Dodaj Informer kao željeni izvor na Googlu 
Sport
Haos na meču Partizana: Stojković iznet na nosilima, otac uleteo na teren (VIDEO)
110. 10. 2026. u 08:31
210. 10. 2026. u 08:31
Balkan
JE*EM IM SVE PO POPISU! Hrvati u paranoji od srpskog GUBE SVOJ JEZIK!
Hrvatski istoričar Ivo Goldštajn (Goldstein) pozabavio se problemom srpskog i hrvatskog jezika, tačnije onim rečima koje su prognane iz hrvatskog jezika "zbog nakazne logike" samozvanih jezičkih čistunaca
On je u autorskom tekstu "Jesmo li u strahu od srbizma zboravili na hrvatski", objavljenom u hrvatskom Globusu, naveo da po "nakaznoj logici samozvanih jezičnih čistača", reči "datum", "glasati", "dobrovoljac", "štampa"... "zaslužuju progon" iz hrvatskoga.
Da li jezik opet postaje političko oružje, pita Goldštajn.
On navodi da su Hrvati istorijski i tradicionalno posebno osetljivi na jezik i to sa razlogom, budući da u 19. veku nisu imali državu, poput Srba, a jezik je bio jedan od najvažnijih elemenata nacionalnog identiteta.
Prema njegovim rečima, od 30-ih godina 19. veka najvažnija je bila borba za hrvatski jezik, a tek 1847. hrvatski je postao službeni jezik.
HRVATSKI PROFESOR PRETI SMRĆU ZBOG SRPSKOG JEZIKA! Marušić: Stojim iza svega što sam rekao, ko izjednačava hratski i srpski, VELEIZDAJNIK JE I NEZNALICA!
U 20. veku hrvatski je obogaćen delima brojnih hrvatskih autora, a, kako kaže Goldštajn, bujao je i govorni jezik, prilagođavao se i menjao, proširivao riznicu frazeologije i reči.
- Međutim, u državama kojima je u 20. veku pripadala Hrvatska nanizali su se uz dva svetska rata brojni oblici totalitarnih i autoritarnih ideologija i njihovih sprovođenja-strani hegemonizam, monarhistički apsolutizam, ustaštvo, socijalizam/komunizam. U prirodi je tih poredaka da podvrgavaju i prisvajaju javni život pojedinca i čitavih naroda. Vrše nasilje i nad jezikom, pretvarajući ga u svoje političko oruđe (i oružje) - napisao je Goldštajn.
On dodaje da je i hrvatski tako bio izvrgnut raznim "ideološkim pritiscima i nasilju". Srpski jezik strogo zabranjen u Hrvatskoj
Međutim, to se nije dogodilo i sve je, kako Goldštajn kaže, "otišlo ukrivo", a nije trebalo.
- Iako to tako niko nije rekao, za mnoge pozvane i nepozvane učesnike u toj raspravi hrvatski se jezik počeo definisati ne kao ''hrvatski jezik'', nego kao ''jezik koji je različit od srpskoga''. Kompleks koji se kod dela (uglavnom ''žestokih'') Hrvata javlja širi je od jezičnog problema, on proizlazi iz fenomena koji se u psihologiji naziva ''narcizmom malih razlika'' u odnosu na Srbe - rekao je Goldstein.
Ovaj hrvatski istoričar navodi i da se na taj način krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina 20. veka u hrvatsku svakodnevicu na velika vrata vratila koncepcija 19. veka po kojoj je jezik i dalje bitni, zapravo ključni element nacionalnog identiteta i samobitnosti, pri čemu je leksiku trebalo napraviti što drugačijom od srpskog, a trebalo je izmeniti i pravopis.
On dodaje da u realnosti radikalnim promoterima te koncepcije nije baš sve bilo jasno, a kao primer navodi bivšeg hrvatskog predsednika Franju Tuđmana za koga kažu da je govorio "hrvatskim jezikom", ali je u svojoj knjizi "Rat protiv rta", koristio reči januar, decembar, postepen, hiljada, ostrvo i slično.
- Dobar deo lingvista na hrvatsko-srpskom jezičnom području (ne i u Hrvatskoj!) u doba Jugoslavije tvrdio je kako su turcizmi u principu deo standardnoga zajedničkog hrvatskosrpskog jezika, a germanizmi da nisu, što je bilo pogrešno - nije se uzimala u obzir slojevita hrvatska istorija. Sada smo otišli u drugu krajnost - odbacili smo sve turcizme! - napisao je Goldstein.
- Glagol desiti se prognan je iz hrvatskoga javnog diskursa, neko nepoznat proglasio ga je ''srbizmom''. Uvek se setim svog prijatelja, rodom iz Splita, koji mi kaže da će do smrti govoriti ''hiljada'': ''Moja baba sa Šolte ne bi razumela da joj kažem ''tisuća''. Neko je proglasio ''spisak'' srpskom rečju, pa sad nisam siguran smem li reći ''j… mu sve po spisku'', ili valja govoriti ''j… mu sve po popisu'' - piše on.
Goldstein dodaje i da je prognana i reč "porodica" i sistemski se menja rečju "obitelj", iako to nije isto jer je "obitelj" - temeljna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga srodnika, ob. roditelja i njihove dece.
- Kroz jezik su se vodile ideološke borbe, pravi mali ratovi, s taloženjem inhibicija, animoziteta i predrasuda, koje su zamagljivale jasan pogled na probleme samog jezika - piše Goldstein i dodaje da se očekivalo da se uspostavljanjem demokratske Hrvatske jezik oslobodi.
Printscreen You Tube
JE*EM IM SVE PO POPISU ILI SPISKU ?
Nepodobne reči postale su i "neophodnost", "čas", "trenutak", "radnik", "dobrovoljac", "glasati", "fotokopija", "štampa", "upotrebiti" i mnoge druge.
- Treba li tumačiti da nema nikakvih razloga za izbacivanje tih reči, da pažnja nije isto što i pozornost, da potrebit nije isto što i potreban, da je štampa kao reč ušla u hrvatski barem 300 godina pre ''tiska'' - ocenjuje Goldstein.
On je zaključio i da Hrvati više ne znaju, nakon 25 godina života u spostvenoj državi, da govore i pišu maternji jezik, a sve zbog "rigidnog jezičkog purizma", pri čemu izmiče iz vidokruga činjenica da su mlađe generacije sve manje pismene.
Sport
Loše vesti na Malom Kalemegdanu: Ovome se u Zvezdi nisu nadali!
109. 10. 2026. u 22:30
209. 10. 2026. u 22:30
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.