Evropska komisija je danas usvojila svoju Mapu puta za odbrambenu spremnost kako bi pripremila blok da "verodostojno odvraća svoje protivnike i odgovori na svaku agresiju" do 2030. godine.
Dokument od 16 stranica nadovezuje se na višemesečne razgovore između Komisije i država članica o tome kako osigurati da je blok spreman da se brani do kraja decenije, kada su neke obaveštajne agencije upozorile da bi Rusija mogla da napadne i drugu zemlju.
Jedina novina mape puta je to što ona postavlja jasne vremenske rokove za ciljeve identifikovane u prethodnim dokumentima, uključujući prioritetna područja kapaciteta i četiri panevropska vodeća projekta za koje Komisija smatra da ih je potrebno hitno finansirati.
To uključuje Inicijativu za odbranu od dronova, čiji je ključni stub takozvani zid od dronova, sada preimenovan u Inicijativu za odbranu od dronova, kao i Evropski vazdušni štit i Evropski svemirski štit.
Zid od dronova trebalo bi da bude potpuno funkcionalan do kraja 2027. godine.
Dokument ne pruža nikakve nove opcije finansiranja koje bi države članice mogle da iskoriste, niti nudi bilo kakav uvid u to šta će ovaj zid ili drugi vodeći projekti podrazumevati ili koliko bi mogli da koštaju, navodi Jutonjuz.
Evropski komesar za odbranu Andrijus Kubilijus insistirao je da "ono što stvaramo mapom puta, rekao bih, jeste evropska samodovoljnost u odbrani".
- Samodovoljnost znači naš kapacitet da proizvedemo dovoljno, naš sopstveni kapacitet da modernizujemo odbrambenu proizvodnju i naš kapacitet da finansiramo evropsku proizvodnju i rast evropske odbrambene industrije - rekao je Kubilijus, napominjući da "samodovoljnost u odbrani znači nezavisnost".
Dronovi
Na pitanje da li se EU možda previše koncentriše na neposredne pretnje i ne uspeva da identifikuje pretnje sa kojima bi se mogla suočiti u budućnosti, Kubilijus je priznao da je EU sporo delovala.
- Dronovi u Ukrajini su se pojavili 2023. godine u ogromnom broju, ali iz različitih razloga nismo se pripremali. Ono što treba da vidimo kao neku vrstu izazova za nas jeste kako treba da budemo mnogo agilniji u pripremi za ono što nazivamo, znate, ratovima sutrašnjice - upozorio je on.
Skoro 80 odsto vojne opreme koju zemlje članice EU nabavljaju dolazi izvan bloka, većinom iz SAD, navodi se u izveštaju bivšeg italijanskog premijera Marija Dragija.
Cilj plana jeste da podstakne države članice da zajednički nabavljaju u nastojanju da smanje troškove i ubrzaju isporuke, smanje nedostatke kapaciteta i osiguraju da države članice kupuju evropsko.
Ali, kako je naglasio jedan zvaničnik Komisije koji je govorio pod uslovom anonimnosti, "ne radi se o stvaranju operativnih struktura, to je na NATO".
Na pitanje da li ovo potencijalno stvara problem upravljanja za četiri države članice EU koje nisu deo vojnog saveza i koje bi mogle da doprinesu delom novca svojih poreskih obveznika ovim vodećim projektima, zvaničnik je rekao da "ukoliko dođe do krize, ukoliko izbije rat, onda će NATO operativno to rešiti, zajedno sa odgovarajućim aranžmanima sa državama članicama koje nisu članice NATO".
Reakcija na kršenja vazdušnog prostora u Poljskoj, Danskoj, Estoniji i Rumuniji prošlog meseca takođe je otkrila neke neefikasnosti u načinu na koji alijansa funkcioniše, posebno u vezi sa korišćenjem nacionalnih upozorenja koja mogu usporiti sposobnost delovanja u vremenima krize.
Lideri EU će se sastati 23. oktobra kako bi razgovarali i podržali ciljeve koje je postavila Komisija.
U nacrtu zaključaka koje je video Euronews, lideri će ukazati na to da posebnu pažnju treba posvetiti "konkretnim projektima za jačanje zajedničkih napora zemalja članica u unapređenju njihovih kapaciteta za borbu protiv dronova i protivvazdušnu odbranu" i pozvati na ubrzanje razvoja svemirskih sredstava.
Predsednik Vladimir Putin ocenio je danas da svetska energetska arhitektura doživljava veštačke poremećaje zbog delovanja Zapada, napominjući da su posledice odbijanja oslanjanja na ruske energetske resurse već su uticale na ekonomiju EU.
Rusija je uspela da sačuva snažne pozicije u međunarodnim organizacijama i „maestralno vlada atmosferom“ u Organizaciji Ujedinjenih nacija (UN), izjavio je za ukrajinske medije predstavnik Ukrajine pri UN i bivši ambasador u Nemačkoj, Andrej Meljnik.
Evropska unija treba da pojača svoj uticaj u procesu oporavka Gaze i pridruži se Odboru mira koji su predložile Sjedinjene Američke Države, koji treba da privremeno nadgleda upravljanje enklavom, navodi se u dokumentu Evropske službe za spoljne poslove koji je dostavljen diplomatama.
Tokom sastanka sa američkim pregovaračima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom o Evropi i Ukrajini, ruski predsednik Vladimir Putin ispričao je vic o ukrajinskom zvaničniku koga su posetili predstavnici Nacionalnog antikorupcijskog biroa Ukrajine (NABU).
Povorka automobila sa specijalnim američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom napustila je danas Kremlj, nakon više od dva sata razgovora sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, prenose RIA novosti.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je za mir sa Ukrajinom ukoliko budu stvoreni odgovarajući uslovi, izjavio je danas specijalni izaslanik američkog predsednika Džared Kušner tokom trilateralnih pregovora Rusije, SAD i Ukrajine u Abu Dabiju.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Nezvanična zabrana likvidacije ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, koju je navodno poštovala Rusija, ukinuta je. Prema obaveštajnim procenama, na meti bi mogli da se nađu i najviši ukrajinski vojni komandanti, nakon važnog sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Predsednik Rusije Vladimir Putin sazvao je, nakon razgovora sa američkim pregovaračima Stivenom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, sastanaka stalnih članova Saveta bezbednosti kako bi razmotrili rezultate pregovora u Abu Dabiju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Vladimir Putin ocenio je danas da svetska energetska arhitektura doživljava veštačke poremećaje zbog delovanja Zapada, napominjući da su posledice odbijanja oslanjanja na ruske energetske resurse već su uticale na ekonomiju EU.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Član Predsedništva SNS-a, Milenko Jovanov, oglasio se na društvenoj mreži Iks i jednom rečenicom pokazao razliku između demokratskih standarda koje je poštovao Aleksandar Vučić dok je bio na vlasti i aktuelnih poteza nove skupštinske većine uoči sutrašnje konstitutivne sednice Narodne skupštine Republike Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Dekan Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja Patrik Drid na današnjoj vanrednoj sednici Nastavno-naučnog veća u Novom Sadu nije razrešen sa mesta dekana.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
Nedaleko od Zlatibora, u selu Rožanstvo, nalazi se Tošina banja, mesto koje privlači pažnju kako zbog svog prirodnog izvora mineralne vode, tako i zbog neobičnog zdanja koje izgleda poput zamka iz bajke.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Policija u Nišu, u kontroli tokom vikenda, isključila je iz saobraćaja 41 vozača koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola i dvojicu pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.
Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović izjavio je danas da će se povodom Izveštaja Komisije Vrhovnog javnog tužilastva obratiti relevantnim međunarodnim institucijama, odnosno Konsultativnom veću javnih tužilaca, Savetu Evrope, Evropskoj komisiji i njihovim odeljenjima za vladavinu prava.
Pred Višim sudom u Nišu danas je nastavljeno suđenje M.M. i M.M.M. iz Niške Banje roditeljima dečaka koji je 5.oktobra 2023. godine ubio svog školskog druga Andreja Simića (13).
Policija je po nalogu tužilaštva počela sa hapšenjem osoba sa snimka nadzornih kamera od 21. oktobra u sobi u kojoj je kao pacijent bio smešten Kristijan Josip Periš (32), a za čiju su smrt osumnjičena četiri medicinska tehničara.
Javni tužioci Višeg javnog tužilaštva u Beogradu koji su postupali u predmetu tzv. “zvučni top” u odgovoru na izvešaj Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva ocenili su da je Komisija donela pristrasan i pravno neutemeljen zaključak o njihovom radu na tom predmetu jer je paušalno navela i izvukla iz konteksta samo pojedine činjenične segmente iz službene beleške, koje je formulisala u cilju da se kroz izveštaj stekne utisak da se radi o nezakonitoj i pristrasnoj odluci ovog tužilaštva, kako je to Komisija i sama zaključila.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Svaka žena želi dugu, gustu i sjajnu kosu, ali svakodnevno stilizovanje, peglanje, feniranje i farbanje često je ozbiljno oštećuju. Ako vam kosa deluje suvo, beživotno i lako se lomi, vreme je za domaće maske od sastojaka koje već verovatno imate u kuhinji.
Zaboravite na kupovne pečurke iz tegle. Domaći marinirani šampinjoni - sočni, osvežavajuće kiselkasti i bogati belim lukom i peršunom su savršen su dodatak svakoj slavskoj trpezi.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Pop diva Jelena Karleuša najavila je na društvenoj mreži "Iks" da publiku uskoro očekuju nove pesme, čime je jasno stavila do znanja da ne planira da uspori kada je muzika u pitanju.
Danas se porodila supruga pevača Saše Kovačevića, Zorana Tasovac, i na svet donela dečaka, a mnogima je, iako se o ovom paru zna dosta toga, promaklo kolika je razlika u godinama među njima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.