Naučnici su napravili novu mapu kako izgleda "goli" Antarktik bez debelog sloja leda, a ovo otkriće ne pruža samo neverovatan prikaz na zemljište ispod debelog ledenog pokrivača već otkriva nešto mnogo veće.
Na osnovu ove informacije, javnost je dobila neprocenjiva saznanja o nadmorskoj visini, površini i morskom dnu, debljini leda i distribuciji velikih planinskih venaca ispod belog pokrivača.
Ova mapa, nazvana Bedmap3, takođe može da pomogne glaciolozima da shvate kako se led ponaša pod pritiskom klimatskih promena, identifikujući najkritičnije tačke gde može da "sklizne" i gde se proces topljenja može pojačati.
Na primer, zahvaljujući ovoj novoj mapi, utvrđeno je da bi se nivo mora, ako bi se otopio sav antarktički led, povisio za čak 58 metara. Ovaj proces doveo bi do prave apokalipse, a Italija bi verovatno skoro cela završila od vodom. Faktički, Venecija, Napulj i Đenova, nestale bi sa lica Zemlje.
Novu mapu kopnene mase ispod Antarktika kreirao je međunarodni istraživački tim predvođen naučnicima iz British Antarctic Survey (BAS) iz Velike Britanije koji su sarađivali sa kolegama iz nekoliko institucija.
Inače, ova mapa je stara 25 godina i imala je pre ove, Bedmap3, dve verzije koje su naučnici kreirali. U poređenju sa prethodnom, ova nova ima 80 vazdušnih i geofizičkih istraživanja, 52 miliona dodatih tačaka podataka skoro dva miliona novih linearnih kilometara merenja. Da bi dobili nove informacije, istraživači su integrisali više od 60 godina podataka sa više izvora - od aviona do satelita, brodova.
Među najznačajnijim podacima, određena je tačka na Antarktiku gde je led najdeblji. Predhodno su naučnici verovali da se to mesto nalazi u basenu Astrolaba, u srcu Adelijeve zemlje. Naučnici su ga sada, ipak, registrovali u neimenovanom kanjonu. Prema proračunima, led je na ovoj tački debeo čak 4,757 metara, što je praktično visine ko Mon Blan (4,810 metara) koji je najviša planina u Evropi.
Foto: BAS
Prosečna visina leda je oko dva metra. Utvrđeno je i da je ukupna zapremnina leda na ovom kontinentu jednaka 27,17 miliona kubnih metara, dok je ukupna površina 13,63 miliona kvadratnih metara.
Zahvaljujući Bedmap3, istraživači sada imaju mnogo preciznije informacije o prethodno nedovoljno istraženim područjima, kao što su unutrašnjost istočnog Antarktika, obale zapadnog Antarktika, Transantarktičke planine i Antarktičko poluostrvo. Poznavanje subglacijalnog pejzaža značajno se poboljšalo, što može povećati tačnost prediktivnih modela za proučavanje efekata klimatske krize.
- Ovo su ključne informacije za proučavanje kako će se led kretati kroz kontinent kako temperature budu rasle. Zamislite da sipate sirup preko kamene torte: sve grudve, sve izbočine određivaće kuda će sirup teći i kojom brzinom. Ista logika važi i za Antarktik - određeni grebeni će podržavati tok leda, dok će šupljine i glatke površine omogućiti njegovo ubrzanje - izjavio je u saopštenju za medije dr. Pričard.
Istraživači su primetili da ogromna količina antarktičkog leda leži na "kamenoj postelji" ispod nivoa mora, što povećava rizik od topljenja, posebno s obzirom na globalno zagrevanje koje znatno podiže temperature morske vode.
- Ono što nam Bedmap3 pokazuje jeste da je Antarktik nešto ranjiviji nego što smo ranije mislili - zaključio je dr. Fretvel.
Godine 2018. objavljena je još jedna detaljna mapa Antarktika u okviru projekta REMA (The Reference Elevation Model of Antarctica), ali se ne može uporediti sa onom koju su nedavno razvili istraživači BAS-a i njihovi saradnici. Uprkos ogromnoj količini prikupljenih podataka, Antarktik ostaje izuzetno nepristupačno i misteriozno mesto, koje je poslednjih dana čak bilo i poprište napada na istraživače (koji ne mogu biti brzo evakuisani i spašeni). Često je Antarktik i tema raznih teorija zavere, uključujući one koje tvrde da je na Google Maps pronađen "misteriozni portal".
Tim naučnika koji istražuje Antarktik našao se u bazi Sanae IV, odsečen od sveta zbog ekstremne hladnoće, u uslovima koji podsećaju na horor film, nakon što je članica tima iz Južne Afrike poslala medijima poruku da je njen kolega fizički napao drugog člana tima i zapretio da će ga ubiti, prenose danas britanski mediji.
Da li smo sami u svemiru? Da li postoji život van Zemlje? Kako bi vanzemaljci mogli izgledaju? Ovo su samo neka od pitanja koja se vekovima postavljaju, ali, čini se, nema mnogo šansi da na bilo koje od njih uskoro dobijemo odgovor. Ipak, postoje svetovi za koje se veruje da imaju ili su imali mogućnost za nastanak života.
Južnokorejski naučnici sa KAIST-a napravili su revolucionarno otkriće u lečenju raka, pronašavši način da preobrnu ćelije raka debelog creva natrag u normalne, umesto da ih uništavaju.
Astronomi su potvrdili postojanje Gaja-4b, jedne od najmasivnijih egzoplaneta koje orbitiraju oko zvezda male mase. Ovo je prva planeta čije je postojanje potpuno i nezavisno potvrđeno pomoću astrometrijske tehnike svemirske letelice Gaja Evropske svemirske agencije (ESA).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Tim naučnika koji istražuje Antarktik našao se u bazi Sanae IV, odsečen od sveta zbog ekstremne hladnoće, u uslovima koji podsećaju na horor film, nakon što je članica tima iz Južne Afrike poslala medijima poruku da je njen kolega fizički napao drugog člana tima i zapretio da će ga ubiti, prenose danas britanski mediji.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević pozvao je članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) da evidentiraju javni poziv koji je redakcija Informera uputila predstavnicima Studentske liste.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević otkrio je kome je najviše stalo da ugasi Informer i na ulici ostavi 330 zaposlenih u našoj medijskoj kući, sa sve 150 dece.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks i otkrila detalje strahovlade koju blokaderi sprovode nad novinarima, ukazavši i na sramotno ćutanje međunarodnih organizacija povodom te situacije.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pritiske na novinare i zaposlene u Radio-televiziji Srbije, kao i pokušaj rukovodstva Javnog servisa da odgovornost prebaci na osobu koja je javnosti omogućila da istina izađe na videlo.
Dok nova vlast ne prestaje da priča o "transparentnosti" "slobodi" i vladavini "intelektualaca sa pravim diplomama", isplivao dokaz njihove diktature - direktno se naređuje da svi mediji, novinari i urednici moraju da traže partijsku dozvolu od njihovog medijskog tima pre nego što bilo koji kandidat, premijer ili ministar uopošte pomisli da gostuje na televiziji!
Potpredsednica GO SNS-a i vršilac dužnosti predsednika Republike Srbije Ana Brnabić učestvovaće sutra na prestižnom samitu Evropske političke zajednice u Dablinu, gde će predstavljati Srbiju na najvišem međunarodnom nivou.
Korona virus ponovo hara Srbijom, ali ovoga puta najteže pogađa najmlađe. Dvomesečna beba iz Beograda završila je u bolnici zbog korona virusa u kombinaciji sa rinovirusom, a njena majka O. P. ističe da je ovaj soj virusa posebno težak.
U Mostaru je Dž. Š. (45) određen jednomesečni pritvor zbog sumnje da je napao policijske službenike, oteo pištolj jednom od njih i pretio da će pucati, nakon čega je pobegao.
Posle više od pet sati pretrage spasioci Gorske službe spasavanja i meštani naselja Desimirovac, pronašli su danas starijeg čoveka čiji nestanak je prijavljen u nedelju.
Ucena eksplicitnim snimcima je sve učestalija, a jedan od najpoznatijih slučajeva je iznuda od poznatog fudbalera i bivšeg reprezentativca Nenada Jestrovića (50), a cela afera je dobila epilog na sudu.
Britanski glumac Danijel Redklif, koji se proslavio širom sveta igrajući Harija Potera, priznao je da još nije siguran da li će pogledati novu HBO seriju o čuvenom čarobnjaku.
Film "Ruka pravde", u režiji Nemanje Ćeranića juče je imao svetsku premijeru na 67. Međunarodnom filmskom festivalu u Solunu, jednom od najznačajnih filmskih festivala u Evropi, čime je započeo svoj međunarodni festivalski život.
Pojedini kultni filmovi koje smo godinama gledali i kojima se iznova vraćamo danas bi imali potpuno drugačije zaplete, a neki od njih možda uopšte ne bi mogli da funkcionišu.
Iako se mnoge sobne biljke sa dolaskom hladnijih dana pripremaju za period mirovanja, afrička ljubičica (senpolija) može da nastavi da cveta i tokom kasne jeseni i zime. Da bi formirala nove pupoljke, potrebno joj je nekoliko važnih uslova.
Britanska glumica Eli Bamber privukla je svu pažnju i oduševila prisutne na premijeri božićnog filma "Ebenezer: A Christmas Carol" u londonskom bioskopu "Odeon Luxe".
Modna kreatorka Melina Džinović svojevremeno je otkrila zbog čega ne želi da rodi treće dete, ističući da bi joj nova trudnoća poremetila životne navike i planove koje je godinama gradila.
Supruga pevača Peđe Jovanovića, Ana Jovanović, danas slavi 39. rođendan, i to na Maldivima, gde je poseban dan obeležila u pravom tropskom raju, uz šampanjac i pogled na tirkizno more.
Voditelj Milan Milošević otkrio je da je svojevremeno, zbog Milorada Ulemeka Legije i njegovog društva, morao da skine minđušu sa uha dok je radio kao konobar u jednom od najpopularnijih beogradskih noćnih klubova.
Lara Čolić, mlađa ćerka Zdravka Čolića, navodno je popunila usne hijaluronskim filerima i korigovala nos, a promene na njenom licu privukle su veliku pažnju javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.