Kada je Kristijan Dior 1953. godine predstavio svoju čuvenu "Tulip" kolekciju, Pariz je aplaudirao. London je negodovao. A modni svet je "goreo".
Kristijan Dior ime koje je već u tom trenutku bilo sinonim za vrhunsku modu i luksuz, 1953. godine zakoračio je u istoriju visoke mode sa jednom odećom koja je izazvala pravu modu buru širom Evrope i posebno u Britaniji.
Njegova "Tulip" linija, predstavljena u proleće 1953, donela je ženstvenost i floralnu estetiku u centar modnog sveta i ostavila za sobom ep o sukobi dva modna duha, francuskog šika i britanskog otpora.
Dior je 1953. eksperimentisao sa voluminoznim oblicima koji su ženama davali sofisticiranu, cvetnu siluetu, suknja je bila uža oko struka, a zatim široka i oblikovana u tulip-stil, što je bio radikalan dizajn za to vreme.
Šta je Britancima najviše zasmetalo
Foto: Foto: Profimedia
Glavni razlog britanskog negodovanja bio je dužina suknje.
U posleratnoj Britaniji, moda je još uvek bila pod snažnim uticajem racionalnosti, štednje i konzervativnih vrednosti. Suknje su se smatrale primerenim ako su pokrivale kolena ili bile znatno ispod njih. Diorova "Tulip" suknja, međutim, bila je kraća nego što je britanski ukus tog vremena dozvoljavao.
Za britanske kritičare to nije bila samo estetska provokacija, već moralna. Smatrali su da takva silueta nepotrebno ističe noge i figuru, te da je neprimerena za damu. U njihovim očima, francuski dizajner je preterao, previše luksuza, previše volumena, previše kože.
Francuzi su, naravno, imali drugačije mišljenje.
Pariz slavi, London kritikuje
Foto: Foto: Informer
Dok su britanski komentatori govorili o nepraktičnosti i preteranoj teatralnosti, Pariz je video hrabrost. Za Francuze je kraća dužina bila simbol oslobađanja, povratka radosti i ženstvenosti nakon godina ratne strogosti.
Foto: Foto: Shutterstock
Dior nije samo skratio suknju. On je skratio distancu između mode i umetnosti.
Njegova "Tulip" linija bila je poruka da žena ne mora da bude skromna da bi bila elegantna. Može biti i zavodljiva i sofisticirana. Može pokazati nogu, a zadržati dostojanstvo. Upravo ta filozofija razbesnela je konzervativni deo britanske javnosti.
Klekcija kao simbol kulturnog sukoba
Ono što je počelo kao modna kolekcija, pretvorilo se u simbol šireg kulturnog neslaganja između francuske ekstravagancije i britanske suzdržanosti.
Britanci su Diorovu kreaciju videli kao nepotrebnu provokaciju u vremenu kada se još gradila stabilnost. Francuzi su je videli kao dokaz da život mora da se slavi.
Ironično, upravo ta kontroverza učinila je "Tulip" suknju besmrtnom. Ono što je nekada bilo "prekratko", danas je klasika. Ono što je nekada bilo "skandalozno", danas je istorija mode.
Da. Uprkos kritikama, imućnije žene i modne entuzijastkinje u Londonu jesu kupovale Diorove modele. Visoka moda je tada bila rezervisana za elitu, a upravo je taj sloj društva često bio otvoreniji za francuske trendove nego što su to bile novinske kolumne.
Iako je izazvala burne reakcije i kritike u britanskoj štampi, nikada nije postojala formalna državna zabrana. Nije bilo zakona, uredbe niti zvanične odluke koja bi sprečavala prodaju ili nošenje tog modela.
Jedna suknja. Jedna dužina. I modni rat koji se i danas prepričava.
Čuveni kreator Kristijan Dior verovao je da ne postoje ružne žene i umeo je da kaže da zapravo postoje samo žene koje ne znaju kako da istaknu svoju lepotu. Svojevremeno je naveo šest detalja zbog kojih žene izgledaju neuredno.
Kristijan Dior je poznat ne samo po predivnoj odeći koju je pravio, nego i po hrani koju je obožavao. Recept za njegov omiljeni slatkiš privući će vas na prvi pogled.
Iako je izbor muškog parfema uvek stvar ličnog ukusa, pojedini mirisi su kroz godine nadživeli trendove i ostavili trajan pečat u svetu muške parfimerije.
Čuveni kreator Kristijan Dior verovao je da ne postoje ružne žene i umeo je da kaže da zapravo postoje samo žene koje ne znaju kako da istaknu svoju lepotu. Svojevremeno je naveo šest detalja zbog kojih žene izgledaju neuredno.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Sonja Biserko, osvedočena antisrpkinja i ideolog blokadera, jedna od najglasnijih promoterki takozvane Studentske liste, već je otkrila u kom smeru će se kretati blokaderska politika sada kada su se dokopali fotelja.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Arheološki tim Narodnog muzeja u Pančevu treću godinu zaredom istražuje Bostanište u Banatskom Novom Selu, a najnovija otkrića daju sliku o životnom stilu ljudi koji su ovde živeli još u 7. veku.
Što je automobil moderniji i ima više bezbednosnih sistema, to vozač lakše upada u zamku lažnog osećaja sigurnosti koji ga može stajati života. Ovaj paradoks ima ime: Pelcmanov efekat.
Srpska pravoslavna crkva sutra proslavlja Prepodobnu mati Paraskevu, u narodu Svetu Petku, veliku zaštitnicu žena. Na taj dan devojke su uzimale mrvice slavskog kolača i čuvale ih, kako bi tokom noći saznale za koga će se udati.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Jasna Magdić (46) iz Jagodine, optužena da je 1. jula 2022. pokušala da ubije tadašnjeg muža Milana Magdića (50), zadavši mu čak 16 uboda kuhinjskim nožem dok je spavao u bračnom krevetu, pokušala je da izbegne robiju tako što je fingirala da je neuračunljiva!
Istraga lista Fajnenšel tajms otkrila je detalje tajnih komunikacija koje su 2022. godine vodili jedan američki advokat i bankar, uz pomoć bivšeg nemačkog obaveštajca, kako bi se sprečila opasnost od ruske nuklearne eskalacije u Ukrajini.
U stanu u Sankt Peterburga u Rusiji pronađena su tela starije žene i deteta - telo deteta bilo je u frižideru. Policija traga za muškarcem, partnerom ćerke stradale žene, koji se sumnjiči za dvostruko ubistvo i pokušaj ubistva.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Komentari