Iranske balističke rakete pogodile su danas vazduhoplovnu bazu Al-Udeid u Kataru, ključnu tačku američke vojne prisutnosti na Bliskom istoku, javili su Bi-Bi-Si, Rojters i državna iranska televizija. U ovom precizno koordinisanom napadu, Iran je ispalio šest projektila, gađajući objekat jugozapadno od Dohe, koji već dve decenije predstavlja srce američkih operacija u regionu.
Napad je usledio svega 24 sata nakon što su Sjedinjene Države bombardovale iranska nuklearna postrojenja u Natanzu, Fordou i Isfahanu, a nekoliko nedelja pošto je američki predsednik Donald Tramp lično obišao bazu u Dohi, naglasivši tada njenu „stratešku važnost za očuvanje regionalnog balansa snaga“.
If anything happens to Al Udeid Air Base in Qatar, it's not an attack on a Muslim country, it's an attack on the most important US & Israel occupations' logistic hub.
Baza Al-Udeid otvorena je 1996. godine, a američke trupe formalno su je počele koristiti od marta 2002. Od tada do danas, kroz bazu je prošlo između 8.000 i 11.000 američkih vojnika – što čini njen značaj većim i od mnogih NATO instalacija u Evropi. Osim američkog kontingenta, u Al-Udeidu su stacionirane i snage britanskog Kraljevskog ratnog vazduhoplovstva (RAF), kao i pripadnici katarskih oružanih snaga i drugih saveznika iz Zapadne koalicije.
🚨 BREAKING:
Iran attacks US base in Qatar — 6 missiles fired under Operation Basharat al-Fath.
💥 US troops at Al Udeid Air Base take shelter. Interceptors seen lighting up Gulf skies.
Na aerodromskoj pisti – najdužoj u čitavom Persijskom zalivu – tokom prethodnih nedelja bilo je razmešteno više od 40 različitih letelica: od transportnih C-130 Herkules, preko tankera, izviđačkih dronova, do borbenih aviona. Ipak, danima pred današnji napad, satelitski snimci zabeležili su da su pojedine američke letelice povučene iz baze, što su analitičari protumačili kao preventivnu meru u iščekivanju iranskog odgovora.
Baza je ujedno dom i za 379. ekspedicijsko krilo američkog ratnog vazduhoplovstva, Centralnu komandu za vazdušne operacije (AFCENT), ali i britansku 83. ekspedicijsku eskadrilu. Upravo iz Al-Udeida koordinisani su ključni američki i saveznički napadi u Avganistanu, Iraku, Siriji i širom regiona u poslednjih 20 godina.
Katarska vlada je uložila više od sedam milijardi evra u proširenje i modernizaciju baze – čime je omogućena integracija najnaprednijih PVO sistema, infrastrukture za nadzor i komunikaciju sa NATO partnerima, kao i dodatnih smeštajnih i komandnih kapaciteta.
Iran udario u simbol – nije slučajno izabrano
Današnji udar Teherana dolazi kao prva direktna odmazda nakon što su američke snage raketirale iranske nuklearne objekte, i istovremeno označava prvu direktnu balističku pretnju bazi Al-Udeid otkad postoji. Više izvora ukazuje da je Iran ovim napadom želeo da pošalje jasnu poruku ne samo SAD, već i svim njihovim partnerima u Zalivu: nijedna meta više nije sigurna.
Dok je Al-Udeid operativno najvažniji komandni centar američkog vazduhoplovstva van teritorije SAD, njen simbolički značaj je podjednako ogroman. Baš kao što je iranski nuklearni kompleks Fordo simbol domaće tehnološke nezavisnosti Irana, tako je Al-Udeid simbol globalne američke moći i dominacije u arapskom svetu. Napad na ovu bazu u očima Teherana ima isti težinski nivo kao udar SAD na Natanz.
Posmatrano kroz širu sliku, raketiranje Al-Udeida možda označava prelomni trenutak u regionalnoj dinamici. Izvori sa lica mesta navode da su katarski PVO sistemi presreli deo raketa, ali da su tri projektila direktno pogodila bazu. Gust dim i plamen uzdizali su se iznad kompleksa, dok je zvanični Teheran napad opisao kao odgovor na „neprijateljski čin SAD protiv iranskog suvereniteta“.
Iako još uvek nema potvrde o američkim žrtvama, napad na Al-Udeid signalizira da je Iran spreman da uzvrati na napade ciljanjem najvažnijih američkih uporišta – i to ne više samo u Iraku ili Siriji, već direktno u Persijskom zalivu. Ako je postojala crvena linija, danas je pređena.
Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država potvrdilo je da je Iran ispalio više balističkih raketa kratkog i srednjeg dometa na vazduhoplovnu bazu Al-Udeid u Kataru, gde se nalazi najveće američko vojno postrojenje na Bliskom istoku.
Tri iranska zvaničnika upoznata s planom potvrdila su da je Iran unapred obavestio vlasti Katara o raketnom napadu na američku bazu Al-Udejd, s ciljem da se izbegnu žrtve. Kako su naveli, Teheran je želeo da simbolično uzvrati Sjedinjenim Američkim Državama, ali na način koji ostavlja mogućnost za deeskalaciju.
Američki borbeni avioni poleću sa vazduhoplovne baze u Saudijskoj Arabiji i kreću se ka Iranu, javili su izraelski mediji, navodeći da se očekuje trenutna reakcija SAD na raketni napad koji je Iran izveo na američke vojne baze u regionu.
Država Katar danas je najoštrije osudila iranski raketni napad na američku vazduhoplovnu bazu Al-Udejd, nazivajući ga „grubim narušavanjem suvereniteta i bezbednosti“ i najavivši mogućnost direktnog odgovora.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministarstvo odbrane Sjedinjenih Američkih Država potvrdilo je da je Iran ispalio više balističkih raketa kratkog i srednjeg dometa na vazduhoplovnu bazu Al-Udeid u Kataru, gde se nalazi najveće američko vojno postrojenje na Bliskom istoku.
Počela je izborna tišina, koja traje do nedelje, 25. oktobra u 20 časova. Izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Nemačka bi mogla da bude sledeća velika žrtva geopolitičkog sukoba koji je počeo u Ukrajini, dok Bliskom istoku preti rat koji bi mogao da preraste u svetski, upozoravao je nekadašnji lider Liberalno-demokratske partije Rusije Vladimir Žirinovski.
Univerzitet u Beogradu odbija da dostavi povereniku za informacije od javnog značaja podatke o službenim putovanjima rektora Vladana Đokića, iako je rok istekao 21. oktobra.
Jakov Ćaleta funkcioner vladajućeg HDZ-a koji je pre samo mesec dana uhapšen pod optužbom da je nosio fantomku i sa grupom huligana terao mlade plesače iz Novog Sada i vukovarskog branitelja uz gnusne ustaške povike, jednoglasno je izabran za predsednika Veća Gradskog kotara Blatine-Škrape u Hrvatskoj.
Čedo Protić objavio je na društvenoj mreži "Iks" prepisku sa nepoznatim brojem sa kojeg je, kako tvrdi, dobio poziv da glasa za izbornu listu pod brojem 3.
Na zadnjim vratima većine automobila sa petoro vrata nalazi se mali otvor koji mnogi vozači nikada nisu primetili. Ipak, iza njega se krije jedna od najvažnijih bezbednosnih funkcija, posebno ako se u automobilu voze deca ili kućni ljubimci.
Grupa Zlatiboraca tokom seče drva za zimu, naišla je na nešto neverovatno. Tako barem izgleda onima koji su zapazili video koji se piri društvenim mrežama.
Policija je na području Kutine, u Hrvatskoj, otkrila prostorije za uzgoj i sušenje marihuane i zaplenila gotovo 2,8 kilograma droge, automatsku pušku i veću količinu municije. Tom prilikom uhapšen je muškarac starosti 47 godina.
Automobil marke "lamborgini aventador" sleteo je u četvrtak sa kolovoza na auto-putu A1, kod odmorišta Sokolac, u blizini Brinja, u smeru ka Dubrovniku, nakon čega je udario u zaštitnu ogradu.
Tomas Markl Stariji (82), otac vojvotkinje od Saseksa Megan Markl, našao se u centru ozbiljnog skandala nakon što ga je sin Tomas Markl Mlađi prijavio policiji zbog navodnog posedovanja velikog broja fotografija i video-snimaka seksualnog zlostavljanja dece.
Legenda britanskog filma i pozorišta Džudi Denč (91) u emisiji Bi-Bi-Si radija 4 otkrila je da zbog problema sa vidom, tačnije zbog degeneracije makule, više ne može ni da glumi, ni da čita.
Glumica Milena Dravić je u jednom od svojih mnogobrojnih intervjua za života govorila da nije volela da snima intimne scene za potrebe neke serije ili filma.
Simpatični, tihi i obavijeni velom misterije, ježevi su poslednjih godina postali sve popularniji egzotični kućni ljubimci. Njihove preslatke njuškice i bodljikavi oklop osvajaju srca ljudi širom sveta.
Muškarci koje krase duhovitost i kreativnost ubedljivo su najbolji u krevetu, pokazalo je istraživanje u kom su učestvovale žene do 69 godina starosti.
Pevačica Dara Bubamara ponovo je uspela da privuče svu pažnju u "Zvezdama Granda", a ovoga puta otišla je korak dalje i nasmejala sve u studiju kada je skočila na sto direktora Granda!
Nekadašnja denserka Slađa Delibašić već 2 godine iznajmljuje kuću, a sada je njen komšiluk otkrio kakva je pevačica van scene i kakav utisak ostavlja na ljude sa kojima deli svakodnevicu.
Pevačica i starleta Dušica Grabović pokazala je svojim pratiocima na društvenim mrežama da je prava domaćica te se pohvalila kulinarskim umećem u kuhinji.
Pevačica Mina Kostić prvi put je progovorila o teškom periodu nakon izlaska iz psihijatrijske ustanove "Laza Lazarević" i otkrila kako joj je tada verenik Mane Ćuruvija Kasper bio najveća podrška.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.