DUŽI ŽIVOT UZ RIBU! Od ČORBE do SALATE - 4 specijaliteta iz MORSKIH dubina! /RECEPTI/
Podeli vest
Veliki broj istraživanja pokazuje da su ljudi u čijoj ishrani riba zauzima važno mesto, poput mediteranskih naroda ili Japanaca, dugovečni. Osobe koje redovno konzumiraju ribu mogu da smanje rizik od srčanog i moždanog udara, depresije i mnogih drugih hroničnih degenerativnih bolesti
Kao tipičnim kontinentalcima, Srbima riba nikad nije bila omiljena, a iskreno ni česta hrana - svako od nas pojede tek pet do sedam kilograma godišnje, nešto više oni koji žive blizu Save i Dunava. Jede se tu i tamo nešto oslića, skuše, šarana ili pastrmke, najviše u dane posta iako nutricionisti insistiraju da se na meniju nađe najmanje dva puta nedeljno. Kako biste se približili ovom idealu, odredite jedan dan u sedmici (barem toliko) koji će biti rezervisan za ova divna rečna i morska stvorenja, jer razloga za to ima napretek.
Ko još ne voli poslastice koje su sočne i mekane i prosto se tope u ustima. A još ako su povoljne i prave se brzo i lako! Upravo je takav ovaj čokoladni kolač....
28.02.2021
12:24 >> 12:25
Od glave do repa
Riba predstavlja glavni prehrambeni izvor blagotvornih omega 3 masnih kiselina i nutrijenata kao što su vitamin D i selen. Bogata je proteinima visoke biološke vrednosti, odnosno sadrži sve esencijalne aminokiseline potrebne za normalno funkcionisanje tela, a prednost ovih belančevina je u tome da su lakše probavljive i bolje iskoristive od onih iz mesa i mleka.
Foto: Shutterstock
Najstariji recept
Hiljadama godina riba i plodovi mora su važan deo ljudske ishrane. Riba se lovi i jede još iz doba praistorije, a najstarija beleška o ribi kao hrani Homo sapijensa stara je više od 380.000 godina. Ribu su izuzetno cenili Egipćani, Kinezi, Rimljani. Tako je, recimo, naklonost starih Kineza prema ribi dokumentovana najstarijim ribljim receptom - marinirani i začinjeni šaran - koji potiče iz 1300 godine pre n. e.
Nutritivnoj vrednosti doprinose vitamini B3, B6 i B12, vitamin A, kao i minerali: gvožđe, cink, kalijum i fosfor. Pored toga, riblje meso je jedan od najboljih prirodnih izvora joda, minerala neophodnog u sintezi hormona štitne žlezde. Sitna plava riba, riba koja se priprema i jede sa kostima, ima dodatni nutricionistički adut, a to je posebno visok udeo kalcijuma.
Veliki broj istraživanja pokazuje da su ljudi u čijoj ishrani riba zauzima važno mesto, poput mediteranskih naroda ili Japanaca - dugovečni. Osobe koje redovno konzumiraju ribu mogu da smanje rizik od srčanog i moždanog udara, depresije i mnogih drugih hroničnih degenerativnih bolesti, kao i slabljenja moždanih funkcija povezanih sa starošću.
Zagađenje
Mada je morska riba u prednosti kada su čuvene i daleko hvaljene omega 3 masne kiseline u pitanju, iako su i neke rečne vrste, poput pastrmke, tolstolobika, soma, šarana i rečnih rakova veoma dobar izvor - zagađenje mora i okeana je glavni problem i uzrok nekvalitetne i "štetne" morske hrane.
Pojedine vrste, posebno predatori koji žive slobodno u velikim prostranstvima hraneći se drugim ribama, kao što su tuna, sabljarka i ajkula, sadrže određene količine žive koja kod nekih osoba može da izazove tegobe, uključujući i trovanje, pod uslovom da se svakodnevno konzumira u većim količinama. Zbog toga treba obratiti pažnju na to šta kupujemo, a prednost treba dati sitnijim vrstama, kao što su losos, sardine ili inćuni.
Postoji nepisano pravilo da se morska riba malo više jede leti, dok se slatkovodna nešto više konzumira zimi.
RECEPTI:
Foto: Shutterstock
Čorba od skuše
Sastojci: 1 kg skuše, 250 g šargarepe, 450 g krompira, crni luk, grančica celera, kašika sirćeta, kašika gustina, veza peršuna, kocka za supu, limun, jaje, biber, so.
Priprema: U 2 l vode ubacite riblju kocku za supu (ili kocku od povrća), dodajte kašičicu soli, šargarepu isečenu na kolutove i krompir isečen na kockice. Kad proključa, dodajte sitno iseckan crni luk i grančicu celera. U omekšalo povrće dodajte ribu isečenu na krupnije komade i sirće i kuvajte 10 minuta da se riba skuva, ali ne i da se raspadne. Po potrebi dolijte vodu, pobiberite, posolite i smanjite temperaturu. Jaje umutite, pa dodajte sok od limuna, gustin i 2 kutlače čorbe. Promešajte i sipajte u čorbu. Kuvajte još 2-3 minuta na niskoj temperaturi. Pre serviranja pospite seckanim peršunom.
Foto: Shutterstock
Losos sa boranijom i paradajzom
Sastojci: 1 kg file svežeg lososa, 250 g zelene boranije, 300 g čeri paradajza, 10-12 komada inćuna, šaka crnih ili zelenih maslina, šaka svežeg bosiljka, 1-2 limuna, četvrtina šolje maslinovog ulja, so i biber.
Priprema: Boraniju blanširajte u kipućoj vodi oko 5 minuta. Zagrejte rernu na 220 stepeni. Dok se ona greje, operite lososa, osušite ga papirnatim ubrusom, i skinite mu kožu ukoliko je nisu skinuli u ribarnici. Posolite i pobiberite ribu i iscedite na nju ceo limun, sa obe strane. Stavite ribu u sud za pečenje. Oko nje najpre stavite red boranije, paradajza, pa masline, inćune, i iseckani bosiljak. Prelijte to sve maslinovim uljem, odnosno uljem u kome su se nalazili inćuni. Nema potrebe da solite povrće zato što su inćuni veoma slani. Pecite sve oko 10-12 minuta na postojećoj temperaturi.
Foto: Shutterstock
Pohovani oslić s tartar sosom
Sastojci: 0,5 kg fileta bele ribe (oslić, tolstolobik, iverak...), so, biber, ulje za prženje, jaje, šolja hlebnih mrvica. Za tartar sos: pola šolje majoneza, 2 kašike sitno iseckanih kiselih krastavčića, 2 kašike sveže mirođije sitno iseckane, 1-2 kašike svežeg vlašca sitno iseckanog, kašika kapara sitno iseckanog, kašičica limunovog soka, malo bibera.
Priprema: Najpre spremite sos: sitno iseckajte začinsko bilje, kapar i krastavčiće. To sve pomešajte sa majonezom, sokom od limuna i biberom i stavite u frižider. Izvadite filete ribe i papirnatim ubrusom pokušajte da uklonite višak vode, posebno ako je riba bila zamrznuta. Isecite filete na manje komade, posolite i pobiberite. U dubljem tiganju dobro zagrejte ulje, ali ne previše, manje od 1 cm visine. Umočite file ribe u umućeno jaje, a zatim ga obložite prezlama i stavite da se prži. Kad file dobije rumenu braon boju, što znači oko 4 minuta prženja, ukupno, izvadite ga iz ulja i položite na papirnati ubrus. Služite odmah uz tartar sos i bareni krompir.
Foto: Shutterstock
Obrok salata s tunjevinom
Sastojci: 3 kuvana jaja, zelena salata, čeri paradajz, crne masline, konzerva tunjevine, so, biber, limunov sok, maslinovo ulje.
Priprema: Tunjevinu ocedite, jaja isecite na četvrtine. Pomešajte zelenu salatu sa prepolovljenim čeri paradajzom i maslinama, začinite solju i biberom. Prelijte maslinovim uljem i limunovim sokom i pomešajte. Na vrh stavite tunjevinu i jaja i još malo začinite. Ovu salatu možete dopunjavati svojim omiljenim sastojcima po izboru, probajte da dodate fetu ili plavi sir, kukuruz šećerac, kuvani krompir...
OBARA S NOGU! Brz i jeftin ČOKOLADNI KOLAČ, sočan KAO DUŠA! /Video/
PEKARSKI trik za SAVRŠENO TESTO! Potrebna vam je JEDNA STVAR iz kuhinje koja ŠTEDI VREME!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
lala
pre 5 godina
Napravio čorbu od skuše. Po receptu. Pomirisao. Bacio.
Otišao u pečenjaru i uzeo dve kile jagnjetine. I pivo.
Bez salate. Sa hlebom.
Ko još ne voli poslastice koje su sočne i mekane i prosto se tope u ustima. A još ako su povoljne i prave se brzo i lako! Upravo je takav ovaj čokoladni kolač....
Premijer Mađarske Viktor Orban, koji jutros obilazi početak mađarskog dela gasovoda Turski tok u Kiškundorošmi u oblasti Segedina, izjavio je da je situacija izuzetno ozbiljna i da, za sada, snabdevanje Mađarske gasom nije ugroženo, ali da treba biti veoma oprezan.
Služba predsednika Srbije Aleksandra Vučića za saradnju sa medijima saopštila je da je lider naše zemlje danas razgovarao s ambasadorom Islamske Republike Iran Mohamedom Sadekom Fazlijem.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić otkrio je u novoj objavi na svom zvaničnom nalogu na Instagramu šta je njegov sin Luka uradio dok je on bio u bolnici i dok se borio za život.
Blokaderi sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, sada već naširoko poznati javnosti naše zemlje po tome što kriju svoja imena i prezimena, udarili su na predsednicu Skupštine Anu Brnabić, ali stigao im je momentalan odgovor.
Dok se deo javnosti i pojedini "stručnjaci" utrkuju da ubede građane kako Vojnobezbednosna agencija (VBA) nema nikakve veze sa zaštitom gasne infrastrukture, činjenice i zakoni Republike Srbije govore potpuno suprotno.
Ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina oglasio se danas povodom interpretacija njegove izjave u pojedinim medijima, u kojima se prenosi da je on rekao da "mladi nisu svesni da policija ima pravo da ih bije i ubije" i pojasnio da su njegove reči u tim medijima "izvučene iz šireg konteksta", interpretirane na način koji ne odražava suštinu onoga što je želeo da saopšti, dodajući da one "nisu bile usmerene protiv studenata kao društvene grupe, već da su predstavljale upozorenje na složenost situacije".
Srpski dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas, a pored najnovijih informacija i aktuelnih tema, gledaoci će moći prvi da saznaju najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Kristina Vasić.
Nova velika informativna snaga Informer televizije, Srpski dnevnik, koji od ponedeljka startuje svakog dana u 21 čas, izazvao je pravi bum na mrežama i lavinu reakcija gledalaca koji već sada poručuju da jedva čekaju premijerno izdanje.
Srpski Dnevnik počinje 6. aprila u 21 čas i gledaocima Informer televizije ponudiće novo iskustvo informisanja, ali i odgovor na pitanje kako će se događaj odraziti na nas, poručila je voditeljka Emilija Savić.
Informer televizija od ponedeljka u 21 čas pokreće prvi "Srpski dnevnik", a jedna od voditeljki, Sanja Batar rekla je da gledaoce očekuje neverovatan format, jer će se pričati ono što drugi ne smeju.
Turčin Junus Emre Dogan, koji je pre nekoliko godina oženio Srpkinju Milenu i sa njom živi u Srbiji, izjavio je u video-snimku na društvenim mrežama da je u Turskoj gotovo nemoguće da muškarac i žena žive zajedno ukoliko prethodno nisu u braku.
Ana Popović i Zorka Gobeljić, samo su dve od 59 majki kojima su danas uručena rešenja o dodeli novčanih sredstava za kupovinu ili izgradnju prve nekretnine po osnovu rođenja deteta.
Osobe bolele od astme, bronhitisa, hronične opstruktivne bolesti pluća i alergija, tokom proleća su posebno zdravstveno ugrožene. Polen, cvetanje drveća i vremenske promene otežavaju im svakodnevno funkcionisanje, a jedno od rešenja jeste redovna terapija.
U sedmici koja je pred nama, ponedeljak je najtopliji dan, a već od utorka očekuje se postepeni pad temperature. Tek od petka, možemo očekivati padavine u nižim predelima.
U noći između subote i nedelje došlo je do nesvakidašnjeg incidenta kada je, prema navodima meštana, radnik Elektrodistribucije iz revolta i sukoba sa gostima u jednom ugostiteljskom objektu, isključio struju čitavom naselju Ljig i okolnim selima.
U austrijskom gradu Sosu sinoć je došlo do jezivog ubistva - državljanku Srbije, poreklom sa Kosova i Metohije ubio je muž s kojim već duže vreme nije živela.
U Specijalnom sudu u Beogradu danas je odlučeno da „skaj“ komunikacija ostaje deo dokaznog materijala u postupku za ubistvo Zorana Uskokovića (20), zvanog Skole i Mali Skole.
Uprkos relativnom smirenju, eskalacija sukoba oko američko-izraelskog napada na Iran će se samo intenzivirati, što ne isključuje mogućnost da agresor, u očaju, pribegne primeni nuklearnog oružja, kaže poslanik Državne dume Rusije Oleg Matvejčev.
Zbog želje da izbegne bilo kakve nesuglasice, Čak Noris pitanje nasledstva rešio je još za života, pravedno raspodelivši imovinu između supruge i petoro dece.
Ime i prezime Điđi Hadid pojavilo se u objavljenim dokumentima povezanim sa Džefrijem Epstinom. Manekenka je odlučila da se javno oglasi i osvrne na ceo slučaj.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar