Profesor Avi Leb, predsedavajući odseka za astronomiju na Univerzitetu Harvard, tvdio je da je objekat Oumuamua, koji je prošao kroz naš Sunčev sistem i blizu Zemlje, vanzemaljska tehnologija. Zbog toga se našao na udaru kolega koji su pokušali da ga ućutkaju
Oumuamua, neobičan izduženi objekat, proleteo je blizu naše planete 2017. godine. Objekat sličan njemu nikada nije viđen, a čak je i ubrzao kretanje kada je izlazio iz našeg Sunčevog sistema, što je takođe nezabeleženo.
Leb se bavio proučavanjem tog neobičnog objekta i objavio da „postoji velika verovatnoća da je veštačkog porekla“.
To je izazvalo senzaciju u naučnoj zajednici jer su, kako tvrdi Leb, njegove kolege „izvedene iz zone sigurnosti“, kaže harvardski profesor u razgovoru za RT, koji je vodio Brajan Mekglinon, poznati britanski novinar.
Foto: Pixabay
Vanzemaljci
Međutim, Leb je sada spreman da se još više suprotstavi svojim kolegama, budući da mu krajem januara izlazi knjiga o fenomenu Oumuamua pod nazivom „Vanzemaljsko: Prvi znak inteligentnog života van Zemlje“.
Za one koji negiraju njegove tvrdnje, Leb ima jednostavan odgovor: „Realnost je jedina stvar koja nikad ne odlazi, čak ni kada je ignorišete“.
Oumuamua - proizvod vanzemaljske civilizacije
Leb tvrdi da naša civilizacija „nije posebna“ i da je sigurno bilo još takvih kroz istoriju svemira. Zato misli da bi, u potrazi za vanzemaljskim životom, trebalo da tražimo „tehnološki potpis vanzemaljske civilizacije“:
Među stvarima za kojima bi trebalo tragati, navodi megastrukture, industrijsko zagađenje i ostatke svemirskih brodova. Za Oumuamuu veruje da je upravo ostatak jednog takvog broda, zbog čega je otvorio front u naučnoj zajednici protiv sebe.
Leb veruje da će biti još takvih otkrića, ali da će mnoga biti negirana jer će „njihovi autori biti ismevani, a ideje nikad neće biti prihvaćene“, pošto je razmatranje postojanja inteligentnog života van Zemlje „ozbiljan tabu među astronomima“.
Kada je u pitanju Oumuamua, među naučnicima nema negiranja da je imala zbunjujuća svojstva. Naučnici su zbunjeni kako je ubrzala i izašla iz našeg Sunčevog sistema pod neobičnim uglom.
Sunčevi jedro - novi način za putovanje kroz svemir
Profesor Leb veruje da je razlog ubrzanja to što je „pogurana Sunčevim zracima koji se odbijaju od njenu površinu“.
- Njen čudan oblik ponašao se kao jedro na brodu, jer u vakuumu svemira, veliki, dugi objekti mogu biti ubrzani uz pomoć Sunčevih zraka“, kaže Leb. Pita se da li bi, ako Oumuamua ima „sunčevo jedro“, vanzemaljci mogli da ga koriste za putovanje kroz svemir. Međutim, ova njegova ideja bila je odbačena od naučne zajednice od samog početka.
Mejnstrim nauka tvrdi da je ubrzanje Oumuamue posledica isparavanja vode na njenoj površini, slično kao kod raketnog ubrzanja. Međutim, problem sa tom teorijom je što nije zabeležen „rep“ vodene pare, koji bi morao da se vidi.
Foto: Pixabay
Nlo
U septembru prošle godine, još jedan svemirski objekat je ubrzao na isti način, bez „repa“. Posle analiziranja u super-kompjuteru, utvrđeno je da je „veštačke konstrukcije“. Zapravo je utvrđeno da se radi o odbačenom delu rakete sa Zemlje.
Taj odbačeni deo rakete bio je izduženog i šupljeg oblika i ubrzao je baš onako kako za Oumuamuu tvrdi Leb - zahvaljujući Sunčevim zracima.
- Oumuamua ne može da bude posledica ljudske konstrukcije, jer je kroz naš Sunčev sistem prošla većom brzinom nego što to može ijedna raketa napravljena na Zemlji - kaže Leb, dodajući, ipak, da nam je potrebno više podataka.
Kako tragati za vanzemaljcima
Konsenzus u naučnoj zajednici je da bi u potrazi za vanzemaljskim životom trebalo tragati za znacima kiseonika. Leb, međutim, to dovodi u pitanje, tvrdeći da to ne bi morao da bude presudan znak za život na nekoj drugoj planeti.
- Kiseonik može da bude produkt prirodnih procesa. Trebalo bi da tražimo industrijsko zagađenje na drugim planetama, složene molekule kao što je hlorofluougljenik, jer oni ne mogu da nastanu prirodnim putem - kaže profesor sa Harvarda.
Njegove kolege, koje negiraju Lebove tvrdnje, kažu da je Oumuamua asteroid. Tako je profesor Alan Ficsimons sa Univerziteta u Belfastu, izneo trdnju da je njen duguljast oblik posledica toga što je u pitanju deo planete koja je imala „nasilnu prošlost“.
- Ovo je naš prvi bliski susret sa objektom iz nekog drugog zvezdanog sistema. Otkrili smo da ne treba da pretpostavljamo kako je u pitanju objekat veštačkog porekla. Ali to ne znači da taj objekat nema čudesnu prirodu nečega što nam je stiglo iz drugog solarnog sistema - naveo je Ficsimons za časopis „Nejčr“.
Lovac na NLO Skot Varing poznat je po svojim pokušajima pronalaženja vanzemaljskih tragova u svakodnevnim pojavama, koje bi mnogi smatrali sasvim uobičajenim. Međutim, snimak užarenog objekta na nebu Severne Dakote koji je nedavno objavio, ponovo je podstakao ljubitelje natprirodnih pojava da se zapitaju da li smo sami u galaksiji
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Lovac na NLO Skot Varing poznat je po svojim pokušajima pronalaženja vanzemaljskih tragova u svakodnevnim pojavama, koje bi mnogi smatrali sasvim uobičajenim. Međutim, snimak užarenog objekta na nebu Severne Dakote koji je nedavno objavio, ponovo je podstakao ljubitelje natprirodnih pojava da se zapitaju da li smo sami u galaksiji
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević objavio je tokom današnjeg prvog Kolegijuma naše televizije ekskluzivne informacije kako je Beograd spreman da uvede recipročne mere Crnoj Gori nakon što je on u toj zemlji stavljen na crnu listu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić predstavio je javnosti najnoviji, sveobuhvatni paket državnih mera koje su direktno usmerene na podizanje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje svih građana naše zemlje.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oštro je odgovorio na pitanje tajkunske novinarke Žane Bulajić sa N1, tokom obraćanja javnosti, na kojem je predstavio nove pakete državnih mera usmerenih na unapređenje životnog standarda i ekonomsko osnaživanje građana Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je na pitanje novinarke Žane Bulajić sa tajkunske N1, o tome odakle će biti obezbeđena sredstva za najavljene mere i da li će novac biti izdvojen iz budžetske rezerve.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas tokom uživo obraćanja javnosti iz Palate Srbija da građani mogu očekivati parlamentarne izbore u veoma kratkom roku, odnosno u naredna tri do četiri meseca.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, predstavio je nove ekonomske mere. On je obraćajući se iz Predsedništva kazao da je blokaderka na jučerašnjem skupu izgovorila nešto što ni premijer lažne države Aljbin Kurti nikada nije rekao.
Na predstavljanju novih mera, predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će država uložiti novac u nabavku novih lekova i omogućiti da pacijenti u Srbiji dobiju savremenije terapije za lečenje raka i drugih teških bolesti.
Ministarstvo odbrane saopštilo je danas da je u centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu u toku period intenzivnog osposobljavanja vojnika koji su služenje vojnog roka započeli početkom ovog meseca.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je novu podelu turističkih vaučera za odmor u Srbiji, ističući da će biti podeljeno 30.000 vaučera u vrednosti od po 10.000 dinara.
Energetsko povezivanje ključno je za energetsku sigurnost Balkana i jugoistočne Evrope, jer samo dobro povezane zemlje mogu biti energetski bezbedne i otporne na energetske šokove i turbulencije, poručila je danas ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, koja je putem video linka učestvovala na ministarskom panelu regionalne konferencije „Energetski zaokret 2“ u Tuzli.
Putevi opojnih droga se ukrštaju u Srbiji jer se nalazi na geografskoj sponi Evrope u Azije, kaže za Informer Marko Nicović, advokat i član svetske Asocijacije šefova policija.
Šest osoba poginulo je u pucnjavi u domu za brigu o mladima u centru grada Štadea u nemačkoj pokrajini Donjoj Saksoniji, preneli su danas nemački mediji.
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država odbio je zahtev predsednika te zemlje Donalda Trampa da preispita presudu kojom je obavezan da plati pet miliona dolara u građanskoj parnici zbog optužbi za seksualno zlostavljanje i klevetu, u slučaju koji je pokrenula spisateljica Elizabet Džin Kerol, prenosi Njujork tajms.
Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko trećina svetskog izvoza nafte, ponovo se našao na ivici ozbiljne krize, a formalni povod je tumačenje člana 5 američko-iranskog memoranduma, ali je suština spora u potpuno različitom razumevanju prava na kontrolu plovidbe.
Glumac Predrag Miki Manojlović odbio je reditelja Stivena Spilberga, a francuskom predsedniku Emanuelu Makronu je u lice rekao istinu o Kosovu i Metohiji.
Dok odbrojava dane do najvećeg koncerta u svojoj karijeri, koji će biti održan u petak, 3. jula, Milanče Radosavljević rešio je da obraduje svoju vernu publiku novom pesmom "I siromah dušu ima", čija će premijera biti u utorak, 30. juna u 18 časova na YouTube kanalu AS TON Records.
Javnost bruji o snimku poljubca pevača Jakova Jozinovića i misteriozne devojke za koju se priča da je Džejla Ramović, a ona je nedavno sama izjavila kako je spremna da se posvađa zbog mladog pevača.
Saša Lazarević Kudra obeležio je obe večeri spektakularnog koncerta Južnog vetra, a njegov nastup sa bezvremenskim hitovima legendarnog Luisa izazvao je snažne emocije i oduševljenje publike.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.