Budući da sreća različitim ljudima može da znači različite stvari, stiče se utisak da je neuhvatljiva emocija koju je teško postići... Neurološki gledano, ona je oslobađanje hemikalija u našem mozgu, dopamina, oksitocina, serotonina i endorfina, poznatijih kao "hormoni sreće"
Put do sreće je dostupan svima, kaže Džim Kvik, svetski stručnjak za poboljšanje pamćenja, optimalizaciju funkcionisanja mozga i ubrzano učenje. Sreća se definiše kao stanje blagostanja, radosti ili zadovoljstva, a to može da bude prijatan osećaj nakon završenog posla ili nekog zadatka ili ispunjenost nakon pomaganja drugima. Budući da sreća različitim ljudima može da znači različite stvari, stiče se utisak da je neuhvatljiva emocija koju je teško postići...
Neurološki gledano, međutim, ona je oslobađanje hemikalija u našem mozgu, dopamina, oksitocina, serotonina i endorfina, poznatijih kao "hormoni sreće". To znači da postoje stvari koje možemo svakodnevno da radimo kako bismo ih stimulisali i podigli ukupan nivo zadovoljstva.
1. Izgradite i prigrlite ljubav prema sebi
Ljubav prema sebi je kada ne samo da verujemo u sebe već nam je dobrobit najvažniji prioritet, smatra Kvik. To je više od jednostavnog priznanja da imamo poverenja u sebe i znači da preduzimamo akcije kojima podržavamo naš fizički, emocionalni, psihološki i duhovni rast.
- Jedna od najvažnijih stvari koju možemo da učinimo jeste da vežbamo brigu o sebi. To znači odvojiti vreme za negu tokom cele nedelje, kupanje, opuštanje, masažu, vežbanje meditacije ili bavljenje kreativnim poduhvatima ili hobijima - navodi Kvik.
Foto: Shutterstock
Drugi način za izgradnju ljubavi prema sebi je stvaranje granica i njihovo pridržavanje, bilo da bismo održali ravnotežu između poslovnog i privatnog života ili zaštitili naše emocionalno blagostanje u svim vrstama odnosa.
- Možemo da se podsetimo svoje vrednosti, obratimo pažnju na ono čega se bojimo i radimo na prevazilaženju tih prepreka, prestanemo da se upoređujemo sa drugima i dopustimo sebi greške. Tako dajemo mozgu odmor i resurse potrebne za emocionalnu ravnotežu i fizičko podmlađivanje - zaključuje Džim Kvik.
2. Vežbajte pažnju
Pažnja ili svesnost je kada se usredsredimo na sebe u sadašnjem trenutku kako bismo mogli da procenimo svoje postupke i misli bez prosuđivanja. Ovo zvuči složenije nego što jeste. Možemo da meditiramo, radimo vežbe dubokog disanja, izgovaramo afirmacije, fokusiramo se na svoje telo i izbegavamo multitasking, savetuje ovaj trener za mozak.
- Meditacija naročito pomaže da se smanji amigdala - region mozga povezan sa simpatičkim nervnim sistemom i reakcijom "bori se ili beži". Stres povećava amigdalu, zbog čega smo podložniji reagovanju kroz strah ili uznemirenost, dok njenim smanjivanjem postajemo otvoreniji da na iste situacije reagujemo mirnije - sugeriše Kvik.
Foto: Pixabay
Vežbanje pažnje ili svesnosti takođe smanjuje nivo kortizola u našem mozgu, hemikaliju odgovornu za stres, koja uz to može da poremeti san, raspoloženje i produktivnost. Svesnost povećava dopamin i serotonin, što smanjuje nivo kortizola. Takođe povećava proizvodnju melatonina u našem mozgu, koji stabilizuje režim spavanja.
3. Spavajte bolje
Spavanje sedam-osam sati dnevno pomaže da mozak bude efikasan, dok lišavanje sna remeti pažnju, donošenje odluka i kritičko razmišljanje, što sve umanjuje produktivnost i fokus.
- Da biste bolje spavali, izbegavajte upotrebu telefona ili drugih uređaja u krevetu. Ekrani emituju plavu svetlost, koja je iste talasne dužine kao sunčeva svetlost, što sugeriše mozgu da je jutro, podiže kortizol i inhibira proizvodnju melatonina, koji je ključan za ciklus spavanja i budnosti - objašnjava Kvik.
Foto: Shutterstock
Drugi načini da obezbedimo više kvalitetnog sna su male promene u spavaćoj sobi.
- Možemo da postavimo zavese koje ne propuštaju svetlost ili koristimo masku za spavanje, a da bismo ublažili buku, da slušamo smirujuće zvuke ili koristimo čepiće za uši. Sve su to mali trikovi koji mogu da nam pomognu da zaspimo i održimo san - sugeriše Džim Kvik.
4. Vežbajte zahvalnost
Zahvalnost nam pomaže da cenimo vrednost i značaj ljudi u našem životu i stvari koje imamo, a razmišljanje o njima povećava zadovoljstvo. Ovo je više od toga da jednostavno budemo zahvalni i uključuje davanje i velikodušnost.
- Kada osetimo zahvalnost, naš mozak aktivira deo odgovoran za emocionalne reakcije i povećava stvari poput vezivanja i moralnosti. Takođe je ključni element u sistemu nagrađivanja, pomažući nam da ojačamo svoje (novostečene) navike - kaže trener za mozak.
Foto: Pixabay
Zahvalnost možemo da vežbamo na više načina, dodaje on. Vođenje dnevnika, gde zapisujemo ono na čemu smo svakodnevno zahvalni, drži nas usredsređenim na pozitivne aspekte našeg života. Takođe možemo da se potrudimo da redovno izražavamo zahvalnost ljudima u svom životu, a obaveza da se zahvalimo ili na neki drugi način to pokažemo jednoj osobi dnevno jednostavan je trening.
5. Uključite se u fizičku aktivnost
- Činjenica je da fizička aktivnost, aerobna ili anaerobna, ima značajan pozitivan efekat na mozak na više načina. Poboljšava se protok krvi, a dobro prokrvljen mozak bolje funkcioniše. Vežba mozgu takođe pomaže da proizvodi endorfin, neurohemikaliju koja podiže raspoloženje i smanjuje bol. Pored toga, oslobađa se i dopamin, a redovno vežbanje zapravo povećava količinu dopaminskih receptora u našem mozgu - tvrdi Džim Kvik.
Foto: Shutterstock
S vremenom vežbanje menja strukturu mozga formiranjem novih neurona, posebno u hipokampusu, regionu povezanom sa emocijama, učenjem i pamćenjem. Sve ovo daje osećaj emocionalne ravnoteže tokom celog dana, a dobra vest je da ove benefite možemo da imamo i vežbajući samo deset minuta dnevno.
Otključajte MOĆ NESVESNOG! Trener ZA MOZAK Džim Kvik otkriva kako da postanete BOLJA VREZIJA SEBE!
ČUVA SRCE i mozak, ima ANTIKANCEROGENA svojstva... 10 RAZLOGA zašto treba jesti ovo MAGIČNO POVRĆE!
Upoređivanje s drugima je pojava koja je tipična za sve ljude. Mi posmatramo sebe posmatranjem drugih ljudi, odnosno stičemo određeni pojam o sebi kroz kontakt s drugim osobama. Postoji više načina na koji nam drugi koriste u definisanju sebe samih, ali samo do odrđenje granice
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Upoređivanje s drugima je pojava koja je tipična za sve ljude. Mi posmatramo sebe posmatranjem drugih ljudi, odnosno stičemo određeni pojam o sebi kroz kontakt s drugim osobama. Postoji više načina na koji nam drugi koriste u definisanju sebe samih, ali samo do odrđenje granice
V.d. glavnog urednika RTS-a Borivoje Uskoković, gostujući na režimskoj televiziji, uhvaćen je u laži – ali su ga sopstvene reči i snimci od pre samo nekoliko dana raskrinkali!
U Skupštini Srbije za sutra je zakazana konstitutivna sednica novog saziva parlamenta, na kojoj treba da se potvrde mandati poslanika i izabere novo skupštinsko rukovodstvo.
Ideolog blokadera Dušan Janjić govoreći o odnosima sa Srbima na Kosovu i Metohiji, pomenuo je šokantnu rečenicu "ako ne radi, uzmi pajser", dok je buduće uređenje Srbije opisao kroz ulogu "nadzornika"!
Predstavnici "Studentske liste", ako je suditi prema najavama ljudi koji ih zdušno podržavaju i predstavljaju se kao neko ko ima uticaj na njih, ostaviće Srbe na Kosovu i Metohiji bez dinara iz državnog budžeta!
Gostujući u emisiji "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na televiziji N1, dekan Fakulteta dramskih umetnonosti (FDU) i jedan od ideologa "Studentske liste", Miloš Pavlović, pokazao je kako izgleda gramatičko neznanje koje "vlada" u redovima ove političke opcije.
Sve glasnije se u domaćoj javnosti postavlja pitanje kako će "Studentska lista" opravdati odluku da za novog premijera Srbije predloži tajkuna Branka Milutinovića, suosnivača kompanije "Nordeus", i to samo zato što ih je finansijski podržao.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Siniša Novaković (45) iz Klenja kome je pre dve godine transplantiran bubreg koji mu je donirao prijatelj Branko Đalamić, ponovo vodi veliku borbu za normalan život.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće planirane radove na ispiranju vodovodne mreže u opštini Vračar, od danas, 16. novembra, do petka, 20. novembra 2026. godine.
Opštinsko državno tužilaštvo u Rijeci podiglo je optužnicu protiv pomorca (62) kojeg tereti da je skoro tri i po godine psihički i fizički zlostavljao suprugu i pretio joj ubistvom.
Estonija se priprema za mogućnost ruske invazije i potpune okupacije svoje teritorije, zbog čega razvija poseban sistem koji bi omogućio da državne službe nastave da funkcionišu iz inostranstva, čak i ako neprijateljske snage zauzmu zemlju i unište njenu digitalnu infrastrukturu.
Više od mesec dana nakon što su američki predsednik Donald Tramp i ruski lider Vladimir Putin postigli dogovor o isporuci ruskog dizela Sjedinjenim Američkim Državama, nijedan tanker nije uspeo da iskrca gorivo u američkim lukama.
Dva ozbiljna incidenta, dva kontinenta i svega nekoliko sati razmaka. Dok su Sjedinjene Američke Države 13. novembra bile suočene sa gotovo potpunom obustavom poletanja civilnih aviona, u američkoj vojnoj bazi Lejkenhit u Velikoj Britaniji oglasile su se sirene zbog sumnjivih dronova.
Jemenske snage koje podržava Saudijska Arabija povukle su se sa strateških položaja kod moreuza Bab el Mandeb, čime su Huti, saveznici Irana, preuzeli kontrolu nad ključnim delovima obale na jednom od najvažnijih svetskih pomorskih pravaca.
Glumica Glen Klouz, reditelj Ridli Skot i legendarni animator Flojd Norman dobitnici su počasnih Oskara, koji su im uručeni na 17. ceremoniji dodele nagrada Governors Awards u Los Anđelesu.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Pevačici Aleksandri Prijović i njenom suprugu Filipu Živojinoviću na Bežanijskoj kosi nepoznata osoba zapalila je džip ispred kuće, a pre dve nedelje isto je doživeo i pevač Uroš Živković.
Kuću pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića nakon paljenja automobila obezbedili su pripadnici policije, a nakon burne noći od pevačice i Filipa nema ni traga.
Pevačica Aleksandra Prijović i njen supurg Filip Živojinović su nakon paljenja automobila uznemireno izašli na ulicu jer su morali da obave razgovor sa policijskim službenicima.
Automobil pevačice Aleksandre Prijović i njenog supruga Filipa Živojinovića, koji je tokom noći zapaljen ispred njihovog porodičnog doma na Bežanijskoj kosi u Beogradu, jedan je od skupljih terenaca na tržištu.
Malo ko zna da je Dragana Mirković još devedesetih godina pomerala granice domaće muzičke scene i ulagala ogromne svote novca u svoje projekte, a jedan od najboljih primera za to je spot za pesmu "Za mene si ti", koji je koštao čak 90.000 tadašnjih nemačkih maraka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.