U teškim vremenima poput ratova i ekonomskih kriza, ljudi su se uvek okretali ka prirodi tražeći i nalazeći hranu. Malo ko zna da nema ništa zdravije od samoniklih biljaka. Samo ako živite u skladu sa prirodom, možete doći do pravog zdravlja. Samonikle biljke u vašem dvorištu prava su riznica vitamina i minerala neophodnih za ljudsko telo.
Većinu tih biljaka smatramo "korovom", ali ako ih pripremite na odgovarajući način dobićete besplatnu i ukusnu hranu koja je u stanju da potpuno oporavi vaše telo.
Tušt
Zovu je još i bljušt, tušanj, tušac i portulak. Prava zvezda među samoniklim biljkama je - tušt, Portulaca oleracea. Tušt je prava riznica omega-3 masnih kiselina toliko bitnih za naše zdravlje. Postoji velika verovatnost da ova biljka upravo sada raste u vašem dvorištu, jer prema statistici, on je najprošireniji "korov" na svetu.
Tušt je minijaturna biljka, sa sočnim mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama. Raste kao samonikla biljka u dvorištima, uz reke, potoke, kanale i rubove šume. Otporan je na visoke i niske temperature i sušu, uspeva na lošem zemljištu.
Odličan je izvor antioksidanata, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina.
Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži: šest puta više vitamina E od spanaća, sedam puta više beta-karotena nego šargarepa, 25 mg vitamina C po šoljici (20% preporučenog dnevnog unosa) magnezijuma, kalcijuma, železa, vitamina B2, kalija, fosfora i mangana.
Foto: Pixabay
Tušt je vrlo koristan ukoliko imate mokraćne ili probavne probleme. Ima antigljivično i antimikrobno delovanje. Koristan je i kod kožnih bolesti - pozitivno deluje na akne, psorijazu i opekotine.
Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima. Tušt je bogat pektinom, pa se može koristiti za zgušnjavanje supa i variva.
Salata od tušta:
Naberite dosta mladih izdanaka tušta. Operite tušt u cedilu, kratko prokuvajte u slanoj vodi i izvadite ga u činiju. Dodajte naseckani beli luk i zalijte maslinovim uljem, posolite i stavite malo bibera. Dobro promešajte i jedite ga kao salatu ili prilog.
Isto tako par mladih izdanaka tušta možete dodati svežoj zelenoj salati. Provereno leči anemiju.
Tušt možete i kratko propržiti na masti, pa preliti jajima. Dodati kajmak i domaći hleb.
Maslačak
Verovatno ste već upoznati s zdravljem koje nudi maslačak. Ne postoji dvorište u kojem nije nikao maslačak ili dva, ali obično ga doživljavamo samo kao cveće ili korov.
Lišće maslačka možete koristiti u salatama, supama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao spanać. Lišće i cvet maslačka možete osušiti i praviti od njih čaj. Koren možete osušiti i ispeći, te ga koristiti kao zamenu za kafu, a od cveća napraviti vino ili med.
Maslačak ima antioksidativna svojstva i sadrži spojeve taraxacin i taracerin, zajedno s inulinom i levulinom, zahvaljujući kojim ima izvanredna lekovita svojstva: deluje kao prirodan laksativ i diuretik, pomaže kod nadutosti i edema, normalizuje nivo šećera i holesterola u krvi, poboljšava apetit i stimuliše rad želudca, čisti i regeneriše jetru, pomaže kod opekotina i uboda.
Foto: Tanjug
Maslačak takođe poseduje antivirusna svojstva i može biti koristan u borbi protiv herpesa i AIDS.
Naša preporuka je da mlade listove maslačka dobro operete i dodate u zelenu salatu. Osim što će vam vratiti snagu tokom prolećne malaksalosti, maslačak je u stanju da toliko popravi imunitet da vam ni jedna bolest neće moći ništa!
Foto: printscreen
Kopriva
Zadnja na našoj listi ali ne i manje važna je kopriva - urtica dioica. Ispod njenih listova kriju se žalci - dlačice koje sadrže mešavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu što izaziva žarenje. Upravo zbog toga većina nas pre konzumiranja kuva koprivu.
Međutim kopriva se može koristiti i sirova - odstraniti hemijske tvari koji izazivaju žarenje možete i potapanjem u hladnoj vodi.
Kopriva ima visok udeo gvožđa, kalijuma, mangana, kalcijuma i vitamina A, C, D i K. Jedna šoljica koprive vas opskrbljuje sa neverovatnih 1.790 IU vitamina A, što je čak 300% preporučenog dnevnog unosa.
Foto: Shutterstock
Naša preporuka za ukusan obrok je čorbica od koprive. Dinstajte crni luk i nekoliko čena belog luka, pa tome dodajte koprivu i jednu šargarepu. Kuvajte kratko i pred sam kraj dodajte šaku pirinča i začine.
Ova krepka čorba učiniće pravo čudo za vaš organizam.
Delovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i njen koren.
Foto: Shutterstock
Spomenuli smo samo tri samonikle biljke, koje možete koristiti kao hranu i lek. Zapravo, postoji ih mnogo više. U literaturi opisano je nekoliko hiljada samoniklih biljaka. Preporučujemo da novu hranu u jelovnik uvodite postepeno. Naučite dobro raspoznavati samonikle biljke pre što ih počnete koristiti.
A kada ih dobro upoznate - neće biti kraja maštovitim i zdravim jelima na vašem stolu.
Poznato je da ljuta hrana poboljšava imunitet, a i topi kilograme, zato ne oklevajte da napravite ovu čorbu. Ako baš, baš volite začinjeno, dodajte i pola sveže ljute papričice...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poznato je da ljuta hrana poboljšava imunitet, a i topi kilograme, zato ne oklevajte da napravite ovu čorbu. Ako baš, baš volite začinjeno, dodajte i pola sveže ljute papričice...
Dragan J. Vučićević danas je tokom vanrednog uključenja u program naše televizije otkrio šokantne informacije o premijeru Crne Gore Milojku Spajiću koji je samo nekoliko sati ranije na najsramniji način udario na Srbiju, ali i na glavnog urednika Informera.
Jedan od lidera Srba u Crnoj Gori Milan Knežević uključio se hitno u Kolegijum na Informer televiziji i upozorio da svi novinari i urednici Informera mogu završiti na crnoj listi Crne Gore i Milojka Spajića.
Predsednik Demokratske stranke (DS) Srđan Milivojević, poznat i kao "Drekavac", još jednom je pokazao koliko mrzi vlast u Srbiji i stao u odbranu novinara "Vijesti" Petra Komnenića kome je zabranjen ulazak u našu državu.
NATO general Zdravko Ponoš bio je juče u policiji radi informativnog razgovora na koji je pozvan po nalogu Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu zbog plasiranja laži o upotrebi zvučnog topa na protestu 15. marta 2025. godine, zbog čega je nastala neviđena panika u redovima opozicije.
Predstavnici ministarstva lažne države su bez najave došli u Opštinu Severna Mitrovica i tražili razgovor na temu oslikavanja murala sa likom patrijarha Pavla i njegovim citatom.
Ministarstvo zaštite životne sredine i kompanija EKSPO 2027 potpisali su Memorandum o razumevanju kojim je uspostavljen okvir za zajedničku pripremu i realizaciju obeležavanja Svetskog dana zaštite životne sredine 2027. godine, u okviru programa specijalizovane izložbe Ekspo 2027 Beograd.
Direktor Fonda PIO, Relja Ognjenović, predsednik Saveza penzionera Srbije, prof. dr Andreja Savić i gradonačelnica Loznice, Dragana Lukić, na tribini održanoj 2. jula u ovom gradu, bili su na raspolaganju za više od tri stotine lozničkih penzionera koji su imali mnogo pitanja iz njihovih nadležnosti.
Fatlind B. (26) izgubio je život u stravičnoj nesreći koja se dogodila u planinskom području u selu Delovce kod Suve Reke, kada ga je tokom nevremena pogodio grom.
U Ulici Salvadora Aljendea na Karaburmi danas se dogodila saobraćajna nezgoda u kojoj je povređen maloletnik, nakon što je na njega naleteo automobil marke "reno".
Na raskrsnici Bulevara Evrope i Rumenačkog puta u Novom Sadu, u neposrednoj blizini kružnog toka, dogodila se teška saobraćajna nezgoda u kojoj je jedno vozilo potpuno uništeno.
Posle zastoja projekta FCAS, zajedničkog francusko-nemačko-španskog lovca šeste generacije, Berlin gura sopstveni digitalni borbeni sistem - mozak rata.
Kultno ostvarenje "Ko to tamo peva" krije brojne anegdote sa snimanja, a jedna do sada neispričana, otkriva kakav je nepopravljivi šaljivdžija bio legendarni glumac Dragan Nikolić.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da je odbio da glumi u filmu koji je producirao Stiven Spilberg jer je nije želeo da bude deo projekta koji ljude sa ovih prostora predstavlja u negativnom svetlu.
Učesnici rijalitija "Elita" od učešća uspevaju da zarade i po nekoliko stotina hiljada evra, a među njima se izdvajaju najplaćeniji takmičari koji za boravak pred kamerama inkasiraju vrtoglave sume.
Pevačica Barbara Bobak nastupila je u jednom prestoničkom klubu, a sve prisutne ostavila je bez teksta kada je otkrila da ispod garderobe ne nosi donji veš.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.