Sa napadom Rusije na Ukrajinu, bezbednosna situacija u Nemačkoj se dramatično promenila, a prestonica Berlin se priprema za vanredne situacije.
Reč jeo sumornim scenarijima za koje su se Berlinski senat, nemačke oružane snage i 12 bolnica u nemačkoj prestonici detaljno pripremili. Metropola od milion stanovnika je pod vojnim napadom, a borbe se vode na ulicama. Bolnice su zbog toga skoro van upotrebe, ali istovremeno, potrebno je zbrinuti mnoge povređene ljude - šta onda, pita se austrijski Kurier.
Sada postoji rad na ovu temu, rezultat dvogodišnje analize, zapravo okvirni plan pod nazivom "Bolnice civilne odbrane" koji je predstavljen upravama berlinskih bolnica.
Detalji plana
Kompletan plan ostaje poverljiv iz bezbednosnih razloga. Međutim, Senat - berlinska vlada -objavila je neka ključna pitanja: Kako možemo sprečiti kolaps bolničkih usluga i lanaca snabdevanja? Kako se pacijenti mogu rasporediti u vanrednim situacijama? Da li ima dovoljno električne energije za hitne slučajeve, medicinskog materijala i lekova?
Pozadina je ruska agresija protiv Ukrajine i dalje napredovanje ka Evropi, čega se i NATO plaši. Kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. godine, nemačka vlada je odlučila da obnovi nemački sistem civilne odbrane, koji je bio zanemaren od ponovnog ujedinjenja. U informativnom listu o okvirnom planu sada se navodi:
"Najkasnije od početka rata u Ukrajini 2022. godine, pretnja Nemačkoj se masovno promenila."
Berlinska senatorka za zdravstvo Ina Čibora objasnila je:
- U Nemačkoj i u Berlinu imamo veoma dobro opremljen i funkcionalan sistem za suočavanje sa katastrofama, nesrećama, prirodnim opasnostima i kriminalom. Međutim, zbog promenljive situacije pretnji, postalo je neophodno proširiti civilnu zaštitu više nego što je to bio slučaj poslednjih godina.
Najgori scenariji:
povećan broj pacijenata uz istovremeni otkaz infrastrukture i resursa
vojni sukob u Berlinu
potpuna evakuacija grada
Mark Šrajner, generalni direktor Berlinskog udruženja bolnica, objasnio je da su bolnice, kroz redovne vežbe za vanredne situacije, dobro pripremljene da odgovore na akutne pretnje. Međutim, okvirni plan pokazuje da još mnogo toga treba da se uradi. Potencijalne posebne krizne situacije, poput vojnih sukoba ili hibridnih pretnji, zahtevaju dalje pripreme.
- Moramo učiniti našu zdravstvenu infrastrukturu otpornijom na krize, zaključio je.
U informativnom listu se navodi da su krizne i preteće situacije veoma složene i raznovrsne. One uključuju pandemije i vremenske katastrofe poput toplotnih talasa, poplava ili poplava, ali i sajber i terorističke napade, napade na kritičnu infrastrukturu, hibridne pretnje, pa čak i moguće vojne sukobe, na primer, kroz pokretanje vanrednog stanja NATO saveza.
Zamenica šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Irina Mudra, izjavila je da se među najvećim protivnicima konfiskacije ruske imovine u Evropi nalaze Belgija, Francuska, Nemačka i Italija.
Ruski predsednik Vladimir Putin je uradio ogroman posao na uzdizanju Rusije, izjavio je američki novinar Taker Karlson u intervjuu za nemački list Bild.
Neophodno je razmotriti mogućnost napada na ruske aerodrome i infrastrukturu radi podrške Ukrajini, izjavio je general-major Bundesvera Kristijan Frojding, načelnik specijalnog štaba za Ukrajinu pri nemačkom ministarstvu odbrane.
Zbog utaje poreza u milionskom iznosu, jedan građevinski preduzetnik iz Berlina, poreklom iz Srbije, osuđen je na kaznu zatvora od pet godina, dok se U Srbiji predstavljao kao dobrotvor.
Ruski agenti zauzimaju ključne zgrade u estonskoj Narvi, proglašavaju „Narvsku Narodnu Republiku“, pozivaju Moskvu u pomoć, a ruski dronovi sa druge strane granice počinju da tuku estonske snage koje pokušavaju da povrate grad.
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
NATO je prvi put javno objavio kompletne zahteve prema kojima države članice treba da pripreme civilni sektor za funkcionisanje u velikoj krizi ili oružanom sukobu.
Kremlj nema informacije o navodnim pokušajima Alternative za Nemačku (AfD) da preko novih kanala uspostavi kontakte sa Moskvom, ali otvoreno pozdravlja stav te stranke da Nemačka treba da obnovi odnose sa Rusijom, izjavio je danas portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Poljska vojska pozvala je broj za hitne slučajeve 112 nakon što je u blizini američke protivraketne baze u Redzikovu otkriven neovlašćeni dron, umesto da letelica bude oborena ili na drugi način neutralisana, objavio je poljski portal Onet.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Nemačka planira da izdvoji gotovo 3,4 milijarde evra za američke krstareće rakete Tomahavk i kopnene lansere Tajfon, čime bi Bundesver prvi put dobio sopstvenu mobilnu raketnu sposobnost za udare na ciljeve udaljene više od 2.000 kilometara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Zamenica šefa kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, Irina Mudra, izjavila je da se među najvećim protivnicima konfiskacije ruske imovine u Evropi nalaze Belgija, Francuska, Nemačka i Italija.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
U uživo programu tajkunske televizije N1, blokaderski glumac Ammar Mešić i voditeljka, takođe blokaderka, sa N1 sramotno su se poigravali sa najvećim stradanjem i progonom srpskog naroda, otvoreno aludirajući na zločinačku akciju "Oluja" i kako će im to biti lozinka kada odu u Hrvatsku!
Prva predizborna debata o obrazovanju na tajkunskoj televiziji N1 pretvorila se u potputi debakl blokadera i lekciju iz političke dominacije potpredsednice GO SNS-a Ane Brnabić!
Prva predizborna debata pred parlamentarne izbore 25. oktobra - u kojoj su se direktno suočile potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić i Mirjana Nikolić, rektorka Univerziteta umetnosti i 90. na blokaderskoj "Studentskoj listi" - završena je sramotnim bežanjem iz programa uživo.
Potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić ušla je večeras direktno u "osinje gnezdo" i na predizbornoj debati u paramparčad rasturila rektorku Univerziteta umetnosti Mirjanu Nikolić, na blokaderskoj televiziji N1.
U Crkvi Vavedenja Presvete Bogorodice u manastiru Tronoša počeli su konzervatorsko-restauratorski radovi na živopisu kupole, zbog čega se ne može služiti liturgija, ali ni obavljati obredi venčanja i krštenja.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Ženi S. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva je, nakon saslušanja u tužilaštvu i sudu, određen pritvor zbog sumnje da su u noći između 14. i 15. septembra u Sokobanji upali u kuću starice T. B. (86) i od nje oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
U ulici Mihaila Pupina u Užicu večeras je oko 21 čas došlo do incidenta na parkingu, kada je iz jednog automobila počeo da izbija dim. Na lice mesta intervenisali su vatrogasci, koji su ubrzo utvrdili odakle dim dolazi.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Mačka i hrčak postali su potpuno neočekivani najbolji prijatelji. Snimak koji je osvojio društvene mreže pokazuje mačku kako strpljivo čeka da njen mali prijatelj završi sa jelom, a ono što se događa nakon toga mnoge je raznežilo.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.