Tim turskih arheologa koji već nekoliko godina istražuju kompleks Crkve Svetog NIkole u gradu Demre u Antalijskoj regiji predstavio je javnosti dobro očuvani sarkofag koji je i za njih trenutno tajna. Pitanje šta se nalazi ispod masivnog poklopca sa kog se još pažljivo skidaju naslage privuklo je pažnju i svetskih medija, ali i vernika koji žele da znaju da li tu počiva veliki svetitelj.
Otkriće je obelodanjeno 6. decembra baš na dan kada se po gregorijanskom kalendaru obeležava praznik Svetog Nikole i kada se jednom godišnje ovde služi liturgija.
Ekipa novinara beogradskih medija i kolega iz Bugarske, zahvaljujući Ministarstvu kulture i turizma Turske imala je priliku da pristvuje službi i kroči na mesto gde arheolozi još vredno rade.
- Srećni smo što možemo da vam predstavimo naše najnovije otkriće na kome smo radili poslednjih šest meseci. Pronašli smo u ovom delu crkve tipičan likijski sarkofag. Za sada ne znamo iz kog je perioda niti ko je u njemu sahranjen. Do kraja meseca nastavljamo iskopavanja a onda ćemo drugim naučnim metodama doći do informacija o starosti i sadržaju sarkofaga - rekla je docent dr Ebru Fatma Findik, direktor arheoloških iskopavanja.
Elektronskim istraživanjima 2017. godine ispod današnje crkve, koja je i muzej na listi svetske baštine UNESCO, naučnici su otkrili ostatke drevne svetinje kojom je hodio Sveti Nikola i u kojoj je, kako tvrde, i sahranjen! Ta crkva je, kako objašnjavaju bila potopljena sa porastom Sredozemnog mora.
Prema starim zapisima, mošti arhiepiskopa Mirlikijskog, koga slave hrišćani celog sveta, počivale su ovde od 345. godine, kada se upokojio, sve do 1096. kada su, prema jednoj od verzija, pirati poharali grobnicu i mošti preneli u italijanski grad Bari, a prema drugoj, pred najezdom Turaka Seldžuka to je učinio jedan časni sveštenik kome se u snu javio Sveti Nikola. Bari je u to vreme bio hrišćanski grad i pod pravoslavnim patrijarhom.
Ali, sa otkrićem drevne svetinje, mozaika i fresaka koja bude interesovanje vernika i turista iz celog sveta, turski naučnici su sve glasniji u oceni da su pirati opljačkali pogrešnu grobnicu i u Bari odneli mošti nepoznatog sveštenika!
Istraživači smatraju da se grob Svetog Nikole nalazi ispod poda stare crkve, a javnost s nestrpljem očekuje detalje o najnovijem otkriću arheologa. Za dalji rad dobili su i blagoslov episkopa Mirijskog Hrizostomosa koji ih je posetio na dan upokojenja Svetog Nikole.
Gradili je carevi
Iznad crkve u kojoj je Sveti Nikola sahranjen, novu crkvu podigao je 520. godine vizantijski car Justinijan Veliki. Ona je bila bogomolja pravoslavnih hrišćana između 5. i 12. veka ali je urušavana zemljotresima, poplavama i ratnim pohodima.
Obnavljana je između 8. i 9. veka, a posle uništenja u pljačkaškom pohodu Arapa, crkva je obnovljena onako kako i danas stoji, uz pomoć cara Konstantina.
U 19. veku ruski car Nikolaj I dodao je kupolu i napravio druge izmene u njenoj vizantijskoj arhitekturi. Crkva je nastavila da funkcioniše sve do njenog konačnog napuštanja 1923. godine, kada su preostali Grci iz Demrea morali da napuste zemlju tokom razmene stanovništva između Grčke i Turske. Ponovo je otvorena 1956. godine, a na listi svetske baštine UNESCO-a nalazi se od 1982. godine.
Da se podsetimo
Životni put Svetog Nikole, arhiepiskopa Mirlikijskog poznat je hrišćanima celog sveta. Rođen je u bogatoj porodici u gradu Patara u oblasti Likija 270. godine.
Njegov stric, episkop Nikola Patarski, još kao dečaka, usmeravao ga je na put posvećen veri i milosrđu i vodio sa sobom kao pomoćnika. Posle smrti roditelja svoje bogatstvo podelio je siromašnima što je kasnije bilo inspiracija zakreiranje lika Deda Mraza.
Episkopi i sveštenici iz Likijske oblasti, izabrali su ga za arhiepiskopa Mirlikijskog po smrti njegovog strica.
Molitva ispred sarkofaga
Na ulazu u crkvu Svetog Nikole na zidovima su vidljive freske svetitelja, a ispod zasvođenog plafona nalazi se centralni mermerni oltar i četiri stuba oko njega.
Foto: V. N.
Kraj sarkofaga, ograđenog staklom, u kome su se, veruje se, nalazile mošti Svetog Nikole, vernici i turisti koji posete svetinju, obavezno se pomole i zamisle želju. Crkvu svake godine poseti više od pola miliona turista, a među njima su najbrojniji Rusi. Prema podacima turističkih organizacija, i Srbi rado odlaze u obilazak ove svetinje.
U manastiru Visoki Dečani danas se proslavlja ktitorska slava Stefana Dečanskog. Vernici koji su pohodili ovu svetinju odatle nose utiske koje rečima ne mogu da opišu a uvereni su da je to jedno od "čuda" moštiju Svetog kralja Stefana Dečanskog...
Mozaike u crkvi Svetog Đorđa na Oplencu, vodeći britanski časopis "Wonderlust“ svrstao je među 13 najlepših na svetu! Oplenački mozaici, prema oceni autora Petera Mura, našli su se rame uz rame sa Gaudijevom umetnošću i crkvom u Raveni.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U manastiru Visoki Dečani danas se proslavlja ktitorska slava Stefana Dečanskog. Vernici koji su pohodili ovu svetinju odatle nose utiske koje rečima ne mogu da opišu a uvereni su da je to jedno od "čuda" moštiju Svetog kralja Stefana Dečanskog...
Dali ste sve od sebe. Tužbe, kao pokušaj da nas iscrpite i ućutkate. Zabrane emitovanja. Pritisci i privođenja. Uvrede i targetiranje. Na kraju, i pomeranje naše televizije na manje atraktivne pozicije kablovskih operatera. Pomerali ste granice onoga što moramo da izdržimo.
Dragan J. Vučićević izneo je u emisiji "Kolegijum" ozbiljne tvrdnje o mogućoj manipulaciji vidljivošću političkog sadržaja na Instagramu, navodeći da su objave liste „Ujedinjena Srbija“ i Aleksandar Vučić, bile potpuno nevidljive tokom kampanje 7. oktobra.
Predsednik Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas pridružio se "Studentskoj listi" i plenumima u pokušajima da se zabrani Informer TV, jedini slobodni medij u Srbiji.
Međunarodna konzervativna organizacija CPAC (Conservative Political Action Conference) saopštila je da će prva konferencija CPAC Balkans biti održana u januaru 2027. godine u Beogradu, a najavljeno je i učešće Aleksandra Vučića.
Nova kolumna Nebojše Bakareca, poslanik i član predsedništva SNS, govori o pismenosti ljudi koji vode profil na društvenim mrežama "Studenti u blokadi".
Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković izjavila je za Novosadsku televiziju da se Srbija nalazi u političkoj situaciji kakvu, prema njenim rečima, do sada nije doživela, ukazujući na neizvesnost oko formiranja vlasti i donošenja političkih odluka.
Pod parolama borbe za budućnost, ponovo se otvara pitanje političke pozadine pojedinaca koji dobijaju važne funkcije. Objava na društvenoj mreži Iks, skrenula je pažnju na izbor Maria Reljanovića za narodnog poslanika i njegove veze sa NVO i Demokratskom strankom.
Univerzitetski klinički centar Kragujevac organizovaće 17. i 19. novembra besplatne specijalističke preglede za stanovnike seoskog područja u mobilnoj ambulanti, koji će se obavljati bez zdravstvene knjižice.
Potpuno električna vozila (BEV) činila su 2,7 odsto svih novoregistrovanih automobila u Srbiji u prvoj polovini 2026. godine, što predstavlja značajan rast u odnosu na isti period prošle godine, kada je njihov udeo iznosio svega 0,8 odsto.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je da Srbiju od 16. do 21. novembra očekuje otopljenje do 20 stepeni, a potom od 21. novembra novo zahlađenje sa najnižim temperaturama oko četiri stepena.
U teškoj saobraćajnoj nesreći, koja se večeras dogodila na putnom pravcu Tutin–Leskova, u mestu Velje Polje, život je izgubio mladić A. A. (19), dok je vozač automobila povređen.
Policija intenzivno traga za dvojicom nepoznatih muškaraca koji su rano jutros, oko 5 časova, bacili dva Molotovljeva koktela na porodičnu kuću u Obrenovcu.
Bivši britanski premijer Boris Džonson ispričao je neprijatnu anegdotu sa susreta sa ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, tvrdeći da ga je ruski diplomata tokom razgovora primoravao da pije velike količine votke, dok su sedeli pored veoma vrelog kamina.
Iran navodno priprema napad dronovima čija bi meta bili predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp i nekoliko visokih članova njegove administracije.
U sredu uveče u centru Orore u američkoj saveznoj državi Ilinois deo fasade i građevinska skela urušili su se na ulicu pri čemu su tri osobe povređene.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Bivši rijaliti učesnik Zvezdan Slavnić oglasio se na svom Instagram profilu i pokazao kako u svom domu proslavlja krsnu slavu Svete vrače Kozmu i Damjana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.