Rat u Ukrajini postao je prvi globalni sukob u kojem dronovi – bilo da su vazdušni, pomorski ili kopneni – igraju ključnu ulogu u redefinisanju savremenog ratovanja.
Uklanjaju tradicionalne vojne doktrine poput koncentracije snaga i manevra, a sada Kijev pravi novi iskorak u upotrebi tehnologije slanjem hordi autonomnih kopnenih dronova (UGV) na istočni front.
Prema britanskom tabloidu Dejli Miror (Daily Mirror), Ukrajina je započela raspoređivanje do 15.000 naoružanih borbenih robota, poznatih kao “tihi ubice”, kako bi pokušala da zaustavi rusku ofanzivu koja ne prestaje da beleži uspehe i širi se duboko u ukrajinsku teritoriju.
Ukrajinski kopneni dronovi
Ovi roboti, osmišljeni za podršku trupama u rovovima i gradskim borbama, mogli bi da predstavljaju ključni zaokret u borbama koje se sve više vode iz zaklona i na bliskim distancama.
Roboti su opremljeni oružjem i senzorima, mogu da se kreću po neravnom terenu i funkcionišu i po danu i po noći. Jedan od najistaknutijih modela je “Ljuti”, naoružan mitraljezom kalibra 7,62 mm, koji se koristi za izviđanje, podršku napadima i preciznu vatrenu potporu.
Ukrajinske snage koriste ove platforme kao mobilne vatrene tačke koje mogu napasti iz neočekivanih pravaca i odvući pažnju ruskim trupama, pišu optimistični britanski mediji.
Roboti se kontrolišu na daljinu, što omogućava operaterima da ostanu bezbedni, dok se istovremeno drastično smanjuje rizik za ljudstvo – posebno značajno nakon nedavnih velikih gubitaka.
Masovna proizvodnja u tajnim pogonima
Prema vojnim izvorima, Ukrajina je značajno proširila proizvodne kapacitete UGV-ova u tajnim fabrikama širom zemlje. Kompaktna vozila se prevoze vojnim kamionima i pogone ih tihi električni motori koji omogućavaju dugotrajno operativno delovanje, čak i pri temperaturama do -20°C.
Tehnički izazovi koji ostaju su pouzdana veza između operatera i vozila, poboljšana upravljivost u teškim terenima, kao i potreba za dodatnom obukom vojnika koji upravljaju sistemima.
Ukrajina investira 120 miliona funti u robotizovano ratovanje
Foto: EPA
Ministarstvo odbrane Ukrajine investiralo je čak 120 miliona funti u robotizovane vojne sisteme samo u prvom kvartalu 2025. godine. Ovo je najveća investicija u vojnu automatizaciju do sada, a Kijev veruje da će masovna upotreba robota preokrenuti trenutnu situaciju na frontu u njihovu korist.
Pored poznatih modela, postoji navodno više prototipova i operativnih verzija UGV-ova koji se brzo testiraju i uvode u upotrebu. Prema tvrdnjama britanskog glasila, roboti igraju sve veću ulogu u urbanim borbama, zamenjujući vojnike u najopasnijim misijama.
Nova era ratovanja u rovovima
U četvrtoj godini krvavog sukoba, britanski tabloidi navode kako Ukrajina pokazuje da se tehnološki odgovor na klasične vojne doktrine može nalaziti u veštačkoj inteligenciji i robotici.
Dok broj poginulih ruskih vojnika u britanskim medijima dostiže 800.000, a ukupan broj ukrajinskih gubitaka im nekim čudom ostaje nepoznat, dronovi i roboti sve više preuzimaju primat na linijama fronta.
Uvođenje 15.000 UGV robota predstavlja ne samo očajnički pokušaj, već i eksperimentalni iskorak u novi model ratovanja – u kojem tehnologija, a ne samo ljudski faktor, odlučuje ishod bitke.
Sukob u Ukrajini će se okončati do kraja maja, nakon čega će doći do potpunog resetovanja vlasti, saopštila je bivša premijerka Ukrajine, liderka partije Batkivščina Julija Timošenko.
Rusija je reagovala na talas protesta protiv predsednika SAD Donalda Trampa, ocenjujući da se protiv američke vlasti sada koriste isti mehanizmi destabilizacije koje je Zapad godinama primenjivao u inostranstvu.
Udarom FPV drona na zaporoškom pravcu ubijen je podoficir ukrajinskih snaga Vjačeslav Kučeruk, dugogodišnji ekstremista poznat po otvorenoj rusofobiji, saopštili su izvori sa lica mesta.
Bivši ukrajinski ministar odbrane Mihajlo Fedorov pokrenuo je projekat „Vojska robota“, sa ciljem da mašine postepeno preuzmu najopasnije zadatke na prvoj liniji fronta i na kraju zamene ljudsku pešadiju u pojedinim jurišnim operacijama.
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je na sastanku sa Generalštabom ruske vojske da teritorije Harkovske i Sumske oblasti zauzete radi stvaranja bezbednosne tampon-zone neće biti predmet mirovnih pregovora sa Ukrajinom.
Ruske snage mogle bi da opkole čak 70.000 ukrajinskih vojnika u Slavjansko-kramatorskoj aglomeraciji ukoliko preuzmu kontrolu nad Dobropoljem i preseku glavne pravce snabdevanja sa zapada, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Moskva je u razmaku od nekoliko minuta poslala dve veoma oštre poruke Kijevu: rusko Ministarstvo odbrane najavilo je pojačavanje udara širom Ukrajine, dok je Kremlj poručio da Rusija neće odustati ni od „jedne stotine procenta“ teritorije DNR koju smatra svojom.
Kijev se faktički pretvorio u frontovski grad u kojem ruski udari više nisu ograničeni na noć, već sve češće dolaze usred dana, dok stanovnici pred zimu ponovo spremaju generatore, baterije, zalihe hrane i skloništa za moguće višednevne nestanke struje i grejanja, piše Gardijan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Sukob u Ukrajini će se okončati do kraja maja, nakon čega će doći do potpunog resetovanja vlasti, saopštila je bivša premijerka Ukrajine, liderka partije Batkivščina Julija Timošenko.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Dva ruska reaktivna drona „geran“ su pogodila viseći most u Zaporožju, gradu pod kontrolom ukrajinskih snaga, a prema prvim informacijama sa vojnih kanala za praćenje sukoba, konstrukcija je oštećena i na mestu udara izbio je požar.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
CRTA, koja se u javnosti predstavlja kao nezavisna nevladina organizacija zadužena za praćenje izbornih procesa, iz dana u dan pokazuje da je, zapravo, jedna od najuticajnijih i najpristrasnijih prozapadnih organizacija u Srbiji!
Najstarija olupina broda na svetu otkrivena je kod obale Turske, a potiče iz vremena kad su stari Egipćani gradili piramide na drugoj strani Mediterana.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila večeras na magistralnom putu M-17, u mestu Topčić Polje kod Zenice, poginuo je pešak, kada ga je prema prvim informacijama udario automobil marke "mercedes".
Prijedorčanin D. K. sumnjiči se da je prevario banku prilikom uzimanja kredita, tako što je kao garanciju za njegovu otplatu naveo kamion koji je prethodno prodao drugoj firmi.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
Proslavljena srpska glumica Eva Ras javno je poslala snažnu i nedvosmislenu poruku narodu Srbije da neće podržati Studentsku listu, dok sa druge strane pruža nepokolebljivu podršku predsedniku Aleksandru Vučiću i borbi za opstanak i napredak naše zemlje.
Bora Stanković jedan je od najznačajnijih pisaca srpske književnosti, čija dela i danas osvajaju čitaoce snažnim emocijama, tragičnim sudbinama i pričama o ljudima zarobljenim između sopstvenih želja i strogih društvenih pravila.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.