Mladi luk, zelje i rotkvice su prava riznica antioksidansa, vitamina i minerala, a osim što su hranljivi, vašem organizmu će pružiti i odličan detoks...
Iako je "baba Marta" bila prilično nezgodna i nepredvidiva, proleće je tu i već golica nozdrve. Neki su umorni, neki pomalo bledunjavi, a poneko i sa kojim kilogramom viška. Najlakši način da prebrodite ovaj prelazni period što bezbolnije jeste da se okrenete zdravim, sezonskim namirnicama, pre svega, mladom luku, zelju i rotkvicama. Prava su riznica antioksidanasa, vitamina i minerala, a osim što su hranljivi, vašem organizmu će pružiti i odličan detoks.
Mladi luk
Bele glavice i zelena perca mladog crnog i belog luka su prvi slatkasto ljutkasti omamljujući začin u proleće. Sastojci bogati sumporom čine ga delotvornim u pojačavanju apetita i pospešivanju varenja hrane. Prisustvo hroma pomaže u ćelijskoj reakciji sa insulinom, a vitamin C podiže i održava dobar imunitet. Od minerala poseduje još i kalijum, fosfor i kalcijum, koji štite srčani mišić i kosti, zajedno sa vitaminima B kompleksa.
Foto: Shutterstock
Mladi luk poboljšava rad srca
Sremuš
Krajem marta ne propustite ni pravi eliksir zdravlja - sremuš, kome sezona traje oko mesec dana. Naći ćete ga na pijacama, ali još bolje ako možete da odete u prirodu i sami ga naberete. Dok u prirodi budete tražili sremuš, nabasaćete na koprivu, maslačak, jagorčevinu i ostalo samoniklo bilje od kojeg možete pripremiti izvrsnu prolećnu salatu ili čorbu.
Mladi luk poboljšava rad srca jer pojačava protok krvi kroz krvne sudove, povećavajući uz to i dobar (HDL) holesterol. Takođe, snižava povišen krvni pritisak, pomaže i u regeneraciji krvnih ćelija, pa se koristi kod blažih oblika anemije. Podstiče rad jetre, bubrega i prostate, a pomaže i u lečenju različitih plućnih oboljenja, gripa i bronhitisa.
Treba ga koristiti odmah ili najduže dva dana od nabavke, a zbog toga što brzo gubi nutritivne vrednosti, u frižideru ga treba čuvati u plastičnoj kesi ili dobro zatvorenoj posudi. Mladi luk dopunite svežim listovima peršuna, mirođije i celera, bilo u salatama ili šejkovima od povrća, ili kao dodatak raznim jelima.
Zelje
Zelje ima sličnu nutritivnu vrednost kao spanać, bogato je vitaminima A i C, a od minerala može da se pohvali gvožđem, kalijumom, fosforom i kalcijumom. Mlado zelje je mnogo ukusnije nego starije, koje pod uticajem sunca dobija gorčinu.
Dokazano je da zelje pozitivno utiče na srce, raspoloženje, imunitet, stvaranje crvenih krvnih zrnaca, na izgradnju kostiju i rad mišića. Ono smiruje nerve, aktivira moždane procese, otklanja nemir i nervozu, snižava holesterol, pomaže kod reume i upale vena.
Sveže listove zelja iskoristite za pripremu raznih čorbi, supa, krem-supa, sosova u kombinaciji sa raznim sirevima ili pripremu sarmica i pita. Takođe, veoma dobro se slaže sa pirinčem i pečenim krompirom.
Rotkvice
Bogate vitaminom C, kalijumom, fosforom, kalcijumom, gvožđem, folatima i vlaknima, ukusne, niskokalorične rotkvice pravi su eliksir zdravlja. Ovi korenasti plodovi pomažu prolećnom "buđenju" organizma i štite bubrege od stvaranja kamena, a posebno preporučuju onima koji su tokom zime preležali bronhitis ili upalu sinusa.
Foto: Shutterstock
Osim korena, jestiv je i list rotkvica
U narodnoj medicini upotrebljavaju se kao lek protiv žutice, dok je sok rotkvice staro narodno sredstvo za bolju probavu. Treba znati da je crna rotkva, rođaka crvene rotkvice, još lekovitija, ali je manje prijatnog ukusa.
Osim korena, jestiv je i list, a mogu da se kombinuju sa drugim povrćem, jajima ili kinoom, jedu kao sveža salata, da se griluju ili skuvaju u finoj supici.
RECEPTI:
Foto: Shutterstock
Pileća čorba sa mladim lukom
Sastojci: pola pileta, 2 veze mladog luka, šolja pirinča, šolja kiselog mleka, 2-3 struka svežeg peršuna, so, biber, sok od limuna.
Priprema: Pile isecite i stavite da se kuva u 2 litre vode. Skidajte penu koja se stvorila. Pustite da viri 15 minuta i stavite so, iseckani mladi luk i oprani pirinač. Začinite biberom i iseckanim peršunom. Kuvajte dok sastojci ne omekšaju. Gotovu čorbu zapržite jednom šoljom kiselog mleka, umućenog sa malo tečnosti iz čorbe. Servirajte sa sokom od limuna, a možete i sa kuvanim jajima.
Foto: Shutterstock
Pita zeljanica
Pita zeljanica
Sastojci: 500 g tankih gotovih kora s jajima za savijače. Za nadev: 600 g svežeg kravljeg sira, 4 jaja, 200 g kajmaka, 200 ml mleka, 200 ml kiselog mleka, 250 g zelja, kašičica soli, biber po ukusu. Za premazivanje: 100 g putera.
Priprema: Za nadev jaja dobro umutite, dodajte mleko, kiselu pavlaku, oceđeni propasirani sir, kajmak, blanširano, oceđeno i naseckano zelje, so i biber. Sve dobro promešajte. Pleh (35×22 cm) premažite puterom, stavite jedan list kora, poprskajte rastopljenim puterom, složite sledeći list kora i premažite deo pripremljenog nadeva. Postupak ponavljajte sve dok ne potrošite kore I nadev. Na kraju stavite preostala dva lista kora, poprskajte preostalim puterom, pa stavite da se peče na 200 stepeni oko 40 minuta.
Foto: Shutterstock
Pečene rotkvice na puteru
Pečene rotkvice na puteru
Sastojci: 1 kg većih crvenih rotkvica (oko 24 komada), kašika maslinovog ulja, pola kašičice soli, sveže meveni crni biber, 2 kašike putera, struk mladog belog luka, pola kašičice semena kumina (ili u prahu ako ne nađete seme).
Priprema: Zagrejte rernu na 220 stepeni. Odsecite vrhove rotkvica, a zatim ih prepolovite. Stavite ih u posudu za pečenje (barem 7-8 cm duboku) i na njih pospite ulje, so i biber. Pecite dvadesetak minuta, sve dok ne budete mogli lako da ih probodete nožem. U međuvremenu u tiganju na laganoj vatri rastopite puter, dodajte beli luk i seme kumina i pržite oko pola minuta ili minut. Prelijte preko rotkvica i servirajte vruće.
Poznato je da deca imaju odbojnost prema hrani za koju im odrasli uporno ponavljaju da je moraju jesti zato što je zdrava, kaže nutricionista Marija Đurković
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poznato je da deca imaju odbojnost prema hrani za koju im odrasli uporno ponavljaju da je moraju jesti zato što je zdrava, kaže nutricionista Marija Đurković
Gazimestan je i ovog Vidovdana okupio veliki broj Srba koji su došli da obeleže jedan od najvažnijih datuma u srpskoj istoriji, ali je čitav skup protekao uz pojačano prisustvo pripadnika takozvane kosovske policije i iživljavanje naoružane šiptarske bande nad srpskim stanovništvom.
Blokaderi predvođeni Petrom Đurićem, pijani i drogirani, zaustavljeni su od strane policije u Kraljevu posle blokaderskog skupa, a u nastavku teksta pogledajte kako je izgledalo privođenje opozicionog lidera.
Siniša Mali, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink govorio je važnim temama za građane Srbije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će Srbija već krajem avgusta započeti prvu fazu proizvodnje humanoidnih robota, odnosno njihovo sklapanje, dok bi naredne faze podrazumevale razvoj takozvanih "data fabrika" i intenzivniju primenu veštačke inteligencije.
Snimci intime, golotinja i fetiši na internetu su roba koja ima široko tržište. Ovaj biznis je razrađen i kod nas, a, verovali ili ne, po dogovoru s "kupcem" može da se zaradi i golicanjem!
Skandal veka dogodio se na svadbi u Čačku, kada je kum jasno u mikrofon izgovorio ime devojke, za koju tvrdi da je bila u aferi sa mladoženjom nakon veridbe.
Prizor sa plaže u grčkom letovalištu Pefkohori izazvao je buru na društvenim mrežama, a ljudi su po automatizmu zaključili da su za isti krivi turisti iz Srbije.
Tradicionalno okupljanje vlasnika i ljubitelja "fića" u Velikom parku u Kragujevcu bila je vožnja kroz istoriju i lepa sećanja poznanika i starih prijatelja koji su se našli ponovo na istom mestu.
Marinko Magda, poznat kao "Subotički Džek Trbosek", već više od tri decenije služi kaznu za zločine koji su šokirali Srbiju i region, a građani i danas sa jezom govore o krvavoj noći iz 1994. godine.
Smrtna kazna predstavlja najradikalniji i najkontroverzniji pravni mehanizam u istoriji čovečanstva, postavljen na tankoj granici između apsolutne pravde i ubistva. Dok je savremeni svet predvođen Evropom krenuo putem ukidanja ove sankcije u ime dostojanstva ljudskog života, globalna slika pravosuđa ostaje podeljena.
Apelacioni sud u Beogradu ukinuo je presudu kojom je Damjan Gvozdenović bio osuđen na 10 godina zatvora za ubistvo Aleksandra Tatalovića u Rakovici 2022. godine i naložio ponovno suđenje uz produženje pritvora.
Iran nastavlja sa nesmetanom realizacijom svog ambicioznog kosmičkog programa, sa fokusom na stvaranje složene satelitske mreže, demonstrirajući vojnu i tehnološku otpornost na polju na kom su Sjedinjene Američke Države i Izrael godinama pokušavale da stave veto.
Takozvani "duh Enkoridža", koji se odnosi na nedavne razgovore između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, nije formalizovan u zvaničnim dokumentima niti je bio praćen potpisivanjem bilo kakvih sporazuma, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Poljska je danas zabeležila najvišu temperaturu od početka merenja, pošto je tokom toplotnog talasa koji pogađa veći deo Evrope u mestu Slubice izmereno 40,5 stepeni Celzijusa, saopštio je danas poljski Institut za meteorologiju i upravljanje vodama.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.