• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Izvor: Informer.rs

01.12.2022

13:42

OVO JE PRAVA MRAČNA PRIČA O PINOKIJU! Bio je OBEŠEN zbog LOŠEG ponašanja! (FOTO)

Printscreen You Tube Disney Movies

Lajfstajl

OVO JE PRAVA MRAČNA PRIČA O PINOKIJU! Bio je OBEŠEN zbog LOŠEG ponašanja! (FOTO)

Podeli vest

Svi znamo za Diznijev čuveni film Pinokio, ali prava verzija priče je potpuno drugačija i uznemirujuća

Godine 1940. Volt Dizni izdao je novi film nazvan Pinokio, to je priča o drvenoj lutki po imenu Pinokio ​​koju je izrezbario drvorezbar po imenu Đepeto.

Pinokija uskoro oživljava plava vila koja mu govori da će postati pravi dečak ako se pokaže hrabrim, iskrenim i pravedan. Pinokio ​​zatim kreće u niz avantura, u pratnji naratora dela, Džiminija Cvrčka. U tom procesu, on se pridružuje Strombolijevoj lutkarskoj predstavi i mnogi različiti likovi ga vode stranputicom. Postaje nepošten, razvoj koji uzrokuje da mu nos raste sve duži i duži svaki put kada laže.

 

 

Kasnije, međutim, Pinokio ​​se iskupljuje spasavajući svog tvorca, Đepeta, od Monstra, opakog kita, koji se naizgled žrtvuje u tom procesu. Međutim, film se završava bajkovito kada se plava vila vrati, što ukazuje da je Pinokio ​​živ i da nije umro suočavajući se sa Monstrom. Zatim se pretvara u pravog dečaka, kao što je vila obećala da će biti na početku ako se pokaže vrlinskim.

Postoji samo jedan problem sa ovom verzijom Pinokija, malo liči na originalnu priču o italijanskoj lutki, koja je bila mnogo mračnija od priče koju je Dizni ispričao 1940.

Bajka o zlom dečaku

Dizni je svoj film zasnovao na romanu objavljenom u serijskom formatu ranih 1880-ih kao Pinokijeve avanture. Italijanski pisac i novinar Karlo Lorencini napisao je ovu seriju pod pseudonimom Karlo Kolodi.

Poenta Kolodijeve priče bila je da pokaže kako je teško biti roditelj neposlušnom dečaku, a knjiga se bavi posledicama pogrešnih poteza glavnog junaka Pinokija i patnjama koje te odluke izazivaju njegovom ocu.

Kolodi nikada nije bio roditelj, a njegova priča je bila sve samo ne lepa. Lutka u priči od samog početka predstavljena je kao "neposlušna bitanga i bedni dečak".

 

 

Originalna bajka o Pinokiju zapravo je bila odraz filozofije vaspitanja dece 18. veka. Rodonačelnik takozvanog "socijalnog vaspitanja" bio je Žan Žak Ruso, a njegova glavna ideja bila je neophodnost suočavanja deteta sa "prirodnim posledicama" neposlušnosti.

Pinokio, lutak koji je okružen ljubavlju, ponaša se potpuno drugačije od onoga što se očekuje - beži sa časova, ulazi u loše društvo, svađa se sa Đepetom, ruši njegov autoritet, izaziva svađu između Đepeta i njegovog stanodavca, a kada nauči dobro da hoda - beži od kuće.

Vrhunac Pinokijevog bezobrazluka ogleda se u potkazivanju Đepeta i tvrdnji da ga njegov tvorac tuče i zanemaruje, što dovodi do toga da jadnog Đepeta strpaju u zatvor. Pinokio se čak u nekom momentu odlučuje na to da ubije svoju savest, pa mali cvrčak na kraju biva zgnječen i pretvoren u fleku na zidu.

Pinokio je kroz celu priču “odgovarao” za svoja zlodela. Tukli su ga, šibali, besili, a jednom su mu spalili noge samo da bi mu ih Đepeto popravio.

- On je po definiciji jedno nezadovoljno derište koje stalno ispašta zbog svojih ispada - rekao je jednom Kolodi za Pinokija.

Nevaljali lutak čini sumnjive, a ponekad i zlonamerne poteze koji ga na kraju dovode do toga da ga njegovi lažni prijatelji – lisica i mačka, obese. Priča je, dakle, u originalu imala tragičan kraj.

Prvobitno je objavljena u serijskoj formi kao "Priča o lutki" ("La storia di un burattino") u "Giornale per i bambini", jednom od najranijih italijanskih časopisa za decu. Kolodi je izvorno napisao 15. poglavlja i scena u kojoj Pinokio leži obešen bila je poslednja.

Međutim, na zahtev čitalaca i izdavača, Kolodi je dodao poglavlja 16–36, u kojima Plava vila spasava Pinokija i nakon što on uvidi svoje greške, na kraju ga pretvara u pravog dečaka, čineći priču prikladnijom za decu.

 

 

Priča o Pinokiju je izuzetno složena

Karlo Kolodi više se bavi posledicama lošeg ponašanja i analizom složenog odnosa između roditelja i dece, za razliku od Diznijeve verzije koja govori o naivnom slatkom lutku koji živi u iskvarenom svetu odraslih.

- Pinokio ne može biti negativac, on mora biti simpatičan i prijemčiv deci da bi priča mogla lakše da se "proda" – objasnio je Volt Dizni uoči premijere svog animiranog spektakla.

Iskusni Dizni se odlučo da priču ublaži i "upakuje u celofan". Njegov Pinokio je žrtva lošeg društva, ali zahvaljujući svom čistom srcu uspeva da savlada sve prepreke, zasluži Đepetovu ljubav i postane "pravi dečak".

bonus video:

 

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Vesti

TV

Ono što NATO nije uspeo bombama, postigao je novcem, propagandom i domaćim izdajnicima! Miloševićev istorijski govor danas izgleda jezivo koliko istinito! (VIDEO)
Live TV

Ono što NATO nije uspeo bombama, postigao je novcem, propagandom i domaćim izdajnicima! Miloševićev istorijski govor danas izgleda jezivo koliko istinito! (VIDEO)

Ako postoji istorijski momenat kao prekretnica u istoriji jedne države, to je bio 5. oktobar. Slobodan Milošević se putem državne televizije obratio naciji. Nakon 5. oktobra okrenuta je nova stranica politike Srbije. 24 godine kasnije nameće se pitanje da li nam je trebao taj 5. oktobar! Na ovu temu u "Info jutru" govorili su advokat Dragoljub Tomašević, Aleksandar Jerković iz pokreta "Nema nazad, iza je Srbija" i bivši načelnik odeljenja za krvne delikte Žarko Popović.

05.10.2024

10:55

Hronika

Ispovest policajca koji je 5. oktobra bio u napadnutoj policijskoj stanici u centru Beograda: Političari su sa navijačima upali i odneli oružje
Hronika

Ispovest policajca koji je 5. oktobra bio u napadnutoj policijskoj stanici u centru Beograda: Političari su sa navijačima upali i odneli oružje

Zoran Srećković penzionisani policajac koji je 5. oktobra 2000. godine bio u policijskoj stanici u Ulici Majke Jevrosime kada je ona napadnuta, kaže da su političari sa navijačima upali i odneli oružje, koje nikada nije vraćeno i ne zna se gde je završilo i da su pojedinci zbog toga dobili nagrade za unapređenje demokratije, a on se pita: "Kojoj su demokratiji oni doprineli tog 5. oktobra?!"

05.10.2024

11:41

JOŠ Hronika VESTI

Sport

Planeta

Zabava

Održana promocija knjige "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" (FOTO)
Kultura

Održana promocija knjige "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" (FOTO)

U prepunoj sali Kolarčeve zadužbine u Beogradu, sinoć je predstavljena knjiga "Srbi na Kosovu i Metohiji u 20. i 21. veku" autora prof. Dragoslava Ćetkovića u izdanju Obeležja plus i Fondacije Braća Karić a u prisustvu Njegovog Preosveštenstva Episkopa novobrdskog g. Ilariona, vikara Patrijarha srpskog g. Porfirija, mnogobrojnih uglednih zvanica, predstavnika srpskih kulturnih i javnih institucija, predstavnika medija i znamenitih građana Kosova i Metohije.

05.10.2024

14:12

Džet set

Srbija