Državni zavod za statistiku Hrvatske će u petak objaviti prve podatke sa prošlogodišnjeg popisa stanovništva. Ovaj podatak biće i odgovor na pitanje koje već neko vreme kruži u javnosti - ima li ih manje od četiri miliona
Brojni negativni demografski trendovi primećeni su u poslednjih nekoliko godina; od emigracije, koja je posebno porasla od ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, do povećane smrtnosti, delimično uzrokovane epidemijom, ali i slabim prirodnim priraštajem.
Kombinacija ovih faktora predstavlja demografsku katastrofu, o kojoj su stručnjaci dosta pisali poslednjih godina. Ali demograf Nenad Pokos tvrdi da se u senci razmišljanja o depopulaciji dešava još jedan nepovoljan trend. Tvrdi da mnoga hrvatska naselja prirodno odumiru. Štaviše, nije reč o puzećem efektu, kaže on, već o skokovitoj promeni, koja je vidljiva i u naseljima koja su donedavno imala pozitivnu prirodnu promenu.
To najbolje ilustruje broj živorođenih po naseljima u pojedinim godinama, koji pokazuje da prema poslednjim dostupnim podacima u 2020. godini, od ukupno 6.757 statistički nezavisnih naselja, u njih 2.910 ili čak 43,1 odsto nije bilo novorođenih. U 1224 naselja je rođeno samo jedno dete, utvrđeno je da u 61,2 odsto naselja niko nije rođen ili je rođeno samo jedno dete.
Još porazniji je podatak da je 2020. godine čak 93,4 odsto naselja nije imalo rođenu decu ili je broj rođenih u njima bio samo do desetoro dece. Nasuprot tome, u ostalih 448 ili 6,6 odsto naselja rođeno je više od desetoro dece, a u tom broju samo 32 naselja beleže više od 100 rođene dece. U četiri najveća naselja; Više od četvrtine rođeno je u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, odnosno 26,3 odsto od ukupnog broja dece u Hrvatskoj", rekao je demograf Pokos.
Analizirajući ove poražavajuće brojke, odlučio je da ih uporedi sa podacima iz 1970. godine. U to vreme u Hrvatskoj je bilo 6735 naselja. U 39,5 odsto naselja nije rođeno dete ili je rođeno samo jedno dete. S druge strane, u 885 naselja 1970. godine rođeno je više od 10 dece, što je duplo više naselja sa relativno dobrim prirodnim priraštajem u odnosu na 2020. godinu.
Pravi kontekst demografske katastrofe može se dobiti samo ako se ovi podaci uporede sa brojem umrlih u svakom naselju u prethodnoj godini. Pokos je to takođe analizirao i došao do zapanjujućih brojki.
- U 2020. godini zabeležen je prirodni pad u čak 3.905 ili 57,8 odsto naselja, odnosno broj umrlih u ovim naseljima bio je veći nego u broju živorođenih. Može se zaključiti da su i ova naselja na ivici. demografskog izumiranja, čime se udeo uskoro izumrlih naselja podiže na 77 odsto, odnosno više od tri četvrtine svih naselja.
U 2020. godini bilo je 998 rođenih više nego umrlih, što je samo 14,8 odsto svih naselja, ili skoro četiri puta manje nego što je bilo naselja sa prirodnim padom. U preostalih 556 naselja broj rođenih bio je isti kao i broj umrlih, a među njima je bilo 281 naselje u kojima je samo jedan stanovnik rođen živ i umro, pa se s pravom postavlja pitanje demografske budućnosti ovih naselja", upozorio je demograf Pokos.
I ovde je povukao paralelu sa 1970. godinom i utvrdio da je tada u 2701 naselju 40,1 odsto od ukupnog broja naselja zabeležilo prirodni pad. Rođenih je bilo za 2.499 više ili 37,1 odsto od ukupnog broja, dok je isti broj rođenih i umrlih zabeležen u 786 naselja, a u 749 naselja niko nije umro niti rođen.
Pokos upozorava da u analizi nije koristio podatke o migracijama, jer oni nisu javno dostupni za svako naselje u Hrvatskoj. Ali on je uveren da bi korišćenjem ovih podataka dobili još poraznije brojke.
Problematično je i to što mnogi građani prijavljuju prebivalište u naseljima u kojima ne žive veći deo godine osim, ??recimo, posedovanja stana ili vikendice, čime izbegavaju plaćanje većeg poreza. Osim toga, mnogi iseljenici nisu odjavili svoje prebivalište u Hrvatskoj da bi ostvarili pravo na zdravstveno osiguranje ili socijalna davanja.
Kada bi ovi podaci bili usaglašeni, odnosno pravilno ažurirani i javno dostupni, demograf Pokos i njegove kolege mogli bi otkriti prave razmere demografske katastrofe u Lijepoj njihovoj.
Zastrašujuća situacija zavladala je u Hrvatskoj nakon što vatrogasci ne mogu da stave pod kontrolu jeziv požar koji je buknuo kod Lokve Rogoznice kraj Omiša u ponedeljak nešto nakon 21 sat, pri čemu je situaciju dodatno pogoršala stravično jaka bura koja je počela da duva nedugo nakon izbijanja vatrene stihije, pa su sa tog područja čitav region obišli jezivi snimci.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zastrašujuća situacija zavladala je u Hrvatskoj nakon što vatrogasci ne mogu da stave pod kontrolu jeziv požar koji je buknuo kod Lokve Rogoznice kraj Omiša u ponedeljak nešto nakon 21 sat, pri čemu je situaciju dodatno pogoršala stravično jaka bura koja je počela da duva nedugo nakon izbijanja vatrene stihije, pa su sa tog područja čitav region obišli jezivi snimci.
Predizborni miting liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" održao se danas na Gradskom trgu u Leskovcu. Na mitingu se obratio nosilac liste Aleksandar Vučić.
Nakon što je na društvenim mrežama osvanuo snimak Jakova Jozinovića koji izvodi pesmu osvedočenog srbomrsca Marka Perkovića Tompsona, korisnici "Iksa" oštro su udarili na mlađeg pevača, opažajući da mu ne smetaju srpske pare dok peva Tompsonove pesme.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović razgovarao je sa građanima Kosjerića i poručio da ujedinjena Srbija ne treba da dozvoli podele.
Dr Nenad Ilić i doc. dr Mlađan Golubović, ističući da nastupaju kao apolitični lekari, javno su podržali listu broj jedan, „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Mladi Hrvat (27) koji se sa Zapada preselio u Beograd privukao je pažnju korisnika društvenih mreža svojom pričom o životu u Srbiji, poručivši da nigde nije bio srećniji i da nijedan grad ne može da parira srpskoj prestonici.
Aldi je u Francuskoj hitno povukao više proizvoda zbog salmonele u mesu, odnosno piletini i slanini, ali i prekoračenih pesticida u pomorandžama i grožđu.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Pripadnici policije u Leskovcu uhapsili su A. C. (23) iz Vlasotinca, zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo neovlašćeno držanje opojnih droga.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Pravi parfem može da bude mnogo više od završnog detalja u pripremi za izlazak. On naglašava lični stil, budi emocije i ostavlja utisak koji se dugo pamti.
Raste gotovo svuda, a mnogi ne znaju da maslačak može da se koristi i u ishrani. Njegovi listovi i koren sadrže korisne hranljive materije, a evo kako da ga uvrstite u jelovnik i na šta treba obratiti pažnju.
Pesma osvedočenog ustaše i srbomrzca Marka Perkovića Tompsona "Ako ne znaš šta je bilo" slavi zločine i proterivanje Srba devedesetih godina sa prostora Hrvatske, a upravo nju je na sav glas pevao Jakov Jozinović.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.