SA DECOM SADA MORATE DA RAZGOVARATE! Psiholog savetuje kako da se postavite posle tragedije!
Podeli vest
Posle tragičnog događaja kao što je ovaj, deci treba objasniti da taj dečak nije bio zdrav, mentalno zdrav. Mene plaši to što oni imitiraju jedni druge. Plašim se da će, kad okine jedan, neko drugi, ko ima želju da bude na televiziji po svaku cenu, možda isto to uraditi, kaže za Informer psihoterapeut Tatjana Firevski Jovanović.
Najnoviji slučaj vršnjačkog masakra koji je potresao Srbiju ostavlja u šoku i bez teksta ne samo one koji su blisko povezani sa školom na Vračaru već i ostale roditelje, ali i stručnjake. Šta roditelji mogu da učine u takvoj situaciji, kako da razgovaraju sa svojom decom i da li uopšte mogu da ih pripreme za tako nešto, za Ljubav i zdravlje govori psihoterapeut Tatjana Firevski Jovanović.
Na društvenim mrežama pojavio se audio snimak pucnjave u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru gde je Kosta K. (13) ubio osmoro učenika i portira škole, a šestoro đaka i nastavnicu ranio.
03.05.2023
21:27
- Decu, pre svega, treba utešiti, jer su osnovci u pitanju, a što se tiče pripreme, to je vrlo teško izvesti, ne znam šta da vam kažem, isto sam šokirana. Ovo se nije dešavalo kod nas, postojalo je samo u Americi i na drugim mestima, stvarno je šokantno, nisam još složila misli. Prosto je nemoguće pripremiti dete - iskrena je Tatjana Firevski Jovanović.
Razvijajte empatiju
Centralna tema vršnjačkog nasilja je, prema njenim rečima, zapravo razvijanje empatije, i to od malih nogu.
Foto: pexels.com
Emapatija se razvija od malena
Ako je vaše dete žrtva vršnjačkog nasilja
Ako neko maltretira vaše dete, psihoterapeut predlaže da koristite institucije, uključujući druge roditelje, Centar za socijalni rad ukoliko je nasilnik neko dete iz komšiluka, kao i školu, a dete treba učiti da sve treba da vam kaže.
- Nikada ne nastupajte u stilu: "Ma tuci i ti njih, radi i ti ovo i ono, odbrani se", kako se najčešće očevi postavljaju prema sinovima. Ili: "Ajde kakav si ti, plačeš zato što te je maltretirao tamo neki", a dete da je znalo da se odbrani, ono bi se odbranilo. Obavezno treba zvati roditelje nasilnika, mada je problem što ni roditelji više nemaju adekvatne mehanizme u svojim rukama, dok su školi mahom vezane ruke - smatra Firevski Jovanović.
- Od druge godine dete je već sposobno da empatiše sa drugim detetom, pa i beba čak saoseća sa majkom. Ako je majka neraspoložena, tužna ili plače, i beba će praviti te grimase, osećaće emociju. Neće povezivati misaono, neće znati zašto mama plače, ali će osećati. Dakle, ta empatija treba da se razvija time što se detetu govori koje je ponašanje ružno: "Ne možeš da šutneš kucu, to će boleti kucu", "Zašto guraš drugo dete? Mogao si da mu priđeš i lepo ga pitaš: 'Da li hoćeš da mi daš svoju igračku?', "Da, to njega boli, zamisli kad bi on tebe gurnuo, kako bi se ti osećao?" Ali na takav način da se ne grdi dete, nego da se nežno zagrli i objasni šta je posledica tog ponašanja. Ukoliko se dete grdi i izvređa: "Ti si surov, ti si grozan, sramota me je od tebe", to je nasilje koje će roditi nasilje - navodi naša sagovornica.
Značaj socijalizacije
Ako su deca starija, odnosno tinejdžeri, onda sa njima treba voditi ozbiljne razgovore, kao sa odraslima, objašnjava psihoterapeut. Agresija kod dece, međutim, nije samo stečeno, naučeno ponašanje već je delom i prirodna pojava koju treba socijalizovati.
Foto: Shutterstock
Ispoljavanje agresivnosti se najviše uči po modelu, u porodici
- Postoje razlike u temperamentu, svakako, urođene. Kod dečaka školskog uzrasta više puta u toku razvoja skače testosteron, oni su dinamičniji, brži, mlate motkama, viču, često su u životnim opasnostima kad se igraju, nepromišljeni su, impulsivni. Međutim, na ispoljavanje agresivnosti najviše utiče porodica. Ako se sa detetom i međusobno ophodite na kulturan način, ako mu se objašnjavaju konsekvence svakog ponašanja, onda ono nauči da kontroliše svoju impulsivnost (recimo, tako što će izbrojati do tri), kao i da razlikuje šta je dozvoljeno, a šta nije - ukazuje Tatjana Firevski Jovanović i dodaje:
- Posle tragičnog događaja kao što je ovaj, deci treba objasniti da taj dečak nije bio zdrav, mentalno zdrav. Mene plaši što oni imitiraju jedni druge. Plašim se da će, kad okine jedan, kad uradi tako nešto i kad svi mediji o tome bruje, da će neko drugi, ko ima želju da bude na televiziji po svaku cenu, možda isto to uraditi - zabrinuta je Firevski Jovanović.
Previše povučen i miran
Prema rečima naše sagovornice, treba prepoznati i kada je neko previše povučen i miran, da nešto može da iskrsne iz toga.
Foto: pexels.com
Treba prepoznati i kada je dete previše povučeno i mirno
- Ovo generalno važi i za odrasle - to je ono kad ceo komšiluk kaže da je bio miran, a on pobio svoju porodicu - opominje Tatjana Firevski Jovanović.
Sistem vrednosti
Osim što su deca nasilnici često i sami svedoci nasilja, nije retka situacija da problematični tinejdžeri odrastaju uz roditelje koji nemaju vremena ili one koji kompenzuju ljubav poklonima, a u stvari uopšte ne provode vreme sa detetom, ne razgovaraju, nemaju nikakvu komunikaciju.
- To su neki kriterijumi uspešnosti u društvu - uspešan je onaj ko zarađuje, a kako zarađuje, da li je to na pošten način - nije ni bitno. Deca vide da takav kriterijum postoji i onda se gubi svaka druga vrednost. Nagrađuje se smo postignuće. I u školi se nagrađuje samo postignuće, a ne ko je dobar drug, ko je dobar čovek, ko je spreman da pomogne, ko nikad nikog neće da uvredi, nego pomaže kad je nekom teško. Takve osobine treba negovati - opominje naša sagovornica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na društvenim mrežama pojavio se audio snimak pucnjave u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" na Vračaru gde je Kosta K. (13) ubio osmoro učenika i portira škole, a šestoro đaka i nastavnicu ranio.
Blokader dr Branimir Nestorović žestoko je kritikovao tajkuna Dragana Đilasa, podsetivši na, kako je rekao, simbol lošeg upravljanja i sumnjivih odluka iz vremena kada je Đilas bio na vlasti, a takođe se dotakao i ponašanja opozicije.
Napad na Novom Beogradu, u kojem je za sada nepoznati muškarac nožem ranio baku pred maloletnim unukom, Žaklina Tatalović, novinarka N1, sramno je iskoristila za politički govor.
Javnost u Srbiji svedočila je još jednom jezivom iskliznuću blokaderske retorike, kada je opozicioni novinar Slobodan Stupar u svojim izjavama napravio direktna poređenja sa krvavim ubistvima srpskih vladara iz dinastija Obrenović i Karađorđević, aludirajući da predsednik Aleksandar Vučić "živ neće otići sa vlasti".
Opozicionar dr Branimir Nestorović otvoreno je demontirao mit o takozvanoj studentskoj listi, poručivši da je reč o veštački naduvanoj priči koja postoji isključivo na društvenim mrežama, dok u realnom životu nema nikakvu težinu niti podršku građana.
Na današnji dan, 28. decembra, 1610. godine, rođen je Sveti Vasilije Ostroški Čudotvorac, koji je u narodu ostao upamćen po brojnim čudima, koja se i dan danas događaju u manastiru Ostrog.
U ataru sela Podvrška, na teritoriji opštine Kladovo, pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Kladovo intervenisali su nakon što je putničko vozilo ostalo zaglavljeno u snežnom nanosu van puta.
Surčinac Zoran Šijan (1964-1999), bivši reprezentativac u kik-boksu i označeni pripadnik "surčinskog klana", važio je za čoveka koji je paralelno gradio dve karijere - sportsku, ali i onu "kontroverznu", u beogradskom podzemlju s kraja osamdesetih i početkom devedesetih godina.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da Rusija vidi kako Kijev nije u žurbi da okonča sukob u Ukrajini na miroljubiv način, javio je danas Rojters pozivajući se na rusku novinsku agenciju Interfaks.
Švajcarska povećava vojne izdatke zbog rizika od Rusije, umesto sadašnjih oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda za odbranu će do 2032. izdvajati jedan odsto BDP
Zvanično je proglašen samoubicom, ali sumnje nikada nisu utihnule. Veliki ruski pesnik Sergej Jesenjin pronađen je mrtav u hotelskoj sobi, a poslednju pesmu napisao je sopstvenom krvlju.
Glumica Iskra Brajović podelila je od istorije sačuvanu novogodišnju fotograviju na kojoj je za ruke drže bivši supružnici, otac i veliki glumac Vojislav Voja Brajović i majka Ljiljana.
Bivša rijaliti učesnica Ljuba Pantović je progovorila o odnosu Stanije Dobrojević, Asmina Durdžića i Aneli Ahmić, iskoristivši priliku da istakne da Maja Marinković nije prava prijateljica Dobrojevićeve.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar