Profesor Avi Leb, predsedavajući odseka za astronomiju na Univerzitetu Harvard, tvdio je da je objekat Oumuamua, koji je prošao kroz naš Sunčev sistem i blizu Zemlje, vanzemaljska tehnologija. Zbog toga se našao na udaru kolega koji su pokušali da ga ućutkaju
Oumuamua, neobičan izduženi objekat, proleteo je blizu naše planete 2017. godine. Objekat sličan njemu nikada nije viđen, a čak je i ubrzao kretanje kada je izlazio iz našeg Sunčevog sistema, što je takođe nezabeleženo.
Leb se bavio proučavanjem tog neobičnog objekta i objavio da „postoji velika verovatnoća da je veštačkog porekla“.
To je izazvalo senzaciju u naučnoj zajednici jer su, kako tvrdi Leb, njegove kolege „izvedene iz zone sigurnosti“, kaže harvardski profesor u razgovoru za RT, koji je vodio Brajan Mekglinon, poznati britanski novinar.
Foto: Pixabay
Vanzemaljci
Međutim, Leb je sada spreman da se još više suprotstavi svojim kolegama, budući da mu krajem januara izlazi knjiga o fenomenu Oumuamua pod nazivom „Vanzemaljsko: Prvi znak inteligentnog života van Zemlje“.
Za one koji negiraju njegove tvrdnje, Leb ima jednostavan odgovor: „Realnost je jedina stvar koja nikad ne odlazi, čak ni kada je ignorišete“.
Oumuamua - proizvod vanzemaljske civilizacije
Leb tvrdi da naša civilizacija „nije posebna“ i da je sigurno bilo još takvih kroz istoriju svemira. Zato misli da bi, u potrazi za vanzemaljskim životom, trebalo da tražimo „tehnološki potpis vanzemaljske civilizacije“:
Među stvarima za kojima bi trebalo tragati, navodi megastrukture, industrijsko zagađenje i ostatke svemirskih brodova. Za Oumuamuu veruje da je upravo ostatak jednog takvog broda, zbog čega je otvorio front u naučnoj zajednici protiv sebe.
Leb veruje da će biti još takvih otkrića, ali da će mnoga biti negirana jer će „njihovi autori biti ismevani, a ideje nikad neće biti prihvaćene“, pošto je razmatranje postojanja inteligentnog života van Zemlje „ozbiljan tabu među astronomima“.
Kada je u pitanju Oumuamua, među naučnicima nema negiranja da je imala zbunjujuća svojstva. Naučnici su zbunjeni kako je ubrzala i izašla iz našeg Sunčevog sistema pod neobičnim uglom.
Sunčevi jedro - novi način za putovanje kroz svemir
Profesor Leb veruje da je razlog ubrzanja to što je „pogurana Sunčevim zracima koji se odbijaju od njenu površinu“.
- Njen čudan oblik ponašao se kao jedro na brodu, jer u vakuumu svemira, veliki, dugi objekti mogu biti ubrzani uz pomoć Sunčevih zraka“, kaže Leb. Pita se da li bi, ako Oumuamua ima „sunčevo jedro“, vanzemaljci mogli da ga koriste za putovanje kroz svemir. Međutim, ova njegova ideja bila je odbačena od naučne zajednice od samog početka.
Mejnstrim nauka tvrdi da je ubrzanje Oumuamue posledica isparavanja vode na njenoj površini, slično kao kod raketnog ubrzanja. Međutim, problem sa tom teorijom je što nije zabeležen „rep“ vodene pare, koji bi morao da se vidi.
Foto: Pixabay
Nlo
U septembru prošle godine, još jedan svemirski objekat je ubrzao na isti način, bez „repa“. Posle analiziranja u super-kompjuteru, utvrđeno je da je „veštačke konstrukcije“. Zapravo je utvrđeno da se radi o odbačenom delu rakete sa Zemlje.
Taj odbačeni deo rakete bio je izduženog i šupljeg oblika i ubrzao je baš onako kako za Oumuamuu tvrdi Leb - zahvaljujući Sunčevim zracima.
- Oumuamua ne može da bude posledica ljudske konstrukcije, jer je kroz naš Sunčev sistem prošla većom brzinom nego što to može ijedna raketa napravljena na Zemlji - kaže Leb, dodajući, ipak, da nam je potrebno više podataka.
Kako tragati za vanzemaljcima
Konsenzus u naučnoj zajednici je da bi u potrazi za vanzemaljskim životom trebalo tragati za znacima kiseonika. Leb, međutim, to dovodi u pitanje, tvrdeći da to ne bi morao da bude presudan znak za život na nekoj drugoj planeti.
- Kiseonik može da bude produkt prirodnih procesa. Trebalo bi da tražimo industrijsko zagađenje na drugim planetama, složene molekule kao što je hlorofluougljenik, jer oni ne mogu da nastanu prirodnim putem - kaže profesor sa Harvarda.
Njegove kolege, koje negiraju Lebove tvrdnje, kažu da je Oumuamua asteroid. Tako je profesor Alan Ficsimons sa Univerziteta u Belfastu, izneo trdnju da je njen duguljast oblik posledica toga što je u pitanju deo planete koja je imala „nasilnu prošlost“.
- Ovo je naš prvi bliski susret sa objektom iz nekog drugog zvezdanog sistema. Otkrili smo da ne treba da pretpostavljamo kako je u pitanju objekat veštačkog porekla. Ali to ne znači da taj objekat nema čudesnu prirodu nečega što nam je stiglo iz drugog solarnog sistema - naveo je Ficsimons za časopis „Nejčr“.
Lovac na NLO Skot Varing poznat je po svojim pokušajima pronalaženja vanzemaljskih tragova u svakodnevnim pojavama, koje bi mnogi smatrali sasvim uobičajenim. Međutim, snimak užarenog objekta na nebu Severne Dakote koji je nedavno objavio, ponovo je podstakao ljubitelje natprirodnih pojava da se zapitaju da li smo sami u galaksiji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lovac na NLO Skot Varing poznat je po svojim pokušajima pronalaženja vanzemaljskih tragova u svakodnevnim pojavama, koje bi mnogi smatrali sasvim uobičajenim. Međutim, snimak užarenog objekta na nebu Severne Dakote koji je nedavno objavio, ponovo je podstakao ljubitelje natprirodnih pojava da se zapitaju da li smo sami u galaksiji
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević održao je potresan i beskompromisan govor na sednici Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), upozorivši da se iza pokušaja nezakonitog gašenja Informer televizije krije pokušaj uvođenja klasičnog totalitarizma i jednoumlja.
Na Radio-televiziji Srbije (RTS) zavladala je totalna panika nakon što je Informer objavio snimak na kom se čuje kako Borivoje Uskoković, vršilac dužnosti glavnog urednika Informativnog programa Javnog servisa, čita spisak od pedesetak zaposlenih, čije je dosijee sa sve ličnim podacima i informacijama o karijeri, zatražila na proveru "Studentska lista".
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, govoreći o dešavanjima u Srbiji i hapšenju dvojice vlasnika kompanije "Millenijum tim", ukazao je na zastrašivanje i pritiske koje sprovode predstavnici nove vlasti.
Na Radio-televiziji Srbije (RTS) zavladala je totalna panika nakon što je Informer objavio snimak na kom se čuje kako Borivoje Uskoković, vršilac dužnosti glavnog urednika Informativnog programa Javnog servisa, čita spisak od pedesetak zaposlenih, čije je dosijee sa sve ličnim podacima i informacijama o karijeri, zatražila na proveru "Studentska lista".
Predsednik Francuske Emanuel Makron priredio je svečanu večeru za šefove delegacije Pariskog mirovnog foruma, a svečani doček priređen je i za v.d. predsednika Republike Srbije Anu Brnabić.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pustio je tokom današnjeg Kolegijuma snimak sa sastanka održanog na Radio-televiziji Srbije (RTS), na kom se vidi kako Borivoje Uskoković, novi šef informativnog programa Javnog servisa, čita spisak od pedesetak zaposlenih, čije je dosijee sa sve ličnim podacima i informacijama o karijeri, zatražila na proveru "Studentska lista".
Lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je da će, uprkos svim pritiscima i izazovima sa kojima se država suočava, plate i penzije biti redovno isplaćivane i da će država obezbediti sredstva za izmirivanje svih obaveza prema građanima, ističući da je novoizabrana vlast, umesto bavljenja tim pitanjima, usmerena na političke obračune.
Niška policija saopštila je nedavno da je muškarac (66) iz jednog sela u okolini Gadžinog Hana uhapšen zbog sumnje da je obljubio dvanaestogodišnju devojčicu iz istog mesta, a krajem septembra zbog obljube iste devojčice uhapšen je i muškarac (46) iz Niša.
Žena (65) iz Skoplja uhapšena je nakon što je tokom kontrole paketa koji je donela sinu u zatvor "Idrizovo" pronađena marihuana, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije, piše Sloboden pečat.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski našao se na meti kritika zbog svojih izjava o teritorijalnim ustupcima Rusiji, nakon što je novinar Brajan Makdonald uporedio njegove nastupe na američkim televizijama Si-En-En i Foks njuz.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
Ruska vojska suočava se sa ozbiljnim problemima na granici Dnjepropetrovske i Zaporoške oblasti, gde su ukrajinski protivnapadi potisnuli ruske jedinice sa dela ranije zauzetih položaja, dok se velika teritorija južno od reke Volčje ponovo pretvara u sivu zonu.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Poznati britanski kuvar i televizijska zvezda Gordon Remzi proslavio je 60. rođendan, a ulazak u novu deceniju života obeležio je na potpuno neočekivan način.
Učesnik rijalitija Marko Janjušević Janjuš izneo je svoje mišljenje o Nenadu Marinkoviću Gastozu, ali se osvrnuo i na njegovu ljubavnu vezu sa Anđelom Đuričić, iznevši niz kritika na njihov račun.
Popularna pevačica Anđela Ignjatović Breskvica ponovo je privukla pažnju svojih pratilaca, ovog puta fotografijama i snimcima iz Dubaija, gde uživa u pravom luksuzu i egzotičnoj atmosferi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.