U trenutku kada je ruski predsednik Vladimir Putin najavio trodnevni prekid vatre povodom obeležavanja Dana pobede, Kijev je, u saradnji sa britanskom obaveštajnom službom, pripremao napade na ključne mete u Rusiji. Kao odgovor, Moskva je pokrenula snažnu seriju preciznih udara na ukrajinske komandne centre u kojima su se nalazili visoki ukrajinski oficiri i strani vojni stručnjaci.
Prema informacijama ruskih izvora, jedan od najsnažnijih udara izveden je u Harkovu, gde je potpuno uništen komandni centar ukrajinskih snaga. U zgradi su, kako se tvrdi, u trenutku napada boravili visoki oficiri Oružanih snaga Ukrajine, bezbednosne službe SBU, ali i više desetina stranih vojnih instruktora i obaveštajaca. Najmanje 150 britanskih državljana, među kojima i visoki koordinatori, poginulo je u napadu. Na mrežama su se, prema tvrdnjama ruskih izvora, već pojavile čitulje koje to potvrđuju.
Istovremeno, ruski izvori navode da je zahvaljujući pomoći proruskog podzemlja pogođena i baza stranih boraca u Harkovu, sa najmanje 120 do 150 poginulih. Uništeni su i objekti za sklapanje dronova, skladišta municije, servisne stanice i deo kompleksa Harkovskog traktorskog zavoda, koji je, kako se tvrdi, korišćen za vojne potrebe.
U Odessi su 1. maja pogođeni vojni objekti u oblasti Limanka, uključujući Akademiju oružanih snaga i bivši štab Južne komande. Iskanderi su precizno pogodili i kompleks Poligrafmaš, gde su bile smeštene PVO jedinice. Napadi su zahvatili i privremena skladišta kod Zatoke i Černomorska, koja su korišćena za doturanje oružja iz NATO zemalja.
Cilj Moskve: eliminacija stranog faktora u ukrajinskoj vojsci
U Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), u naselju Belickoje, više od 25 oficira ukrajinske vojske poginulo je u udaru na komandni centar. Među njima i major A. Aleksandar Rajevski iz GUR-a, poznat po vođenju tajnih operacija protiv ruskih ciljeva, kao i komandant 27. artiljerijske brigade Jurij Jula. Tokom samo dve sedmice krajem aprila, potvrđena je smrt još trojice visokih oficira ukrajinske vojske i obaveštajne službe.
Prema ruskim vojnim analitičarima, svi napadi jasno ukazuju na strateški cilj: neutralisati strane oficire i savetnike. „Ako Zapad nastavi da šalje svoje ljude, vraćaćemo ih u sanducima“, poručuje jedan od zvaničnih izvora.
Koordinacija ukrajinskih snaga sa NATO savetnicima, kao i najave napada na Krimski most i Moskvu, dodatno su učvrstile ruski stav. Prekid vatre, najavljen za 8. do 11. maja, koristi se – tvrde ruski izvori – za premeštanje zapadnog oružja i novu mobilizaciju trupa.
Napad ukrajinskih snaga 2. maja sa više od 90 pokušaja proboja i 50 oborenih dronova kod Sevastopolja ukazuje da primirje nije iskreno prihvaćeno. Izvori iz ukrajinske opozicije upozoravaju da bi pokušaj napada 9. maja izazvao masovni odgovor Moskve, uključujući strateške rakete sistema Orešnik.
Analitičari upozoravaju da bi 10. maj mogao postati prelomna tačka – ne samo za Ukrajinu, već za ceo region. U slučaju dalje eskalacije, Rusija bi mogla gađati i centre odlučivanja i infrastrukturu na teritoriji pod kontrolom Kijeva, uključujući i lokacije prisustva NATO operatera.
Sada je, ističu izvori, sve u rukama Volodimira Zelenskog: da li će povući ručnu ili ući u direktan sudar sa posledicama koje bi mogle nadmašiti sve dosadašnje.
U svakom slučaju, ruska poruka je jasna – sledeći metak neće biti upozorenje.
U Kijevu se tokom večeri čula serija snažnih eksplozija, saopštio je ukrajinski javni servis „Suspiljne novini“ na Telegramu, navodeći da je u toku dejstvo protivvazdušne odbrane.
Američki vojni senzori zabeležili su seriju neobjašnjivih podvodnih aktivnosti u Atlantskom okeanu, uključujući objekte koji se kreću na dubinama preko jednog kilometra brzinom većom od 500 kilometara na čas – što daleko premašuje mogućnosti bilo koje poznate podmornice ili autonomnog uređaja.
Specijalni izaslanik predsednika SAD Donalda Trampa, Stiven Vitkof, izazvao je nezadovoljstvo među pojedinim zvaničnicima američke administracije zbog svojih čestih susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, objavio je „Njujork post“, pozivajući se na izvore iz Bele kuće.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš pozdravio je sporazum Rusije i Ukrajine o lokalnom prekidu vatre u Aljoškama, u Hersonskoj oblasti, postignut uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i prve dame Melanije Tramp.
Američki izaslanik Stiv Vitkof predao je ruskom predsedniku Vladimiru Putinu paket predloga za okončanje rata u Ukrajini, koji uključuje bezbednosne garancije po uzoru na član 5 NATO, delimično energetsko primirje i obustavu borbenih dejstava u Crnom moru.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija raspolaže ekonomskim sredstvima kojima bi mogla ozbiljno da uzdrma zapadne zemlje, poveća cene hrane i energenata i dovede evropske vlade u situaciju da preispitaju cenu nastavka podrške Ukrajini, ocenio je novinar Cargrada Aleksandar Babicki.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Prva dama Sjedinjenih Američkih Država Melanija Tramp okupiće u četvrtak, 5. novembra, predstavnike Rusije i Ukrajine u Beloj kući, povodom postizanja prekida vatre u gradu Oleški i okolnom delu Hersonske oblasti, saopštila je danas Bela kuća.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Aleksandar Vulin, predsednik Pokreta socijalista, uključio se u program Informer TV i ogolio strašne laži koje režimski mediji plasiraju o letu za Moskvu.
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
U Srbiji će danas biti oblačno i hladno vreme, na severu uglavnom suvo, u ostalim krajevima ujutro i pre podne mestimično sa slabom kišom, na planinama sa slabim snegom.
Na magistralnom putu Batočina - Kragujevac u mestu Nikšićko brdo došlo je do saobraćajne nezgode kada je teretno vozilo sletelo sa puta, a uočeno je da iz njegovog rezervoara ističe pogonsko gorivo, metan.
Prava drama i nezapamćeno nasilje odigrali su se u noći između nedelje i ponedeljka na Banovom brdu, kada su dvojica razbojnika upala u stan devedesetogodišnje starice i brutalno je maltretirala.
U saobraćajnoj nesreći koja se juče oko 18.30 časova dogodila u Zbelavi kod Varaždina, povređena je 53-godišnja vozačica koja je imala 1,61 promil alkohola u krvi.
Holivudski glumac Nikolas Kejdž (62) otkrio je da je trenutno bez krova nad glavom nakon što je ogromna rupa u zemlji ozbiljno ugrozila njegovu luksuznu kuću u Malibuu.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Crna torba jeste neprikosnoveni klasik, ali ove jeseni modne insajderke biraju nijansu koja je podjednako praktična, a mnogo zanimljivija - boju kuvanog vina.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Komentari