Nova kineska kontrola izvoza retkih metala mogla bi da zaustavi proizvodnju automobila jer bi zalihe ključnih metala mogle da nestanu za nekoliko meseci ako Peking u potpunosti zaustavi izvoz, piše Fajnenšel tajms.
Peking je u aprilu proširio ograničenja na izvoz sedam retkozemnih elemenata koji su ključni za električna vozila, vetroturbine i borbene avione, kao odgovor na carine od 145 odsto koje je uveo američki predsednik Donald Tramp.
Vladini zvaničnici, trgovci i menadžeri iz auto-industrije rekli su da kompanije, za koje se procenjuje da imaju tri do šest meseci zaliha, sada žure sa novim nabavkama i traženjem alternativnih izvora kako bi izbegle ozbiljne poremećaje u proizvodnji.
Jan Giese, trgovac metalima u frankfurtskom Tradijumu, upozorio je da su kupci zatečeni nespremni i da većina proizvođača automobila i njihovih dobavljača ima magnetne zalihe od samo dva do tri meseca.
- Ako metali do tog vremena ne stignu u EU ili Japan, mislim da ćemo imati zaista ozbiljne probleme u lancu snabdevanja automobila. Ograničenja će imati veliki uticaj na Teslu i sve druge proizvođače automobila - rekao je Giese.
Najnovije kineske kontrole se fokusiraju na teške i srednje retke zemne metale, koji omogućavaju magnete visokih performansi, otporne na visoke temperature, kao što su disprozijum, terbijum i samarijum. Ovi elementi su ključni za vojne sisteme kao što su borbeni avioni, rakete i bespilotne letelice, kao i za rotore, motore i transmisije koji se koriste u električnim i hibridnim automobilima.
Jedan visoki zvaničnik automobilske industrije rekao je da će ograničenja imati veliki uticaj na Teslu i sve druge proizvođače automobila, ocenivši ozbiljnost kineskih kontrola na „7 ili 8 od 10".
- To je oblik odmazde kineske vlade koja kaže: 'Nećemo uzvratiti na carine, ali ćemo vas udariti tamo gde boli, tako da će vaše kompanije vršiti pritisak na sopstvene vlade da promene svoju tarifnu politiku' - rekao je isti izvor.
Zabrana slanja retkih zemnih metala u SAD
Metali retkih zemalja su široko rasprostranjeni u Zemljinoj kori, ali se teško i skupo obrađuju na ekološki prihvatljiv način. Kina gotovo u potpunosti kontroliše preradu teških retkozemnih elemenata.
Laki retki zemni metali, kao što su neodimijum i prazeodimijum, koji se koriste u velikim količinama za pravljenje magneta, trenutno nisu obuhvaćeni zabranom, ostavljajući Kini „mnogo prostora za dodatne pretnje" ako trgovinski rat eskalira, rekao je Kori Kombs iz konsultantske kuće Trivium sa sedištem u Pekingu.
Prema novim pravilima, kineski izvoznici moraju da dobiju dozvolu za svaku pošiljku retkih metala u inostranstvo, a njihovo prosleđivanje u SAD je zabranjeno. Međutim, primena ovih ograničenja, koja se postepeno proširuju na sve više ključnih minerala od 2023. godine kao odgovor na američke zabrane izvoza tehnologije čipova u Kinu, još uvek nije bila sistematska.
Pojedini kineski izvoznici već su proglasili višu silu za pošiljke retkih zemnih metala i magneta namenjene u inostranstvo i povukli robu iz snabdevanja, što dodatno otežava ionako netransparentno formiranje cena na tom tržištu.
Japan i Australija računaju na sopstvenu obradu
Japan i druge zemlje polažu nade u smanjenje dominacije Kine nad teškim retkim metalima preko australijske kompanije Linas, koja planira da proširi svoje pogone u Maleziji i počne da prerađuje disprozijum i terbijum do sredine 2025. godine.
„Zalihe teških retkih zemnih metala nisu dovoljne da spreče moguće poremećaje u lancu snabdevanja automobilske industrije", rekao je zvaničnik japanske vlade, dodajući da bi državne rezerve mogle da obezbede sigurnost pored zaliha za dva do tri meseca koje trenutno drže proizvođači automobila.
- Ključno pitanje je da li možemo da izgradimo novi, alternativni lanac snabdevanja na vreme da premostimo ovu situaciju - dodao je on.
Još uvek nije jasno kako kineska vlada planira da sprovede najnovija ograničenja, iako su ona uvedena 2. aprila. Analitičari ističu da se nova pravila usvajaju u trenutku kada Kina zbog građanskog rata u Mjanmaru ima sve manje sirovina za preradu teških retkih metala, pa bi zabrana izvoza mogla da pomogne u zadovoljavanju domaćih potreba.
Stručnjaci primećuju da je Kina poslednjih godina oklevala da nametne direktne zabrane koje bi joj štetile, kao što je metalni galijum. Ali izvoz drugih metala, poput antimona, koji se koristi za pravljenje metaka, već je ozbiljno poremećen. Ključno pitanje je koliko će vremena biti potrebno za obradu izvoznih dozvola", rekao je Giese.
Kineska nadmoć građena decenijama
Kina je počela da vadi retke zemne minerale 1950-ih, ali je pravi uzlet dogodio kasnih 1970-ih, kada je kombinovala jeftinu radnu snagu, slabe ekološke standarde i stranu tehnologiju, objašnjava Sten Traut iz konsultantske firme Spontaneous Materials. „Mnoge tehnologije koje su koristile razvijene su u SAD, Japanu ili Evropi. Kinezi su ih usvojili i vremenom poboljšali", kaže on.
Kako je proizvodnja rasla, Peking je shvatio koliko su ovi metali strateški važni. Još 1992. bivši lider Deng Sjaoping je proročanski izjavio: „Bliski istok ima naftu, Kina ima retke minerale". Danas je Kina ostvarila tu viziju - kontroliše skoro ceo lanac, od rudnika do gotovih proizvoda.
Prema američkom Geološkom zavodu, između 2020. i 2023. SAD su zadovoljile čak 70 odsto svojih potreba za retkim metalima uvozom iz Kine.
Predsednik Rusije Vladimir Putin proglasio je uskršnji prekid vatre u Ukrajini, naredivši svojim snagama da prekinu sva neprijateljstva danas i sutra, dok je ukrajinski Volodimir Zelenski taj potez nazvao "igrom sa ljudskim životima".
Direktne optužbe ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog da Kina pomaže Rusiji u ratu, kao i prethodna medijska kampanja o navodnim zarobljenim kineskim vojnicima, ukazuju na to da je Kijev spreman da ide i protiv sopstvenih ekonomskih interesa kako bi se približio administraciji američkog predsednika Donalda Trampa.
Dok je predsednik SAD Donald Tramp podigao carine na kinesku robu na rekordnih 145%, pokušavajući da izvrši pritisak na Peking, Vladimir Putin je povukao strateški potez koji može preokrenuti tok globalne geopolitičke igre — ponudio je Kini neograničene isporuke ruske nafte.
Uprkos godinama pokušaja da je finansijski obuzdaju, Rusija je, prema pisanju poljskih medija, ponovo pronašla način da nadmudri ograničenja koja joj nameće Zapad. U centru ove najnovije epizode - izvoz nafte i sve zamršeniji putevi kojima ona dolazi do svojih krajnjih kupaca.
U godišnjem izveštaju američke obaveštajne zajednice o proceni pretnji za 2025. kaže se da „trenutni geopolitički, ekonomski, vojni i unutrašnji politički trendovi Rusije ističu njenu otpornost i stalnu potencijalnu pretnju moći, prisustvu i globalnim interesima SAD " .
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin proglasio je uskršnji prekid vatre u Ukrajini, naredivši svojim snagama da prekinu sva neprijateljstva danas i sutra, dok je ukrajinski Volodimir Zelenski taj potez nazvao "igrom sa ljudskim životima".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
U programu blokaderske N1 došlo je do neočekivanog obrta. Tajkun i okoreli opozicionar Dragan Đilas javno je priznao da je nebitan i da se jedino ceni predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Nedim Sejdinović, blokaderski propagandista i pajtos Dinka Gruhonjića, čoveka koji podržava udar na našu zemlju, podržao je blokadersku profesorku Mariju Vasić, koja je nedavno najstrašnije izvređala vernike, koji su čekali u redu kako bi celivali Pojas Presvete Bogorodice.
Novinar RTRS Jasenko Todorović je vodio emisiju "Drugi ugao" u kojoj je, prema prijavi, negiran" genocid" u Srebrenici, što je bilo dovoljno da medijski radnik bude saslušan.
Lider radikala Vojislav Šešelj izneo je kontroverzne tvrdnje o Cetinju, pozivajući se na navodno svedočenje Jova Kapičića, nekadašnjeg Titovog generala i prvog komandanta Golog otoka.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Republički hidrometeorološki zavod Srbije (RHMZ) izdao je jutros crveni meteoalarm zvog visok UV indeksa, ali i temeperatura. Već u 9 časova najviša merenja dostizala su 26. podelak, dok će preko dana živa ići i do 33 stepena.
Lazar Knežević (21) i Nikolina Pešić (21) iz Šipova poginuli su, dok je Mladen Marković (27) poveđen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila, 9. juna 2024. godine kod Šipova.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
U banjalučkom naselju Lauš uhapšen je muškarac zbog sumnje na nasilje u porodici, nakon što su građani prijavili uznemirujući incident u kojem je vezao svog sina za banderu.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Radoš Bajić dobitnik je nagrade "Zlatni vitez" na Međunarodnom filmskom festivalu u Sevastopolju za najbolju glavnu mušku ulogu u filmu "Čuvar ikone Svetog Đorđa".
Ako želite da znate kako nešto funkcioniše u avionu, pitajte stjuardesu. One već dovoljno dugo lete da znaju sve trikove i savete koji olakšavaju ovo iskustvo.
Nataša Bekvalac nije krila kakav tip muškarca je privlači, ističući da prednost daje krupnijim i mlađim muškarcima, kao i da pristaje na vezu na jednu noć!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.