Vozovi koji svakodnevno povezuju švedski Malme i dansku prestonicu Kopenhagen prelaze preko jednog od najzanimljivijih infrastrukturnih projekata u Evropi. Eresundska veza duga gotovo 16 kilometara sastoji se od impozantnog mosta, veštačkog ostrva i podvodnog tunela.
Putovanje vozom između ova dva grada traje oko 35 do 40 minuta, a putnicima pruža nesvakidašnje iskustvo prelaska granice preko mora i kroz tunel ispod njegove površine.
Ovaj projekat danas predstavlja važnu saobraćajnu vezu između dve zemlje, a način na koji je izgrađen i dalje privlači pažnju stručnjaka širom sveta.
Impresivni Eresundski most i veštačko ostrvo Peberholm
Putovanje iz Švedske počinje prelaskom preko čuvenog mosta Eresund, koji je istovremeno namenjen drumskom i železničkom saobraćaju.
Proteže se gotovo osam kilometara iznad mora, dok se njegovi masivni piloni uzdižu više od 200 metara u visinu. Konstrukcija je projektovana tako da izdrži težinu vozova i automobila, ali i snažne vetrove karakteristične za ovaj deo Evrope.
Železnička pruga nalazi se na donjem nivou mosta, dok se automobili kreću gornjim delom. Most je otvoren za saobraćaj početkom jula 2000. godine i ubrzo je postao simbol saradnje Švedske i Danske.
Na polovini puta most se spušta ka morskoj površini i spaja sa veštačkim ostrvom Peberholm. Ono je nastalo od materijala izvađenog sa morskog dna tokom radova na izgradnji tunela. Njegovo ime u prevodu znači Biberovo ostrvo.
@the.7places ✈️ Spotted from the sky: the bridge that disappears into the sea 🌊 This is the Øresund Bridge, connecting Copenhagen in Denmark to Malmö in Sweden. But here’s the twist — halfway across, it dips underwater! 🌉➡️🌊 That’s because it turns into the Drogden Tunnel, making it one of the only bridge-tunnel hybrids in the world. Genius engineering and pure travel magic. Have you ever crossed it? #copenhagen#viewfromthesky#traveltiktok♬ Outro - M83
Posebno je zanimljivo to što je ostrvo prepušteno prirodi. Naučnici nisu planski sadili biljke niti naseljavali životinje, već su dozvolili da se ekosistem razvija samostalno. Vremenom je Peberholm postao stanište brojnih biljnih vrsta i ptica, ali i zanimljivo mesto za istraživače prirode.
Zašto vozovi prolaze kroz tunel ispod mora?
Most nije mogao da se nastavi sve do danske obale zbog blizine aerodroma u Kopenhagenu, ali i potrebe da brodovi nesmetano prolaze kroz važan morski prolaz. Zbog toga se na ostrvu Peberholm železnički i drumski saobraćaj spuštaju ispod mora, u tunel Drogden.
Ovaj podvodni tunel dug je približno četiri kilometra, pa prolazak kroz njega traje svega nekoliko minuta.
Tunel je podeljen na odvojene cevi za železnički i drumski saobraćaj, a opremljen je sistemima za ventilaciju i bezbednosnim prolazima za evakuaciju. Njegova konstrukcija osmišljena je tako da omogući bezbedno kretanje vozova i automobila ispod morske površine.
Foto: Shuterstock
Izgradnja je predstavljala veliki inženjerski izazov. Tunel je sastavljen od 20 ogromnih unapred izrađenih betonskih segmenata, koji su pažljivo postavljani na morsko dno.
Tokom gradnje, 1998. godine, došlo je do ozbiljnog incidenta kada je popustio privremeni pregradni zid i jedan betonski segment bio poplavljen. Inženjeri su sanirali oštećenje, nakon čega su radovi nastavljeni.
Saobraćajna veza koja je promenila čitav region
Od otvaranja, most i tunel Eresund značajno su uticali na svakodnevni život stanovnika ovog dela Skandinavije. Omogućili su brže putovanje između Švedske i Danske, olakšali odlazak na posao preko granice i povezali tržišta rada dve zemlje.
Vozovi svakodnevno prevoze veliki broj putnika, a polasci su organizovani u redovnim intervalima. Zahvaljujući ovoj vezi, mnogi ljudi mogu da žive u jednoj zemlji, a rade u drugoj.
Železnički sistem prilagođen je i različitim standardima napajanja električnom energijom u Švedskoj i Danskoj, što omogućava nesmetan prelazak između dve mreže.
Osim saobraćaja, ovaj infrastrukturni koridor ima značaj i za međunarodne telekomunikacije, jer se u njegovom području nalaze važni kablovi za prenos podataka.
Projekat Eresund pokazuje kako savremeno inženjerstvo može da poveže dve zemlje na način koji je nekada delovao gotovo nezamislivo. Spoj mosta, veštačkog ostrva i tunela ispod mora danas je mnogo više od građevinskog poduhvata – on je deo svakodnevnog života ljudi koji putuju između Švedske i Danske.
U podnožju planine Helan, u kineskom gradu Jinčuanu, nalaze se carske grobnice Sija Sija, koje su u julu 2025. godine uvrštene na UNESCO-ovu listu svetske baštine.
Ako ove jeseni želite da pobegnete od svakodnevice i otkrijete neku novu destinaciju, a da ne putujete na drugi kraj Evrope, Sibinj u Rumuniji mogao bi da bude pravi izbor.
Kambodža, zemlja poznata po veličanstvenim hramovima i istoriji drevne slave, ujedno je i područje bogato misterijama i mitovima koji se opiru jednostavnim tumačenjima.
U podnožju planine Helan, u kineskom gradu Jinčuanu, nalaze se carske grobnice Sija Sija, koje su u julu 2025. godine uvrštene na UNESCO-ovu listu svetske baštine.
U divljačkom napadu na Informer u ponedeljak uveče, dan posle pobede blokadera na vanrednim parlamentarnim izborima, učestovali su i Danka i Boris Đerić.
Oduzimanje dozvole našoj medijskoj kući biće na dnevnom redu današnje sednice Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), što predstavlja još jedan vidi zastrašivanja i medijske cenzure.
U emisiji "Da se ne lažemo" kod Novice Popovića na Informer televiziji, čuveni istoričar i profesor Čedomir Antić gostovao je po prvi put, otvoreno objašnjavajući razloge svog dolaska u studio i pružajući podršku slobodnoj reči nakon nedavnih divljačkih i sramnih napada na naš medij od strane blokadera.
Crveni tim je kraj bazena u luksuznoj vili Exatlona slavio svoj pobednički niz i polemisao o nedelji pred njima u kojoj će jedna devojka napustiti takmičenje.
Istraga terorističkog napada ispred Ambasade Izraela u Beogradu sklapa mozaik kretanja osumnjičenog napadača Darija Nikolića (18) iz Bele Reke kod Šapca, koji je u sredu 15 minuta nakon ponoći uzvikujući "Alahu akbar", noževima nasrnuo na žandarma.
Maloletnici postaju sve pogodnija meta kriminalnih grupa koje ih koriste za prodaju droge, upozorava kriminolog Dejan Radenković, povodom sve češćeg hapšenja.
Večeras oko 21.30 časova ispred jednog ugostiteljskog objekta na Savskom vencu došlo je do krvavog obračuna, kada je za sada nepoznati muškarac izboden.
Troškovi rata u Iranu dostigli su 47,1 milijardu dolara do 16. oktobra, a više od 60 odsto iznosa potrošeno je na bombe, rakete i drugu municiju, saopštio je danas Pentagon američkim zakonodavcima, objavio je list "Njujork tajms".
Oko tri miliona stanovnika Kijeva priprema se za izuzetno tešku zimu, dok se ukrajinska prestonica suočava sa sve češćim prekidima u snabdevanju električnom energijom i vodom.
Severnokorejski lider Kim Džong Un pozvao je komandire četa da intenziviraju obuku i unaprede borbenu gotovost, označivši to kao njihov "primarni revolucionarni zadatak", preneli su danas državni mediji.
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
Pevačica Lepa Brena, koja je nakon prodaje Grand produkcije nastavila da razvija svoje poslovne poduhvate, već decenijama poseduje i ugostiteljski objekat u centru Novog Sada, gde se prodaju pljeskavice i druga brza hrana.
Muzičar Aleksandar Stanimirović, poznatiji kao Aca Amadeus, gostovao je u emisiji "Amidži šou", gde je govorio o svojim prepoznatljivim tetovažama na licu
Komentari