Predsednik Crne Gore Milo Đukanović je najavom o formiranju nove crkve samo ogolio plan za početak regionalnog projekta stvaranja „kosovske pravoslavne crkve“, kaže jedan od lidera Demokratskog fronta Milan Knežević
Dan Nezavisnosti Crne Gore obeležen je u senci tenzija povodom donošenja Zakona o slobodi veroispovesti i političkog obračuna vlasti i opozicije. Knežević smatra da 21. maja 2006. godine krađom na referendumu nije obnovljena nikakva nezavisnost niti državnost, jer je Crna Gora imala svoj državni integritet i u zajedničkoj državi sa Srbijom mnogo pre nego što se pojavio Milo Đukanović.
„Na žalost, obistinila su se naša upozorenja da je stvorena privatna država nekolicine ljudi koji su povezani sa kriminalno-tajkunskim strukturama koje su zarobile crnogorsko društvo. Satisfakciju mi daju oni koji su glasali za nezavisnost pre 14 godina, a sada govore kako se kaju i da ne mogu da veruju u šta se njihova država pretvorila“, kaže Knežević.
Na nemile scene iz nekoliko gradova u Crnoj Gori i hapšenja sveštenstva, reagovala je i zvanična Moskva upozorivši da bi veštačko razdvajanje vernika, uključujući i podlo mešanje spolja, moglo da ima ozbiljne posledice po region. Knežević naglašava da veoma poštuje to što Rusija ima jasno proklamovan diplomatski stav da ne želi da se meša u unutrašnja pitanja drugih država.
„I sa ovim saopštenjem se nije umešala u unutrašnje stvari, samo je jasno konstatovala situaciju da se mi nalazimo u jednoj kompleksnoj, tenzičnoj atmosferi koja je na ivici građanskih sukoba“, kaže naš sagovornik.
Imajući u vidu ono što je Milo Đukanović pre nekoliko dana izjavio na Cetinju, dodaje on, shvatili smo kao objavu građanskog rata, a to je objava rata pravoslavlju, ne samo u Crnoj Gori, već svugde.
„On kroz formiranje takozvane ’partijske-crnogorske pravoslavne crkve‘ ne želi samo da otme imovinu Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, nego želi da bude deo jednog regionalnog projekta stvaranja ’kosovske pravoslavne crkve‘ gde bi naše duhovno, istorijsko nasleđe na Kosovu i Metohiji, nasleđe iz kog je potekla i Srbija i Crna Gora, pripalo albanskim teroristima. Pripalo bi jednoj kvazi-državi nastaloj na genocidu, na pogromu srpskog, crnogorskog naroda i ostalog nealbanskog življa“, rekao je Knežević.
„Odnosi Srbije i Crne Gore su značajno narušeni ne krivicom Srbije, već Crne Gore“, ocenjuje jedan od lidera Demokratskog fronta. On kaže da je nastojanje Mila Đukanovića i njegovog režima da formira partijsku crkvu pokušaj da asimiluje srpski narod u Crnoj Gori pred popis 2021. svakako morao naići na odgovor našeg patrijarha Irineja, predsednika Srbije Aleksandra Vučića i srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika.
„Za razliku od Đukanovića i njegovih satrapa, oni nisu slali nikakve napadačke niti ofanzivne poruke koje bi doprinele paljenju atmosfere ali su jasno saopštili da imaju obavezu da brane i srpski narod i Srpsku pravoslavnu crkvu gde god se nalazili, jer je sasvim očigledno da u ovom trenutku Đukanović igra na novu kartu ugroženosti Crne Gore. To je radio i 2016. kada je Crna Gora navodno bila ugrožena od Rusije, a sad ponovo pred izbore, koji bi trebalo da budu u septembru, ugrožena je od Srbije“, objašnjava Knežević.
On kaže da je to ta Milova stara karta podela koja u potpunosti ostavlja po strani neke mnogo kompromitujuće i neke mnogo opasnije stvari, a tiču se njega i njegove porodice, odnosno jedne besomučne pljačke našeg društva počev od njegovog dolaska na vlast pa evo do današnjeg dana.
Crna Gora se, prema mišljenju Kneževića, nalazi u svojevrsnoj ekonomskoj pandemiji i sve ono što nas očekuje sledećih meseci predstavljaće veliki izazov za društvo. On tvrdi da se ta zemlja nalazi pred bankrotom i da će biti veoma teško servisirati opšte potrebe. Podseća da je nedavno crnogorski ministar finansija saopštio da je mesečno potrebno 300 do 350 miliona evra, a da taj novac država nema.
„Zastali su radovi na auto-putu, turistička sezona je pod velikim znakom pitanja, a nedavno smo imali i jedan skandal. Pre dve nedelje je brod pod crnogorskom zastavom zaplenjen u Nemačkoj, članovi posade su uhapšeni, jer su švercovali pola tone kokaina. Na ulicama Nemačke ta zaplena košta taman tih nedostajućih 300 do 350 miliona evra - ja se plašim da je Crnoj Gori jedina izvozna grana u ovom trenutku kokain“, rekao je Milan Knežević.
„Ono što zabrinjava jeste činjenica da je to sve vreme znala međunarodna zajednica, da je ćutala, a da se Crna Gora sada nalazi i pred jednom vrstom bezbednosnog izazova da ne postane globalno žarište obračuna kriminalnih klanova, jer je regionalno postala već odavno“, dodaje on.
Iako su postojale nezvanične informacije da bi građani Crne Gore mogli na biraju poslanike i tokom leta, Milan Knežević smatra da će to ipak biti u prvoj ili drugoj nedelji septembra. On naglašava da opozicija mora da nađe najmanji zajednički imenitelj kako bi mogla da napravi strategiju, ne bi li pobedila Mila Đukanovića.
„Nažalost, mi se trenutno nalazimo u vd. stanju - imamo vršioca dužnosti na poziciji vrhovnog državnog tužioca, vršioca dužnosti na poziciji specijalno državnog tužioca, nemamo zaokružen sudski savet, nemamo zaokružen Ustavni sud, nemamo izglasan izborni zakon koji je trebalo da se izglasa sa dve trećine. U takvom stanju nas očekuju izbori koji će biti sigurno obeleženi različitim zloupotrebama“, ubeđen je Knežević.
Ipak, on podseća da se to desilo i 2016. godine kada je Đukanović morao da inscenira takozvani državni udar, ali je i u toj atmosferi opozicija imala 39 mandata, a Đukanović 35.
„Da tada nije bilo stranaka manjinskih naroda koje su podržale Đukanovića, on ne bi mogao sam da oformi parlamentarnu većinu koja u crnogorskom parlamentu čini 41“, dodaje naš sagovornik.
„Verujem da opozicija u jednoj ili eventualno u dve kolone može da pobedi Mila Đukanovića i njemu je to jasno. Zbog toga je i otpočeo ubrzane izborne aktivnosti, promovišući mere Nacionalnog koordinacionog tela, tako što progoni SPC i verujući narod u Crnoj Gori, a sa druge strane zloupotrebljava sve mehanizme države, kako bi što duže bili u izbornoj kampanji, verujući da će moći da obnovi većinu“, rekao je Milan Knežević.
U toku je diskriminacija Srba u Crnoj Gori i pokušaj vlasti da ih nasilno asimiluje i tome treba integralno i solidarno da se suprotstavi 10 miliona Srba ma gde da žive, rekao je danas član predsedništva Demokratskog fronta Andrija Mandić
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U toku je diskriminacija Srba u Crnoj Gori i pokušaj vlasti da ih nasilno asimiluje i tome treba integralno i solidarno da se suprotstavi 10 miliona Srba ma gde da žive, rekao je danas član predsedništva Demokratskog fronta Andrija Mandić
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Voditeljka emisije "Direktno sa Minjom Miletić" Minja Miletić postavila je u razgovoru sa bivšom potpredsednicom DS-a Gordanom Čomić direktno i oštro pitanje o ponašanju nove parlamentarne većine prema opoziciji.
Narodni poslanik i član Predsedništva SNS-a Nebojša Bakarec izneo je u autorskom tekstu oštre kritike na račun poslanika "Studentske liste", uključujući Saru Valentik i Mirjanu Nikolić, kao i pisanju lista "Danas" da "Vučiću treba ukinuti kiseonik".
U srpskom parlamentu dogodio se novi skandal tokom kojeg su, kako je navela lider Zavetnika Milica Đurđević Stamenkovski u objavi na svom Instagram nalogu, pojedini poslanici i predstavnici Studentske liste aplaudirali i upućivali čestitke povodom, kako je rečeno, "Dana Sandžaka".
Kako nezvanično saznajemo, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju je 10. novembra podneo glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Zima je sve bliže, a prema najavama meteorologa Ivana Ristića, nove padavine i zahlađenje očekuju se već tokom predstojećeg vikenda, odnosno 22. novembra u podne.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Okružno javno tužilaštvo Prijedor, podiglo je optužnicu protiv Prijedorčanina čiji su inicijali B.B., zbog pokušaja polne zloupotrebe deteta starijeg od petnaest godina, za šta je propisana kazna zatvora od dve do osam godina, objavilo je danas ovo tužilaštvo.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje državljaninu Bosne i Hercegovine Nikoli Đokiću (25) optuženom da je 26. oktobra prošle godine na Novom Beogradu pod uticajem alkohola i droge izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula tročlana porodica.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Elegancija Francuskinja ne zavisi od skupih komada, već od pažljivo odabranih, klasičnih odevnih stvari, prirodnog izgleda i samopouzdanja koje nose sa sobom.
Pevačica Nada Obrić otkrila je gde će biti sahranjena nakon smrti, ali i da je odlučila da počiva u istoj grobnici sa bivšim suprugom, iako su se razveli pre 18 godina.
Pevač Zdravko Čolić, iako je rođen u Sarajevu i mnogi ga smatraju Bosancem, zapravo vodi poreklo iz Hercegovine, budući da su mu i otac i majka poreklom iz ove regije.
Pevačica Sanja Vučić našalila se sa koleginicom Darom Bubamarom tako što joj je otpevala njenu pesmu "Izađi sam", predstavljajući je kao svoju novu numeru koju planira da objavi.
Na današnji dan, 20. novembra 2021. godine, preminula je legendarna pevačica narodne muzike Merima Njegomir, u 69. godini života, nakon borbe sa teškom bolešću.
Pevačice Sandra Čaprić i Mina Arizanović pojavile su se sinoć na jednom prestoničkom događaju, a naša ekipa ih je uhvatila u zajedničkom trenutku dok su se zabavljale.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.