Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
18.08.2020
17:13
Ovo je odgovor politikologa Anđelka Kozomare na izjavu ambasadora Amerike u BiH Erika Nelsona da bi dejtonski ustav u BiH trebalo da se reformiše. Nelson je napomenuo i da je postojeći Ustav početni kao i da svaka država, pre ili kasnije, shvati da su joj potrebne neke reforme.
„Očigledno je da su BiH ustavu potrebne reforme, i Dejtona i Ustava BiH, zato što građani žele da budu deo transatlantske zajednice,“ poručio je Nelson.
Kozomara je uveren da je prava namera se da oduzme još dejtonskih ovlašćenja od RS i da se napravi centralizovana država u kojoj ne bi bilo entitetskog glasanja.
„Cilj je, dakle, da Srbi ne mogu da blokiraju bilo kakve odluke na nivou BiH. Sarajevu je bitno da uđe u NATO jer bi to omogućilo dominaciju jednog naroda nad ostalim. Takođe, žele da BiH postane centralizovana država sa jednom vojnom komandom, jednim predsednikom, dva potpredsednika, dok bi Savet ministara postao Vlada, a bila bi formirana i dodatna ministarstva“, tvrdi Kozomora.
On ocenjuje da su Zapadni agresivni metodi takvi da mnogo traže, a da, ako ništa ne prihvatimo, onda kažu da nismo kooperativni. U ovoj fazi, dodaje, oni bi bili zadovoljni i da pola od ovih predloga RS prihvati.
„Nije sporno da se menja takozvani Ustav ali to mora da bude stvar dva entiteta, da se tačno zna šta se menja, šta kome odgovara i da se onda to usvoji u parlamentu BiH“, ističe on.
Nikakve nametnute odluke velikih sila, zaključuje Kozomara, ali ni samo jednog naroda u BiH, nisu moguće po ovom pitanju niti mogu da dovedu do promena.
Profesor međunarodnog prava na banjalučkom univerzitetu dr Miloš Šolaja kaže da Bosna i Hercegovina de fakto nema Ustav, već Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je neko nazvao Ustavom. Da bi se došlo do stvarnog ustavnog uređenja BiH potreban je konsenzus sva tri naroda.
On podseća da je Aneks 4, u momentu kada je donet u okviru Dejtonskog sporazuma, prećutno prihvaćen bez da se o njemu izjašnjavalo, jer je poslužio kao sredstvo za zaustavljanje rata.
„Danas bi bilo bi dobro otvoriti tu ustavnu diskusiju ali ne na način kako to neko zamišlja, pod patronatom neke međunarodne organizacije ili Amerike kao što je to bilo 1995. To bi trebalo da bude izvorni proces samih stanovnika u BiH. Ali, to je komplikovano sada kad postoje snažne intencije u sarajevskoj politici da se ustavne promene dese pod kontrolom međunarodne zajednice, jer na taj način žele da ostvare politički cilj – unitarizaciju i centralizaciju“, ističe profesor Šolaja.
Da bi se uopšte o ovome pokrenula neka rasprava, dodaje on, morala bi da postoji stvarna želja za novo ustavno rešenje koje bi svi prihvatili i samo tako bi se održala politička stabilnost.
„Ukoliko bi se, pak, prihvatilo da se sve uradi pod rukovodstvom međunarodne zajednice, što se na neki način i nazire iz zaključka izjave američkog ambasadora, to bi bio novi uzrok konflikata i bio bi to izvor nestabilnosti. Ne bi bilo efikasno“, smatra on.
Profesor Šolaja kaže da donošenje Ustava ne podrazumeva promenu Dejtonskog sporazuma.
„Promena bi se odnosila samo na Aneks 4. Srpska i dalje ima svoj Ustav i svoj politički sistem. Američki ambasador ovom pričom očito pokazuje da je nekome u interesu da se stvori Ustav BiH. BiH je nastala kao kompilacija dva entiteta, a ovaj Ustav bi se odnosio na zajedničke institucije i na zajedničko funkcionisanje“, dodaje Šolaja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
Blokader Ivan Bikić, zgubidan sa dna kace i odbornik pokreta Dosta je bilo (DJB) u Zemunu, ušao je 25. marta 2026. godine u 12.30 časova na tlo Srbije preko graničnog prelaza Mali Zvornik koristeći pasoš Republike Hrvatske, a ubrzo je policija o njemu došla do zapanjujućih informacija, otkriva Gledalačko obaveštajna služba Informera (GOSI).
Predstavnici Irana već tajno stupaju u kontakt sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali iz straha izbegavaju da o tome govore javno, izjavio je američki predsednik Donald Tramp.
Lokalni izbori u deset mesta se približavaju - zakazani su za 29. mart i do njih su ostala još tri dana. Blokaderi se na najčudnije načine pripremaju za njih, što pokazuje slučaj blokaderke iz Knjaževca, koja se snimala u Beogradu, tvrdeći da je tu došla da traži savet od spomenika.
Kako nezvanično saznajemo, predsednik Visokog saveta tužilaštva (VST ) Branko Stamenković ponovo je zloupotrebio službeni položaj i slagao Ustavni sud navodeći u svom dopisu, koji je samo on potpisao, da mu se navodno obraća u ime "većine članova Saveta" povodom odluke tog suda od 23. marta 2026. godine u vezi sa nalogom za proglašenje rezultata glasanja na tužilačkim izborima.
Lider Socijalističke partije Srbije Ivica Dačić pozvao je sve članove i simpatizere te stranke, kao i Jedinstvene Srbije i Zelene Srbije s kojima se nalaze u koaliciji da izađu na lokalne izbore i glasaju za zajedničku listu "Aleksandar Vučić - Srbija, naša porodica".
Režiser Dragoslav Bokan gostovao je u emisiji "Info jutro" na Informer TV i tom prilikom govorio je o komentarima sa jučerašnje tribine u Knjaževcu, na kojoj je bio i naš glavni urednik Dragan J. Vučićević, marketinški stručnjak Nebojša Krstić i predsednik opštine Knjaževac Milan Đokić.
Posebno teška emisija, kako za urednika i voditelja Igora Ćurčića, tako i za njegove goste – godišnjica zločinačkog NATO Bombardovanja SRJ, Srbije pre svega.
Urednik i voditelj emisije Dobro veče Srbadijo ugostiće predsednika skupštinskog odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovana Drecuna, zatim novinara Sašu Borojevića, advokata Srđana Aleksića poznatog po inicijativi da građani i institucije Srbije tuže NATO, kao i njegovog italijanskog kolegu advokata Anđela Fiore Tartalju koji je u više navrata pobedio NATO na sudu, zastupajući italijanske vojnike koji su boraveći na Kosovu i Metohiji oboleli od kancera.
Srbija je danas imala samo jedan izbor i napravila ga je jasno: Informer televizija je apsolutno najgledanija u trenutku prenosa velikog narodnog skupa SNS-a!
Oko 14 odsto svih prometovanih nepokretnosti finansirano je putem kredita, što predstavlja povećanje od tri procenta u odnosu na isti period prethodne godine, pokazao je najnoviji izveštaj Republičkog geodetskog zavoda (RGZ).
Žolt Nemet predsednik Odbora za spoljne poslove parlamenta Mađarske nada se da će kompanija MOL u narednim nedeljama moći da završi preuzimanje većinskog udela u Naftnoj industriji Srbije. On je danas ocenio, kako to doprinosi ekonomskoj i energetskoj sigurnosti za građane.
Pripadnici 246. bataljona ABHO (atomsko-biološko-hemijske odbrane) na vojnom poligonu "Ravnjak" u Kruševcu uvežbavaju sprovođenje nuklearno-hemijsko-biološke kontrole u uslovima upotrebe oružja za masovno uništenje ili akcidentnih situacija, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Na tek završenom Svetskom prvenstvu motornih sekača u Sloveniji, reprezentacija Srbije ostvarila je podvig koji će ostati upisan zlatnim slovima u istoriji našeg šumarstva
Osnovno javno tužilaštvo u Aleksincu podiglo je optužnicu protiv Beogađanina N.P. (33) jer je 27. aprila prošle godine u tom gradu izazvao tešku saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula Nevena Zdravković (20).
Producent filma "Žetva" Dragan Ivanović kaže da su mnogi domaći i strani glumci odbijali uloge u ovom ostvarenju iz straha da im karijer ne bi bile ugrožene.
Produkcija nove TV serije o Hariju Poteru pojačala je mere bezbednosti nakon što je jedan od glumaca dobio pretnje smrću, potvrdio je izvršni direktor HBO Kejsi Blojs.
Bila Kozbija (88) je građanska porota u Kaliforniji proglasila odgovornim za drogiranje i seksualni napad na Donu Motsinger, koji se dogodio davne 1972. godine.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar