Amerika pokušava da se promenom Ustava Bosne i Hercegovine oslobodi veta Republike Srpske, kako bi omogućili da se država domogne članstva u NATO
Ovo je odgovor politikologa Anđelka Kozomare na izjavu ambasadora Amerike u BiH Erika Nelsona da bi dejtonski ustav u BiH trebalo da se reformiše. Nelson je napomenuo i da je postojeći Ustav početni kao i da svaka država, pre ili kasnije, shvati da su joj potrebne neke reforme.
„Očigledno je da su BiH ustavu potrebne reforme, i Dejtona i Ustava BiH, zato što građani žele da budu deo transatlantske zajednice,“ poručio je Nelson.
Kozomara je uveren da je prava namera se da oduzme još dejtonskih ovlašćenja od RS i da se napravi centralizovana država u kojoj ne bi bilo entitetskog glasanja.
„Cilj je, dakle, da Srbi ne mogu da blokiraju bilo kakve odluke na nivou BiH. Sarajevu je bitno da uđe u NATO jer bi to omogućilo dominaciju jednog naroda nad ostalim. Takođe, žele da BiH postane centralizovana država sa jednom vojnom komandom, jednim predsednikom, dva potpredsednika, dok bi Savet ministara postao Vlada, a bila bi formirana i dodatna ministarstva“, tvrdi Kozomora.
On ocenjuje da su Zapadni agresivni metodi takvi da mnogo traže, a da, ako ništa ne prihvatimo, onda kažu da nismo kooperativni. U ovoj fazi, dodaje, oni bi bili zadovoljni i da pola od ovih predloga RS prihvati.
„Nije sporno da se menja takozvani Ustav ali to mora da bude stvar dva entiteta, da se tačno zna šta se menja, šta kome odgovara i da se onda to usvoji u parlamentu BiH“, ističe on.
Nikakve nametnute odluke velikih sila, zaključuje Kozomara, ali ni samo jednog naroda u BiH, nisu moguće po ovom pitanju niti mogu da dovedu do promena.
Profesor međunarodnog prava na banjalučkom univerzitetu dr Miloš Šolaja kaže da Bosna i Hercegovina de fakto nema Ustav, već Aneks 4 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je neko nazvao Ustavom. Da bi se došlo do stvarnog ustavnog uređenja BiH potreban je konsenzus sva tri naroda.
On podseća da je Aneks 4, u momentu kada je donet u okviru Dejtonskog sporazuma, prećutno prihvaćen bez da se o njemu izjašnjavalo, jer je poslužio kao sredstvo za zaustavljanje rata.
„Danas bi bilo bi dobro otvoriti tu ustavnu diskusiju ali ne na način kako to neko zamišlja, pod patronatom neke međunarodne organizacije ili Amerike kao što je to bilo 1995. To bi trebalo da bude izvorni proces samih stanovnika u BiH. Ali, to je komplikovano sada kad postoje snažne intencije u sarajevskoj politici da se ustavne promene dese pod kontrolom međunarodne zajednice, jer na taj način žele da ostvare politički cilj – unitarizaciju i centralizaciju“, ističe profesor Šolaja.
Da bi se uopšte o ovome pokrenula neka rasprava, dodaje on, morala bi da postoji stvarna želja za novo ustavno rešenje koje bi svi prihvatili i samo tako bi se održala politička stabilnost.
„Ukoliko bi se, pak, prihvatilo da se sve uradi pod rukovodstvom međunarodne zajednice, što se na neki način i nazire iz zaključka izjave američkog ambasadora, to bi bio novi uzrok konflikata i bio bi to izvor nestabilnosti. Ne bi bilo efikasno“, smatra on.
Profesor Šolaja kaže da donošenje Ustava ne podrazumeva promenu Dejtonskog sporazuma.
„Promena bi se odnosila samo na Aneks 4. Srpska i dalje ima svoj Ustav i svoj politički sistem. Američki ambasador ovom pričom očito pokazuje da je nekome u interesu da se stvori Ustav BiH. BiH je nastala kao kompilacija dva entiteta, a ovaj Ustav bi se odnosio na zajedničke institucije i na zajedničko funkcionisanje“, dodaje Šolaja.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Republika Srpska ne želi u NATO, niti će za to dati saglasnost, i podsetio da je za svaku promenu Ustava BiH potreban sporazum dva entiteta - RS i Federacije BiH
Jedna od glavnih blokaderki Ana Mihajlovski “povlači se” sa svih funkcija iz portala koji je sama osnovala, i to nakon što je dobila donaciju od tri miliona!
Milan Đokić, predsednik knjaževačkih naprednjaka i dosadašnji prvi čovek lokalne samouprave, ponovo je izabran za predsednika Opštine Knjaževac odlukom većine odbornika novog skupštinskog saziva.
Jedna blokaderka, koja sebe smatra influenserkom na popularnoj društvenoj mreži TikTok, na najsramniji način je izvređala vernike koji ispred Hrama Svetog Save u Beogradu čekaju u redu da vide jednu od najvećih hrišćanskih svetinja, Pojas Presvete Bogorodice.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević rekao je danas da je za njega najcrnji dan u životu bio kada je Crna Gora priznala takozvanu državu Kosovo, te najavio da će posle Zete, do "otpriznavanja doži u Pljevljima, Andrijevici, Beranu, Herceg Novom...".
Milan Đokić, predsednik knjaževačkih naprednjaka i dosadašnji prvi čovek lokalne samouprave, ponovo je izabran za predsednika Opštine Knjaževac odlukom većine odbornika novog skupštinskog saziva.
Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da bila "vin-vin" situacija i za Srbiju i za EU ako bi se prihvatila inicijativa predsednika Aleksandra Vučića da naša zemlja uđe u evropski ekonomski prostor i u Šengen zonu.
Žene tokom menstrualnog ciklusa mogu celivati Časni Pojas Presvete Bogorodice, rekao je sveštenik vernici M. T. (puno ime i prezime poznato redakciji Informera) iz Beograda.
Juče u poslepodnevnim satima na kupalištu kod Apatina izbegnuta je tragedija, kada su Neboјša Hirks (22) i Stefan Klem (20) od utapanja spasili nepoznato dečaka.
Danas je u Subotici održana još jedna tribina sa penzionerima u organizaciji Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje i Saveza penzionera Srbije, uz podršku lokalne samouprave tog grada, Banke Poštanska štedionica i Kompanije "Dunav osiguranje".
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za borbu protiv droga, zaplenili su oko 20 kilograma kokaina u blizini Bačke Palanke, saopštio je MUP.
Više javno tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Nikole V. (24) zbog postojanja opravdane sumnje da je u aprilu ove godine podstrekao jednog maloletnika (prema kojem se vodi postupak pred sudijom za maloletnike Višeg suda u Beogradu) da eksplozijom izazove opasnost za imovinu većeg obima, bacanjem bombe na jedan poslovni objekat.
Sedam osoba povređeno je u teškoj saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila juče na mostu u mestu Dolac kod Kline, kada su se sudarila dva automobila, a jedno vozilo nakon silovitog udara sletelo je sa mosta.
Psi mogu značajno da utiču na ljudsko zdravlje. Evan Doget, trener pasa ističe da su neke rase posebno poznate po pružanju utehe i emocionalne podrške vlasnicima koji se bore sa anksioznošću.
Jun je ključni mesec za negu maline, jer se tada odvijaju cvetanje i formiranje plodova. Pravilna prihrana je posebno važna, jer direktno utiče na rodnost, kao i na kvalitet i količinu plodova.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar