U teškim vremenima poput ratova i ekonomskih kriza, ljudi su se uvek okretali ka prirodi tražeći i nalazeći hranu. Malo ko zna da nema ništa zdravije od samoniklih biljaka. Samo ako živite u skladu sa prirodom, možete doći do pravog zdravlja. Samonikle biljke u vašem dvorištu prava su riznica vitamina i minerala neophodnih za ljudsko telo.
Većinu tih biljaka smatramo "korovom", ali ako ih pripremite na odgovarajući način dobićete besplatnu i ukusnu hranu koja je u stanju da potpuno oporavi vaše telo.
Tušt
Zovu je još i bljušt, tušanj, tušac i portulak. Prava zvezda među samoniklim biljkama je - tušt, Portulaca oleracea. Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje. Postoji velika verovatnost da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu, jer prema statistici, on je najprošireniji "korov" na svetu.
Tušt je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama. Raste kao samonikla biljka u dvorištima, uz reke, potoke, kanale i rubove šume. Otporan je na visoke i niske temperature i sušu, uspeva na lošem zemljištu.
Odličan je izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina.
Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži: šest puta više vitamina E od spanaća, sedam puta više beta-karotena nego šargarepa, 25 mg vitamina C po šoljici (20% preporučenog dnevnog unosa) magnezijuma, kalcijuma, železa, vitamina B2, kalija, fosfora i mangana.
Foto: Pixabay
Tušt je vrlo koristan ukoliko imate mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno delovanje. Koristan je i kod kožnih bolesti - pozitivno deluje na akne, psorijazu i opekotine.
Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima. Tušt je bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje supa i variva.
Salata od tušta:
Naberite dosta mladih izdanaka tušta. Operite tušt u cedilu, kratko prokuvajte u slanoj vodi i izvadite ga u činiju. Dodajte naseckani beli luk i zalijte maslinovim uljem, posolite i stavite malo bibera. Dobro promešajte i jedite ga kao salatu ili prilog.
Isto tako par mladih izdanaka tušta možete dodati svežoj zelenoj salati. Provereno leči anemiju.
Tušt možete i kratko propržiti na masti, pa preliti jajima. Dodati kajmak i domaći hleb.
Maslačak
Verovatno ste već upoznati s zdravljem koje nudi maslačak. Ne postoji dvorište u kojem nije nikao maslačak ili dva, ali obično ga doživljavamo samo kao cveće ili korov.
Lišće maslačka možete koristiti u salatama, supama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao spanać. Lišće i cvet maslačka možete osušiti i praviti od njih čaj. Koren možete osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamenu za kafu, a od cveća napraviti vino ili med.
Maslačak ima antioksidativna svojstva i sadrži spojeve taraxacin i taracerin, zajedno s inulinom i levulinom, zahvaljujući kojim ima izvanredna lekovita svojstva: deluje kao prirodan laksativ i diuretik, pomaže kod nadutosti i edema, normalizuje nivo šećera i holesterola u krvi, poboljšava apetit i stimuliše rad želudca, čisti i regeneriše jetru, pomaže kod opekotina i uboda.
Foto: Tanjug
Maslačak takođe poseduje antivirusna svojstva i može biti koristan u borbi protiv herpesa i AIDS.
Naša preporuka je da mlade listove maslačka dobro operete i dodate u zelenu salatu. Osim što će vam vratiti snagu tokom prolećne malaksalosti, maslačak je u stanju da toliko popravi imunitet da vam ni jedna bolest neće moći ništa!
Foto: printscreen
Kopriva
Zadnja na našoj listi ali ne i manje važna je kopriva - urtica dioica. Ispod njenih listova kriju se žalci - dlačice koje sadrže mešavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu što izaziva žarenje. Upravo zbog toga većina nas pre konzumiranja kuva koprivu.
Međutim kopriva se može koristiti i sirova - odstraniti hemijske tvari koji izazivaju žarenje možete i potapanjem u hladnoj vodi.
Kopriva ima visok udeo gvožđa, kalijuma, mangana, kalcijuma i vitamina A, C, D i K. Jedna šoljica koprive vas opskrbljuje sa neverovatnih 1.790 IU vitamina A, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa.
Foto: Shutterstock
Naša preporuka za ukusan obrok je čorbica od koprive. Dinstajte crni luk i nekoliko čena belog luka, pa tome dodajte koprivu i jednu šargarepu. Kuvajte kratko i pred sam kraj dodajte šaku pirinča i začine.
Ova krepka čorba učiniće pravo čudo za vaš organizam.
Delovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njen koren.
Foto: Shutterstock
Spomenuli smo samo tri samonikle biljke, koje možete koristiti kao hranu i lek. Zapravo, postoji ih mnogo više. U literaturi opisano je nekoliko hiljada samoniklih biljaka. Preporučujemo da novu hranu u jelovnik uvodite postepeno. Naučite dobro raspoznavati samonikle biljke pre što ih počnete koristiti.
A kada ih dobro upoznate - neće biti kraja maštovitim i zdravim jelima na vašem stolu.
Poznato je da ljuta hrana poboljšava imunitet, a i topi kilograme, zato ne oklevajte da napravite ovu čorbu. Ako baš, baš volite začinjeno, dodajte i pola sveže ljute papričice...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poznato je da ljuta hrana poboljšava imunitet, a i topi kilograme, zato ne oklevajte da napravite ovu čorbu. Ako baš, baš volite začinjeno, dodajte i pola sveže ljute papričice...
Kazahstan i Kina potpisali su više od 70 komercijalnih dokumenata vrednih preko 15 milijardi dolara, čime Peking dodatno učvršćuje položaj u zemlji koju je Rusija vekovima smatrala prostorom svojih posebnih ekonomskih i političkih interesa.
Odmetnuti socijalista Branko Ružić, drugi čovek Socijalističke partije Srbije koja je deo vladajuće koalicije, nastavlja da vodi i sprovodi blokadersku politiku.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sastao se danas s predsednikom Vlade Češke Republike Andrejem Babišem, koji boravi u dvodnevnoj zvaničnoj poseti.
Iako su u prethodnim mesecima blokaderi nastojali da široj javnosti predstave kandidate sa liste kao „nestranačke ličnosti“, istina je dijametralno suprotna.
Nakon vesti o samoubistvu policajca, javnost u Srbiji ostala je u šoku, a društvene mreže preplavljene su reakcijama i komentarima građana koji direktno optužuju pokret "Kreni-Promeni" i njegovog lidera Sava Manojlovića za targetiranje i lažne optužbe koje su prethodile ovoj tragediji.
Potpuni raskol, laži i obmane u redovima užičkih lažnih revolucionara doživeli su svoj vrhunac! Dušan Savić, nepriznati vođa blokaderskog pokreta i glavni akter lokalnih skandala, pre dva dana je lišen slobode, a njegov pokušaj da se opere pred javnošću i sopstvenim saborcima prerastao je u pravu tragikomediju.
Samoproglašena politička “elita” koju predvodi blokaderski "papa" Vladan Đokić, a koja se lažno reklamira kao skup „mladih i nezavisnih akademaca“, u praksi pati od ozbiljnog nedostatka - i mladih, a i novih lica. To najbolje dokazuje prisustvo Predraga Voštinića, koji u ovom političkom eksperimentu zauzima 47. poziciju koalicije poznate i kao "blokaderska lista".
Naftne kompanije, koje su podnele zahtev za korišćenje operativnih rezervi evro dizela u cilju obezbeđivanja sigurnog snabdevanja domaćeg tržišta, dobile su dozvolu Ministarstvo rudarstva i energetike.
U Srbiji će u četvrtak, 23. jula, ujutro i pre podne biti pretežno sunčano, a posle podne promenljivo oblačno, sa najnižom temperaturom od 10 do 17, a najvišom od 25 do 29 stepeni, saopštio je danas Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ).
Jedina vest koja je tog 23. jula 1954 krasila naslovnu stranicu Večernjih Novosti bila je ona da je car Etiopije, jedne od najsiromašnijih afričkih zemalja, svoj rođendan proslavio – u Beogradu.
U slovenačkim medijima pojavio se snimak privođenja Amira Uzunovića (39), državljanina Bosne i Hercegovine koji je u slovenačkom mestu Vuhred nožem zverski usmrtio suprugu Zijadu, pa danima bežao od policije preplivavajući hladnu Dravu.
Protiv A. S. (22) iz Jagodine podneta je krivična prijava zbog sumnje da je u kotorskom naselju Sveta Vrača napao policajca, a odgovaraće i zbog nasilja nad svojom emotivnom partnerkom.
Policajci iz Kneževa i pripadnici Žandarmerije MUP-a Republike Srpske uhapsili su četiri osobe, jednog meštanina i trojicu državljana Srbije, nakon što je prijava za pretnje oružjem razotkrila veliku ilegalnu plantažu marihuane i čitav arsenal oružja.
Spasilačka operacija u Čileu završena je srećnim ishodom nakon što su tri osobe, nestale u planinskim uslovima, pronađene žive u oblasti Cajon del Maipo.
Američke obaveštajne službe istražuju da li je Rusija pomogla Iranu u napadima dronovima na CIA objekte u Persijskom zalivu, kroz podatke za navođenje ciljeva.
Slavna nemacka manekenka i jedna od najpoželjnijih žena sveta, Hajdi Klum (53), ponovo je uspela da zapali društvene mreže i dovede atmosferu do usijanja.
Novi filmski spektakl Kristofera Nolana, epska drama "Odiseja", za samo nedelju dana prikazivanja u bioskopima širom sveta uspeo je da otplati impresivni budžet uložen u produkciju.
Pevačica Edita Aradinović na svet je donela devojčicu, a evo kako se novopečena mama pripremila za njen dolazak i opremila luksuzni kutak za svoju mezimicu.
Pevačica Edita Aradinović juče je donela na svet ćerku Zoju, a sada su joj na prinovi čestitale i sestre Luna i Nina Đogani, uputivši joj emotivne reči.
Pevačica Didi Janković je nedavno otkrila detalje problema sa zdravljem, a sada je na svoj 38. rođendan poželela da bude zdrava i što pre se vrati muzici!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.