"Večernji" zakon Kristijana Šmita, kako ga nazivaju u BiH a tiče se izmena u konceptu federalnog parlamenta, nema uticaja na parlament Srpske, ali bi moglo da se desi da Šmit zahteva i od RS da se prilagodi federalnom parlamentu, jer trenutno ova dva entitetska parlamenta od sinoć imaju različite mogućnosti
Šmit je sinoć nametnuo amandmane na Ustav BiH i izmene i dopune na izborne zakone BiH. Prema sadržaju onoga što je objavljeno na stranicama tzv. visokog predstavnika, tu nema ničega što se dotiče Republike Srpske. mišljenje je sagovornika Sputnjika.
Šmitov zakon izazvao zbrku
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević smatra da će ovo stvoriti još veću zbrku u ionako komplikovanom političkom sistemu BiH.
- Sve ono što je on nametnuo se tiče samo Federacije BiH. E sad… Što se tiče sadržaja ostalih odredaba, onoga što je Šmit nametnuo, odnose se pre svega na pojam značaja nacionalnog vitalnog interesa, koji je on suzio u federalnom Parlamentu. Izbacivši, dakle, tu mogućnost da se kada je reč o donošenju recimo nekog zakona može bilo ko pozvati na bilo šta što dve trećine delegata u Domu naroda podrži kao vitalni nacionalni interes -pojašnjava Blagojević.
Šmit je, kaže on, ovim izmenama stvorio razliku između parlamenata Federacije i Republike Srpske, jer RS i dalje ima mogućnost da dve trećine delegata, na primer Bošnjaka, u Veću RS, kažu da određeni zakon smatraju da je pretnja za njihov vitalni značaj, ili da je bitan za njihov nacionalni vitalni značaj, a da pri tom ne moraju da preciziraju koji je to vitalni značaj u pitanju.
- Jer ta odredba koju je Šmit sinoć izbacio iz federalnog Ustava, ostala je u Ustavu RS, a to znači da vitalni nacionalni interes može biti bilo šta što dve trećine delegata jednog od tri naroda u RS smatra u Veću naroda RS - objašnjava on.
Niko nema što BiH ima
Šmit osim što je povećao broj delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije u BiH uneo je i nešto što do sada nije postojalo, a kako će se to raditi sam Bog zna, a to je da se u političkom odlučivanju u Parlamentu Federacije BiH mora omogućiti da i oni koji nisu izabrani kao poslanici, ako se radi o pitanju od vitalnog značaja - da imaju pravo glasa.
- Svugde u svetu u parlamentu odlučuju oni koji su na izborima izabrani za poslanike i čiji su mandati verifikovani od od izborne komisije. Međutim, Šmit sada nameće obavezu federalnom parlamentu da omogući građanima, dakle i onima koji nisu izabrani za poslanike, da ako im se obrate da mogu da participiraju u političkoj raspravi u parlamentu - dodaje naš sagovornik.
Politički analitičar Anđelko Kozomara kaže da je Šmit ove izmene u federalnom parlamentu učinio kao ustupak Hrvatima.
- Znači, umesto 17 poslanika, kako je to bilo do sada, sva tri naroda će imati po 23 predstavnika u federalnom parlamentu. Jedina kvalifikovana izmena je ta što je postavio rokove do kada mora da bude formirana Skupština i Vlada posle izbora, a ne da bude kao do sada da rokovi ne postoje, tako da je od 2014. godine ista vlada i skupština i nikada nisu implementirani izbori iz 2018 godine - napominje on.
Šmitov pokušaj da zaštiti Hrvate
Po njegovom mišljenju, Šmit na ovaj način štiti Hrvate u Federaciji koji su marginalizovani u političkom smislu.
- Ali ni oni neće moći sve za svaki zakon, a ima ih oko 150 koji nikada nisu usvojeni u parlamentu federalnom jer su Hrvati uvek u znak protesta što je Željko Komšić izabran za njihovog predstavnika ulagali veto od nacionalnog interesa, za svaki zakon. S druge strane, više neće moći da budu ni preglasani u pitanjima koja se tiču zaštite njihovog nacionalnog interesa - objašnjava Kozomora.
Šmitove izmene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine se odnose na postizborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tela, brzo formiranje vlada, parlamenata i pravosudnih institucija, koje moraju biti spremne da se odmah uhvate u koštac sa brojnim ozbiljnim pitanjima koja se nalaze pred ovom zemljom i njenim građanima. To je potrebno kako bi BiH mogla napredovati na svom putu ka kandidatskom statusu za EU, stoji u saopštenju tzv. visokog predstavnika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
MrKamenjarac
pre 3 godine
...STO OVAJ FASISTA NE KOMANDUJE ONOM SUPLJOGLAVOM SOLCU I ZVALAVOJ BERBOK A NE SRBIMA ;J::BO SVOJE MRTVO DETE I UNUCE ;FASISTA........
"da i oni koji nisu izabrani kao poslanici, imaju pravo glasa"
Ako se zna da je Izetbegović pukao i katastrofalno izgubio na izborima, da li treba biti vidovit ili mnogo pametan pa shvatiti da je Šmit to uradio upravo zbog Izetbegovića, pa još to uradio u samoj izbornoj noći kad se shvatilo da gubi. Da li ti Nemci zaista veruju da su svi drugi osim njih debili i toliko glupi da ne vide ni ono što je više nego očigledno? Je**š državu kojioj stranac, u izbornoj noći, samovoljno, bez saglasnosti bilo koga u toj državi, menja Ustav i izborne zakone.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ispostavio je ultimatum Crnoj Gori na njenom putu u Evropsku uniju čime je Podgorici srušio Sneška i euforiju koja vlada u montenegrinskim medijma.
Postepeno pridruživanje Evropskoj uniji (EU) za koje se zalažu državnici dve najveće evropske zemlje - francuski predsednik Emanuel Makron i nemački kancelar Fridrih Merc, koji su lansirali non-pejper - razlog je za optimizam ali ne i euforiju, smatraju sagovornici Informera.
Na Kosovu i Metohiji se danas održavaju treći vanredni parlamentarni izbori u poslednjih 16 meseci, nakon što Skupština prethodno nije uspela da izabere predsednika.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
U prethodnoj epizodi Informerove emisije “Na merama” otkrili smo koga to traži novinar blokader Mladen Savatović, čime se zanima političar u pokušaju Đorđe Stanković, gde se skriva najbolji drugar rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović, kako se opušta propali aktivista Petar Đurić…
Meteorolozi u Grčkoj izdali su upozorenje zbog naglog skoka temperatura koje će u pojedinim delovima zemlje prelaziti i 40 stepeni Celzijusa, dok se more ubrzano zagreva.
Arhimandrit Jefrem Vatopedski, jedan od najuticajnijih svetogorskih staraca, preživeo je progon, zatvaranje i veliku nepravdu, a sada prvi put u javnost
Mađarski MOL dobio je licencu od SAD da do 16. juna nastavi pregovore o kupovini ruskog većinskog udela u NIS-u. Iz kompanije navode da pregovori napreduju.
Hakerski napad na platformu Phobs ugrozio je podatke oko 100.000 turista na Jadranu. Prevaranti šalju lažne WhatsApp poruke i traže doplatu za smeštaj.
Radoman Vintolm i Dejan Bulatović uhapšeni su po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), zbog sumnje da su izvršili krivična dela stvaranje kriminalne organizacije i šverc kokaina.
Telefonske poruke dvojice tadašnjih službenika policije Crne Gore, otkrivaju da je zaštićeni svedok u slučaju ubistva Šćepana Roganovića prošao policijsku torturu nakon što je uhapšen u februaru 2020. godine kao član grupe koja je organizovala i taj zločin.
Na parkingu supermarketa u Insbruku, glavnom gradu Tirola u Austriji, izbila je žestoka svađa koja je eskalirala do te mere da je 74-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine teže povređen.
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Sredina juna donosi značajne finansijske promene za Bikove, Device i Ribe, a 15. jun se izdvaja kao datum kada bi moglo doći do olakšanja u vezi sa novcem i dugovima.
Britanska manekenka Peni Lejn privukla je veliku pažnju na reviji kupaćih kostima u Majamiju, gde je na pisti predstavila dva različita i veoma efektna izdanja.
Bivša stjuardesa Barbara Bačilijeri, koja je godinama radila u kabinskom osoblju, upozorila je na najčešće greške koje putnici prave tokom spavanja u avionu i objasnila zašto neke navike mogu biti nehigijenske, neprijatne, pa čak i opasne.
Kompanija Meta počela je širom sveta da uvodi novu pretplatničku uslugu za Instagram, čime određene funkcije po prvi put postaju dostupne isključivo korisnicima koji plaćaju mesečnu članarinu.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar