu i jasnu potvrdu da su njihovi lični podaci zaista trajno nestali sa servera kompanija.
Zašto brisanje ne znači i stvarno uklanjanje podataka
Jedna od najraširenijih zabluda u digitalnom svetu jeste uverenje da obično brisanjem fajla automatski postižemo njegovo potpuno i trajno uklanjanje, odnosno da dokument čim nestane s ekrana biva nepovratno uništen.
To u praksi najčešće nije tačno. Kada korisnik izbriše fajl, operativni sistem zapravo samo označi taj deo diska kao slobodan prostor spreman za buduću upotrebu i sakrije ga iz svakodnevnog prikaza, dok sam sadržaj fajla i dalje ostaje netaknut na memoriji i može se lako povratiti odgovarajućim softverskim alatima.
Foto: Shuterstock
Kada je reč o pouzdanijim načinima za zaista trajno uklanjanje podataka, opcije obuhvataju prepisivanje memorijskih blokova novim sadržajem koji u potpunosti prekriva stare fajlove, primenu naprednog šifrovanja praćenog trajnim uništavanjem ključa za dešifrovanje, ili pak radikalnu metodu fizičkog uništavanja samog uređaja za skladištenje.
Ipak, ovakve metode znaju biti skupe, zahtevne i često ostavljaju uređaj potpuno neupotrebljivim. Pored toga, specifičnosti moderne infrastrukture u oblaku dodatno usložnjavaju proces, čineći potpuno i bezbedno brisanje podataka znatno težim zadatkom.
Društvene mreže
Slična situacija važi i za sadržaj koji delimo na javnim društvenim mrežama. Čak i nakon što obrišemo neku objavu, ona možda neće u potpunosti nestati, jer odgovori, komentari i internet arhive često čuvaju tragove njenog postojanja, omogućavajući da se čitav sadržaj lako rekonstruiše na osnovu tuđih reakcija i pominjanja.
Posebno rasprostranjena zabluda jeste i pogrešno uverenje da prosto uklanjanje aplikacije sa mobilnog uređaja automatski briše i nalog koji je bio povezan sa njom.
Mnogi korisnici na ovaj način nesvesno ostavljaju za sobom takozvane zombi naloge - napuštene profile na internet prodavnicama, servisima za skladištenje podataka, aplikacijama za upoznavanje, finansijskim platformama i servisima za striming.
Ovi profili nastavljaju da postoje i da čuvaju lične podatke, dok milioni ljudi širom sveta nisu ni svesni da su njihovi zaboravljeni nalozi i dalje direktno izloženi riziku od sajber napada i curenja informacija.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Viber je dobio jednu od najvećih AI nadogradnji do sada, ChatGPT je sada dostupan direktno u četovima i može da pomaže korisnicima tokom svakodnevne komunikacije.
WhatsApp uvodi novu bezbednosnu opciju koja bi mogla značajno da smanji broj internet prevara. Reč je o upozorenju koje se prikazuje pre nego što korisnik otvori razgovor sa nepoznatim brojem telefona.
WhatsApp, jedna od najpopularnijih aplikacija za dopisivanje na svetu, uskoro bi mogla da dobije opciju koja će dodatno zaštititi privatne razgovore i sprečiti deljenje osetljivog sadržaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ako vam se baterija tokom putovanja prazni mnogo brže nego inače, uzrok možda nije stari telefon, već automatski uključeni lokacioni servisi i neprekidna potraga za signalom i Wi-Fi mrežama.
Koliko su režimski mediji zatrovani, najbolje pokazuje blokaderska emisija "24 minuta sa Zoranom Kesićem", a Regulatorno telo za elektronske medije (REM) ne reaguje na jeziv sadržaj koji dolazi upravo od autora pomenute emsije.
Danijela Nikolić, članica Predsedništva SNS-a i doskorašnja predsednica parlamentarnog odbora za Kosovo i Metohiju (KiM), našla se na udaru blokadera, koji su joj na društvenim mrežama uputili sramne uvrede.
Studentkinja i aktivistkinja Mila Pajić vratila se u Srbiju posle više od godinu i po dana, nakon što ju je 27. septembra 2026. godine bivši predsednik države Aleksandar Vučić pomilovao.
Višednevno odsustvo prvog na "Studentskoj listi", Ilije Srdanovića, iz javnog života privuklo je veliku pažnju korisnika društvenih mreža, dok iz "vrhovnog plenuma" i dalje nema odgovora na navode o zabrani njegovih medijskih nastupa.
Član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec osvrnuo se na najave predstavnika "Studentske liste" uoči konstitutivne sednice Skupštine Srbije, ocenjujući da odustajanje od dosadašnje parlamentarne prakse u raspodeli mesta potpredsednika i predsednika skupštinskih odbora predstavlja kršenje demokratskih običaja.
Feđa Dimović, advokat i jedan od osnivača grupe "Beogradski sindikat", inače 48. na "Studentskoj listi", gostovao je na KTV u emisiji "Bez ustručavanja", i tom prilikom na sraman način udario na patrijarha Porfirija, ali i ostale episkope Srpske pravoslavne crkve (SPC).
Emisija "Srbija zove Dominikanu" donela je zanimljive razgovore o dešavanjima u Exatlonu, a veliku pažnju privukla je bliskost Borisa Stanojevića i Ive Janković.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije objavio je prognozu prema kojoj nas čeka vetrovita i kišovita sedmica, ali i iznenađujući skok temperature i do 20 stepeni Celzijusa.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Žena (80) poginula je u subotu uveče u sudaru dva putnička automobila na državnom putu DC28 u Prespi, prigradskom naselju Bjelovara, potvrdila je belovarsko-bilogorska policija.
Nakon upravo završenog saslušanja osumnjičenog, Osnovno javno tužilaštvo u Smederevu podnelo je nadležnom sudu predlog za određivanje pritvora za Z.S. (63) iz Smedereva, zbog postojanja osobitih okolnosti koje ukazuju da će ometati postupak uticanjem na oštećene, kao i osobitih okolnosti koje ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo, odnosno učiniti krivično delo kojim preti.
Srbin (29) i Hrvat (32) uhapšeni su u petak u Beču zbog velike prevare. Naime, oni su nagovarali jednog (76) penzionera da uplaćuje velike iznose novca na račun njihove lažne investicione kompanije, ali su privedeni kada su hteli da od njega uzmu i 100.000 evra u kešu.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je I.Č. (22) iz Prijepolja zbog postojanja osnova sumnje da je na teritoriji GO Zemun neovlašćeno, radi prodaje držao i prenosio oko 30 kilograma opojne droge kanabis.
Rusija ne namerava da obnovi nuklearna ispitivanja, ali će preduzeti odgovarajuće mere ukoliko Sjedinjene Američke Države ili druge zemlje sprovedu takva testiranja, izjavio je danas stalni predstavnik Rusije pri međunarodnim organizacijama u Beču Mihail Uljanov.
Mosad je decenijama tragao za nestalim izraelskim navigatorom Ronom Aradom, a u potrazi zasnovanoj na pogrešnoj pretpostavci da ga Iran drži u zatočeništvu, izraelski agenti navodno su kidnapovali, mučili, pa čak i ubili iranske generale, otkriva istraga "Njujork tajmsa".
Generalštab ukrajinske vojske potvrdio je napade na vojni aerodrom Ahtubinsk u Astrahanskoj oblasti i bazu za dronove u Orlovskoj oblasti u Rusiji. Oba objekta imaju važnu ulogu u podršci ruskoj vojnoj avijaciji i napadima bespilotnim letelicama na Ukrajinu.
Jemenski pobunjenici Huti saopštili su danas da su oslobodili oko 600 osoba, zarobljenih tokom najnovije eskalacije sukoba u Jemenu, a Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK) potvrdio je njihovo oslobađanje.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Hrvatska pevačica Maja Šuput ostvarila je milionske prihode preko svojih kompanija, a podaci o njenom poslovanju otkrivaju pravo bogatstvo koje je izgradila zahvaljujući muzici i pametnim poslovnim potezima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.