Hronični bronhitis predstavlja hroničnu upalu donjih respiratornih puteva koja traje tri meseca zaredom barem dve godine u nazad...
Hronični bronhitis nastaje kao posledica dejstva nekog spoljašnjeg faktora na pluća duži vremenski period za razliku od akutnog koji nastaje kao posledica trenutnog oboljenja. Taj spoljašnji faktori je najčešće duvanski dim mada može da bude i neki drugi faktor, zagađenje, gasovi, stalna izloženost prašini, česte infekcije…, kažu dr Ivana Cerovina Đurić i dr Ivan Đurić.
- Prvi simptom hroničnog bronhitisa je najčešće kašalj. On prati gotovo 50 procenata bolesnika sa ovom bolešću, a kašalj je najčešće praćen izbacivanjem beličastog ispljuvka (mukus). U početku ne velikog po količini, ali ta količina može vremenom da se uvećava. Boja ispljuvka je u početku bela, ali može da bude i zelenkasta, žuta, braon ili sa primesama krvi. Promena boje ispljuvka može da znači i neku dodatnu bakterijsku infekciju, ali ne mora da znači - kaže dr Ivana Cerovina Đurić.
Foto: Shutterstock
Bronhitis može da prati otežano disanje i kratak dah
Nagomilavanje mukusa pored kašlja vremenom može da dovede do:
1.Otežanog disanja i kratkog daha
2.Takozvanog sviranja u grudima koje se najčešće javlja kada je prisutna i neka infekcija, mada može da se javi i bez nje, pogotovo ukoliko hronični bronhitis prati i astma
3.Vremenom može doći do zamaranja, mršavljenja i slabosti
4.Usled smanjene koncentracije kiseonika mogu da se jave plavičasti prsti i usne
5.Povećane verovatnoće za razvoj infekcija
6.Opterećenja na srcu i krvnim sudovima
Pogoršanje hroničnog bronhitisa
Česta su pogoršanja hroničnog bronhitisa. Nastaju kao posledica promena vremena, pogotovo u periodima pojave magle ili vlažnim godišnjim dobima, zatim zbog neke infekcije, iznenadnog izlaganja nekom spoljnjem faktoru, dimu gasovima ili čak pojačanom stresu.
- Tada je neophodno javljanje lekaru kako bi se uključio kiseonik, uključila ampulirana terapija i/ili inhalacija. Uz terapiju se tegobe smire u periodu od nekoliko dana, ali je bitno izbegavati neke teže aktivnosi i naprezanje koliko je to moguće u ovom periodu - preporučuje dr Ivana Cerovina Đurić.
Ko je u riziku?
Hronični bronhitis se razvija najčešće kod:
Foto: Shutterstock
U najvećem riziku su pušači
1.Pušača
2.Osoba koje žive i rade u oblastima sa velikim zagađenjem
3.Osoba često izloženim infekcijama pluća
4.Osoba koje su često izložene dejstvu različitih hemijskih agensa
5.Onima koji već imaju neki problem sa plućima, recimo astmomž
- Na žalost, postoji i genetski faktor nasleđivanja koji bi više trebalo da se posmatra u smislu veće verovatnoće. Odnosno, ne mora da znači da ćete sigurno imati hronični bronhitis ukoliko već neko u porodici ima. Tu je više stvar u tome da te osobe moraju više da vode računa o svojim plućima - savetuje dr Ivan Đurić.
Kako se leči?
Za ovu bolest na žalost ne postoji lek koji će je u potpunosti izlečiti. Terapija se u osnovi sastoji u zaustavljanju pogoršanja stanja i uspostavljanja 'statusa kvo'. Ona kombinuje kako lekove tako i korenitu promenu u načinu životu. To podrazumeva smanjivanje izlaganju štetnim faktorima koji dovode do oštećenja pluća, duvanskom dimu recimo.
Zaboravite na pušenje
Jedan od glavnih razloga za razvoj hroničnog bronhitisa je i pušenje. Stalna iritacija pluća koju izaziva duvanski dim praćena česticama i štetnim materijama koje se sa tim dimom unose u pluća izaziva konstantnu iritaciju.
- Ta iritacija je jedan od glavnih razloga stvaranja hroničnog bronhitisa. Nije za džabe drugo ime hroničnom bronhitisu i pušački bronhitis. Prekidanje pušenja je stoga imperativ u lečenju ove opake hronične bolesti - upozorava dr Ivan Đurić.
- Što se medicinskog dela tiče lečenje hroničnog bronhitisa pre svega podrazumeva odlazak grudnom lekaru, odnosno pneumoftiziologu na pregled. Pre toga treba uraditi snimanje pluća rendgenom i kompletnu laboratoriju. Pneumftiziolog će verovatno posle slušanja pluća da vam uradi spirometriju na osnovu koje će da proceni stanje pluća. Pored toga može da traži i dodatna ispitivanja u smislu skenera pluća, a nakon toga dolazi do uvođenja terapije - objašnjava dr Ivana Cerovina Đurić.
Foto: Shutterstock
Pumpice su sastavni deo lečenja
Terapija podrazumeva korišćenje različitih pumpica i lekova za olakšavanje disanja, najčešće je doživotna i treba je redovno uzimati. Pored ovih lekova u slučaju postojanja i neke infekcije uključuju se i antibiotici.
Crveni ili ljubičasti luk samo povremeno dodate u salate, sendviče ili neka druga hladna jela? Ali, da li ste znali da je ta biljka izuzetno zdrava i korisna?
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Crveni ili ljubičasti luk samo povremeno dodate u salate, sendviče ili neka druga hladna jela? Ali, da li ste znali da je ta biljka izuzetno zdrava i korisna?
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je 28. juna, u nedelju rano ujutru, prisustvovao potpisivanju ugovora o donaciji za završetak radova na Hramu Svetog Save u Beogradu i tom prilikom istakao kako se "na Vidovdan sve vidi" - i upravo je tako i bilo.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Blokaderski profesor Čedomir Čupić govorio je zablokadersku televiziju N1 o političkim prilikama u Srbiji, pri čemu se osvrnuo na državne simbole, obeležavanje Vidovdana i pitanje ograničavanja mandata nosilaca najviših državnih funkcija.
Najnoviji podaci Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pokazuju da u pojedinim mestima živa u termometru ne pada ispod 30 stepeni ni u deset sati uveče.
Kriminolog Ratomir Antonović otkriva za Informer.rs da serijski lopovi svoje mete ne biraju slučajno i da iza svake provale često stoje dani, pa čak i nedelje praćenja, prikupljanja informacija i procene kada je pravi trenutak za upad.
Aleksandar Šaković je uhapšen u mestu Stoliv, opština Kotor, kroz koordinisanu akciju policijskih službenika. Za njim su bile raspisane tri poternice zbog falsifikovanja službene isprave i nasilja u porodici.
Sarajevska policija privremeno je oduzela automobil marke "seat ibiza" od Sarajke A.M. (38), nakon što su je zaustavili i kontrolisali u poznatom izletištu Babin Do na Bjelašnici.
Predsednik SAD Donald Tramp sve je frustriraniji predsednikom Rusije Vladimirom Putinom, dok Ukrajina dubokim udarima po ruskim rafinerijama, Krimu i energetskoj infrastrukturi pokušava da pokaže da Moskva više ne može da vodi rat bez posledica po sopstvenu pozadinu
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je da bi raskid odnosa Jermenije sa Moskvom imao teške posledice po obične građane Jermenije, dok Evropsku uniju, kako tvrdi, za to uopšte nije briga.
Komandant jedne od najvećih ukrajinskih jurišnih jedinica suspendovan je posle medijske istrage u kojoj se navodi da su regruti u toj jedinici bili prebijani, zatvarani, vezivani lepljivom trakom i lisicama.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Pevačica Anabela Atijas nastupala je sinoć u Crnoj Gori, a pored njene pojave na bini, pažnju u publici privukla je i bivša članica grupe "Models" Ivana Stamenković Sindi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.