(VIDEO) ZBOG OVE MOĆNE ŽENE SVI DANAS KITIMO JELKU! Evo kada je tradicija zaživela i u Srbiji
Podeli vest
Na tradiciji kićenja jelke insistirao je nemački princ Albert, nakon što se oženio engleskom kraljicom Viktorijom. Ona mu je ispunila tu želju
On je na iznenađenje svoje mlade, kojom se oženio u februaru 1840. godine, i svih prisutnih, napunio dvorac Vindzor novogodišnjim drvećem. Smatrao je da neki njegov običaj treba da se odomaći u Engleskoj i niko ga nije mogao odgovoriti od te ideje.
Kraljica Elizabeta II i njen suprug princ Filip, ovogodišnje praznike će provesti u Vindzor zamku koji je prelepo dekorisan
10.12.2020
12:10
Kraljica, njegova novopečena supruga, je nakon prvobitnog šoka ovaj običaj prihvatila i tako uvela nemačke božićne i novogodišnje običaje na engleski dvor.
Slika njih dvoje ispred jelke ubrzo je pokrenula novi trend, pa su ljudi masovno počeli s kićenjem jelki. Engleskinje su odmah poželjele da i one u svojim domovima imaju istu stvar. Princ Albert je uskoro počeo sa tradicijom da veliki broj novogodišnjih jelki daruje školama i kasarnama.
Za razliku od jelki koje su u Nemačkoj bile ukrašavane jabukama i narandžama, princ i kraljica su odlučili da svoje novogodišnje drvo ukrase bombonama, papirnim cvećem, mašnama, sitnim igračkama. Zapravo, pre princa Alberta, kraljica Šarlot, supruga Džordža III. je upoznala Engleze 40 godina ranije sa kićenjem bora, ali su upravo Albert i Viktoria taj običaj popularizovali. Viktorijanska jelka je bila vrlo složeno i bogato ukrašeno. Ukrasi su uključivali bombone od marcipana, tvrde bombone, keks, voće, male limene vojnike, papirne lepeze, zviždaljke, suvo voće, orahe i bobice svih vrsta.
Papirne korpice napunjene orasima, bombonima i drugim poslasticama bile su viktorijanski favorit. Ukrasi domaće izrade bili su takođe česti poput malenih, ručno šivanih lutaka, dečjih rukavica i sveže prženih šećernih kolačića. Sveće su pažljivo stavljane na vrh svake grane, a anđeo je najčešće ukrašavao vrh drvca. Deca su često pomagala u izradi ukrasa. Izrađivali su vence od brusnica ili papirnog cveća.
Najpopularniji viktorijanski ukras bio je bez sumnje anđeo staklenih krila, zlatne kose i haljine i lica od neuglačanog porculana. Anđeli su predstavljali viktorijanski ideal detinjastva ili ženstvene nevinosti.
Ujedno je kraljica Viktorija bila i ona koja je poslala prvu službenu božićnu čestitku nekog dužnosnika svome narodu. Inače, novogodišnje drvo je nemački izum iz 17. veka, ali i ono vuče korene iz paganske prakse ukrašavanja kuće zelenilom u decembru. Ali legenda kaže kako je sam Martin Luther još u 16. veku ukrasio jelku svećicama.
U Srbiji se običaj kićenja jelke pojavio sredinom 19. veka, kao posledica nemačkog uticaja, ali bez obzira na to što do tada kićenje novogodišnjeg drveta nije bilo rasprostranjeno u našim krajevima, domovi su se i ranije ukrašavali zelenilom, cvećem i plodovima na Badnji dan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nema dovoljno Ukrajinaca koji žive u inostranstvu dobrovoljno da prođu vojnu obuku kako bi se vratili kući i borili se za svoju zemlju, rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš novinarima u petak. Samo oko 300 ljudi je pristalo da se pridruži za skoro tri meseca, rekao je ministar.
Priča o satelitskim snimcima pogodaka iranskih balističkih raketa po vazduhoplovnoj bazi "Nevatim" u Izraelu je "mnogo zanimljivija nego što se čini", piše "Vojna hronika".
Svaki drugi stanovnik Srbije umire od kardiovaskularnih oboljenja, najčešće od infarkta i šloga, na godišnjem nivou bitku sa ovim bolestima izgubi gotovo 60.000 stanovnika naše zemlje, rekao je danas Nebojša Tasić, savetnik ministra zdravlja za prevenciju.
Generalna direktorka kompanije m:tel, Jelena Trivan izjavila je da je ova kompanija spremna da materijalno pomogne svim opštinama pogođenim katastrofalnim poplavama u severnim delovima Hercegovine, kao i da učestvuje u obnovi kuća u pogođenim mjestima.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na Instagramu posle šetnje sa šeikom Mohamedom bin Zajedom al Nahjanom, koji boravi u radnoj poseti Republici Srbiji.
Kampanjom ,,Daj pedalu raku, želimo da ukažemo na značaj preventivnih pregleda i rano otkrivanju bolesti. Koliko je to važno pokazali su pregledi koje je Ministarstvo zdravlja organizovalo prethodnih nedelja, izjavio je dr Aleksandar Stefoski, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja.
Na listi čekanja za transplataciju organa u Srbiji je 2000 ljudi. Kako izgleda život nakon transplatacije organa, a kako dok se čeka donor? Na ovu temu u "Info jutru" govorile su Biljana Vesković, pacijentkinja na listi čekanja i Ivana Jović, iz organizacije "Donorstvo je herojstvo".
Ljudi koji idu od lekara do lekara i traže rešenje za telesne tegobe koje lekari ne mogu da prepoznaju. Ispostavlja se da je u pitanju maskirana depresija. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su psiholog Jovana Stojković, pedagog Biserka Jakovljević i Milorad Antić, Forum srednjih stručnih škola.
Ako postoji istorijski momenat kao prekretnica u istoriji jedne države, to je bio 5. oktobar. Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji. Nakon 5. oktobra okrenuta je nova stranica politike Srbije. 24 godine kasnije nameće se pitanje da li nam je trebao taj 5. oktobar! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su advokat Dragoljub Tomašević, Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" i bivši načelnik odeljenja za krvne delikte Žarko Popović.
Vanredna sednica o litijumu mogla je da se odloži da opozicija nije uložila 150 amandmana. Plan opozicije je krvoproliće i štrajkovi! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su bivši direktor Instituta za opštu i fizičku hemiju Branislav Simonović i Jelena Trivan, generalni direktor M.tel-a.
Zoran Srećković penzionisani policajac koji je 5. oktobra 2000. godine bio u policijskoj stanici u Ulici Majke Jevrosime kada je ona napadnuta, kaže da su političari sa navijačima upali i odneli oružje, koje nikada nije vraćeno i ne zna se gde je završilo i da su pojedinci zbog toga dobili nagrade za unapređenje demokratije, a on se pita: "Kojoj su demokratiji oni doprineli tog 5. oktobra?!"
Muškarac M. M. u Ripnju je 3. oktobra oko 11 sati izgubio kontrolu nad vozilom kada je udario u drvo, a potom i "pokupio" pešaka, jer se vozilo od siline udarca okrenulo.
Nekadašnji igrač Partizana, Dante Egzum, koji trenutno igra za Dalas Maverikse, suočava se sa ozbiljnom povredom koja će ga udaljiti sa terena na duži period.
Brodovi i borbeni avioni američke Centralne komande bombardovali su više od deset lokacija u delovima Jemena koje kontrolišu Huti, uključujući prestonicu Sanu i luku Hodejda.
Tokom aktuelne reportaže "Channel 7 News" zabeležio je jeziv prizor iz Gaze u kome se vide porodice i uspaničeni građani koji među ruševinama pokušavaju da spasu svoje najmilije.
Francuski predsednik Emanuel Makron upozorio je na Berlinskom globalnom dijalogu da bi "Evropska unija mogla da umre", a zatim je izdao još strašnije upozorenje o ekonomskoj situaciji zemalja članica.
Holandija je evakuisala 185 ljudi iz Libana dok portparol UN-a Stefan Dužarik govori kako su pogođene tri škole koje su pod pokroviteljstvom UNICEF-a, i ukazao na veliki broj žrtava.
U Donjoj Jablanici, koja je jedno od najpogođenijih mesta katastrofalnim poplavama koje su u noći između četvrtka i petka pogodile delove BiH, meštani ovakvu prirodnu katastrofu ne pamte.
U prepunoj sali Kolarčeve zadužbine u Beogradu, sinoć je predstavljena knjiga "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" autora prof. Dragoslava Ćetkovića u izdanju Obeležja plus i Fondacije Braća Karić a u prisustvu Njegovog Preosveštenstva Episkopa novobrdskog g. Ilariona, vikara Patrijarha srpskog g. Porfirija, mnogobrojnih uglednih zvanica, predstavnika srpskih kulturnih i javnih institucija, predstavnika medija i znamenitih građana Kosova i Metohije.
Advokat Toni Bazbi, koji planira da pokrene tužbu protiv uhapšenog Šona Didija Kombsa u ime 120 žrtava seksualnog zlostavljanja, tvrdi da je telefonska linija koju je uspostavio ranije ove nedelja bila preplavljena s neverovatnih 12 hiljada poziva za otprilike 24 sata.
Reper Šon Didi Kombs, koji je nedavno uhapšen u Njujorku, poznat je po svojim raskalašnim žurkama koje je organizovao u svojim vilama u Hemptonsu, Los Anđelesu i Majamiju.
Pevačica Milica Todorović prošla je kroz pravu porodičnu dramu kada je svojevremeno bila u sukobu sa zetom Vojom, koji joj je navodno ukrao 60.000 evra.
Jedna od najvažnijih pravoslavnih monaških zajadnica, posle Svete Gore, su Meteori, ali je srpskoj javnosti malo poznato da je najveći manastir, Velike Meteore, podigao jedan Nemanjić.
Milunka Savić, heroina Balkanskih ratova i Velikog rata, najodlikovanija je žena borac u Prvom svetskom ratu, ali i žena sa najviše odlikovanja u istoriji ratovanja. Francuzi su je nazvali srpskom Jovankom Orleankom zbog hrabrosti.
Jovana Lalić (20), nezaposlena medicinska sestra iz Sombora na više od 10 hiljada metara, spasila je život putniku, kome je pozlilo tokom leta iznad Nemačke.
Kad biste proveli bar pola sata u razgovoru sa profesorom Radojicom Aleksićem iz Loznice ne biste verovali da je juče proslavio 100. rođendan! Da! Tačno jedan vek!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.