
Shutterstock
Od ISMEVANJA do OSVETNIČKIH FOTKI! Kako prepoznati DIGITALNO NASILJE i kome se obratiti?
Digitalna tehnologija se zloupotrebljava kako bi se druga osoba uznemirila, ponizila, povredila ili joj se nanela šteta što za posledicu može imati ozbiljne psihičke, emocionalne i socijalne povrede
Istraživanja pokazuju da je čak 85 odsto mladih bilo izloženo nekom obliku sajber-nasilja i da je najveći broj žrtava uzrasta od 10 do 21 godine. Digitalna tehnologija se zloupotrebljava kako bi se druga osoba uznemirila, ponizila, povredila ili joj se nanela šteta što za posledicu može imati ozbiljne psihičke, emocionalne i socijalne povrede, kaže specijalni pedagog i psihoterapeut mr Anđela Zlatković iz savetovališta "Vaš psiholog". Ona objašnjava po čemu je digitalno nasilje naročito specifično, kao i kome se treba obratiti za pomoć.



- Sajber, digitalno, internet ili elektronsko nasilje odvija se putem društvenih mreža (Fejsbuk, Instagram, Tik tok, Snepčet, Jutjub, i-mejl), SMS-ova, poziva, foruma, platformi za video-igre, blogova. Oko 85 odsto dece i mladih u istraživanjima potvrđuje da se jednom ili više puta izložilo nekom od potencijalno rizičnih ponašanja na internetu - prihvatilo zahtev od nepoznate osobe, komuniciralo s nepoznatim osobama ili ugovaralo viđanje s osobama koje je upoznalo preko neke društvene mreže - navodi mr Anđela Zlatković.
Shutterstock
Posledice na tri nivoa
* Psihičke i emocionalne - uznemirenost, napetost, ljutnja, bes, rasejanost, razdražljivost, osećaj neadekvatnosti, srama, izmenjena slika o sebi, gubitak interesovanja, bezvoljnost, loša koncentracija
* Fizičke - promene u ritmu spavanja, noćne more, izmenjen apetit (naglo mršavljenje ili gojenje), osećaj iscrpljenosti, pospanost, somatski problemi (glavobolje, problem sa stomakom, blago povišena temperatura, oslabljen imunitet)
* Socijalne - povlačenje, izolovanje, izbegavanje odlaženja u školu, narušena reputacija, odbacivanje
- Sve navedeno, ukoliko se blagovremeno ne uoči i osoba ne dobije adekvatnu pomoć i podršku, može da vodi u anksiozne poremećaje, depresiju, a u ekstremnim slučajevima i u suicidalne misli i ideje - opominje mr Anđela Zlatković.
Digitalno nasilje se može sprovoditi direktno ili indirektno, preko posrednika, uz pomoć trećeg lica, dodaje naša sagovornica.
- Najčešće je među mladima i najzastupljeniji oblici su oni koje možemo nazvati vršnjačkim digitalnim nasiljem (cyberbullying). Međutim, sajber-prostor pogoduje i odraslim osobama koje sprovode nasilje nad decom i mladima, polnim predatorima, pedofilima, osobama koje su uključene u trgovinu ljudima, vođama sekti. Oni se često kriju iza lažnih profila - sugeriše psihoterapeut.
Najzastupljeniji oblici digitalnog nasilja:
* Neprimereno, uvredljivo komentarisanje tuđih fotografija, objava, videa
* Ismevanje određene osobe u onlajn grupama, bilo da je ona njihov član ili ne
* Ignorisanje ili izbacivanje iz grupa na društvenim mrežama (recimo izbacivanje iz Vajber grupe odeljenja)
* Nedozvoljeno objavljivanje ličnih informacija ili glasina o drugoj osobi
Shutterstock
* Lažno predstavljanje i korišćenje tuđeg identiteta
* Nedozvoljeno snimanje ili deljenje fotografija, poruka i video-materijala erotskog sadržaja
* Podsticanje mržnje, postavljanje pretećih poruka, slika ili snimaka po različitim osnovama (nacionalnoj, rasnoj, navijačkoj, po osnovu polne orijentacije i slično)
* Uznemiravanje telefonskim pozivima (lažno predstavljanje, vređanje, pretnje)
* Organizovano grupno negativno komentarisanje nečije fotografije, objave, videa
* Postavljanje internet anketa o žrtvi
* Krađa lozinki i profila
Avatar umesto osećanja
Ono po čemu je digitalno nasilje naročito specifično jeste to što nasilnicima može da pruži anonimnost ukoliko to žele, kao i mogućnost da žrtvu uznemiravaju i 24 sata dnevno.
- Žrtva može trpeti veliku štetu, a pritom nema mogućnost da se zaštiti, sakrije, pobegne. I kada blokira nasilnika, on može da je uznemirava s novog naloga. Nasilnici često imaju osećaj da naspram sebe nemaju osobu s osećanjima, već avatara, usled čega lako popuštaju sva moralna ograničenja i samokontrola - naglašava naša sagovornica.
Pixabay
Takođe, plasirane informacije se brzo šire, i ako ne budu blagovremeno prijavljene i uklonjene, postaju trajne.
- Žrtva može iznova i iznova da se izlaže viktimizaciji vraćajući se na objavljeni sadržaj o sebi, iščitavajući pretnje, uvrede koje su joj upućene. I ukoliko je žrtva po svojoj strukturi ličnosti visoko osetljiva, možda neće uočiti da naspram sebe ima nasilnika, već će uvrede "prisvajati" i na osnovu njih formirati sliku o sebi ili biti laka meta manipulacija - dodaje psihoterapeut.
Prijavite nasilnika!
Ako ste mlada osoba i mislite da ste izloženi nekom od oblika digitalnog nasilja, prvenstveno podelite to s nekom odraslom osobom iz svoje sredine, roditeljima ili drugim članom porodice, omiljenim nastavnikom, školskim psihologom ili pedagogom.
Shutterstock
- Nasilnika treba prijaviti društvenoj mreži putem koje uznemirava i blokirati ga. Bilo bi dobro da žrtva sačuva sadržaj koji pokazuje da je bila izložena nasilju (napravi snimke ekrana). Može pozvati i broj 19833 (Nacionalni centar za bezbednost dece na internetu), koji je besplatan i putem kog može da prijavi nasilje i dobije uputstva kako da postupi. Za pomoć se, takođe, može obratiti i Net patroli za prijavu nelegalnih i štetnih internet sadržaja (prijavaŽnetpatrola.rs) ili Odeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala MUP Republike Srbije (childprotectionŽmup.gov.rs). Tu je i SOS telefon Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja 0800 200 201 - poručuje mr Anđela Zlatković.
Pošaljite nam vest, fotografiju ili snimak na 0648482459
Pratite nas na društvenim mrežama
PROČITAJTE JOŠ
-
ljubav&zdravlje/N.L. | Nedelja, 23. 01. 2022.
-
ljubav&zdravlje/N.L. | Nedelja, 23. 01. 2022.
-
informer.rs/opanak.rs | Ponedeljak, 17. 01. 2022.