Dok se evropski političari utrkuju ko će glasnije izgovoriti reči o „preventivnom udaru“ na Rusiju, američki vojni analitičar i bivši obaveštajac Skot Riter upozorava da je tim tonom Evropa sama sebe izbacila iz sfere ozbiljne politike.
Dok su u Briselu i Berlinu pojačavali retoriku o „neizbežnom sukobu“, iz Moskve je stigao oštar rez. Vladimir Putin je, kako ocenjuju analitičari, potpuno promenio ton: više nema diplomatskih opaski, poziva na uzdržanost ili pozivanja Evrope da „objasni svoje namere“. Umesto toga stižu poruke koje ne ostavljaju prostor za pogrešno tumačenje.
Ovo hladno upozorenje izazvalo je pravi šok u EU i NATO strukturama, naviknutim na retoriku, ali ne i na ovakav nivo ogoljene realnosti. U Vašingtonu, kaže Riter, niko ne želi da garantuje evropskim liderima podršku za njihove ishitrene ideje, a u evropskim prestonicama raste strah da bi u najgorem scenariju ostali – sami.
„Evropa priča gluposti… a Rusija i SAD ih ignorišu“
Riter posebno komentariše stavove italijanskog admirala Đuzepea Kava Dragonea, šefa Vojnog komiteta NATO-a, koji je govorio o mogućem preventivnom udaru na Rusiju.
- Kako razgovarati sa ljudima koji izgovaraju takve ideje – pita Riter.
On tvrdi da je upravo zato Evropa izbačena iz pregovaračkog procesa. Moskva i Vašington više ne vide Brisel kao racionalnog aktera. Evropa, kaže, deluje kao kontinent koji je istovremeno izgubio i racionalnost i političku težinu.
Na terenu se menja mapa – i to svakog meseca
Ruski odgovor nije samo verbalni. Paralelno sa oštrom retorikom, menja se i vojna realnost:
rastu vojni budžeti u EU,
u Nemačkoj i Francuskoj rade se planovi mobilizacije,
u Poljskoj i na teritoriji pod kontrolom Kijeva govori se o mogućem razmeštaju nuklearnih kapaciteta.
Ruski general Andrej Guruljov podseća da ništa od ovoga ne postoji u vakuumu – sve je deo dugoročnog evropskog pokušaja „strateškog potiskivanja“ Rusije. Međutim, ono što elitu koči jeste ruska nuklearna trijada, koja garantuje odgovor koji niko u Evropi ne može preživeti.
Evropa nastavlja da provocira – kao da veruje da sukoba neće biti
Iako svesni rizika, evropski lideri nastavljaju da izgovaraju provokativne izjave. Neki u evropskim elitama, tvrdi Guruljov, čak veruju da bi sukob sa Rusijom „osvežio“ političku i ekonomsku održivost EU. Ali javnost to ne želi, a ruski strateški sistemi poput Posejdona, Burevestnika i Oresnika jasno pokazuju da bi „preventivni udar“ evropske države pretvorio, kako kaže tekst, u „trenutnu i duboku katastrofu“.
Ruska poruka je direktna: Moskva neće čekati 2028. ni 2030. godinu, niti će poštovati NATO kalendar. Reagovanje dolazi onda kada ga izazovu konkretni potezi.
„Ako živiš u staklenoj kući, nemoj bacati kamenje“
Putinovo upozorenje završeno je jednostavnom slikom koju niko u Evropi nije mogao da pogrešno razume:
ko god stoji u staklenoj kući i baca kamenje – ne treba da bude iznenađen kad mu se kuća uruši.
A upravo to pitanje sada najviše tišti evropske lidere:
da li su sve ove godine izgovarali previše oštrih reči, ne primećujući da stoje u staklenoj kući koja puca pod sopstvenim pritiskom?
Predsednik SAD Donald Tramp nastavio je oštre napade na ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, izjavivši da je ovaj „nagovorio Džoa Bajdena“ da mu obezbedi oko 350 milijardi dolara, dok je, kako Tramp tvrdi, „izgubio oko 25 odsto svoje zemlje“.
Ukrajinske snage i dalje vode intenzivne borbe u Pokrovsku, gde, kako tvrde, sprovode potragu za ruskim jurišnim grupama i njihovo „eliminisanje“ u urbanim zonama grada.
Načelnik Generalštaba ruske vojske, general Valerij Gerasimov, saopštio je tokom obilaska jednog od komandnih mesta da ruske snage beleže napredak duž cele linije fronta i da je Pokrovsk od 1. decembra u rukama ruske vojske.
Sjedinjene Američke Države pokušavaju da postignu dogovor o obnovi isporuka ruskog prirodnog gasa Evropi preko teritorije Ukrajine, a Bela kuća predložila je da se novac od njegove prodaje čuva na posebnom računu pod nadzorom treće strane, piše Vol strit džornal, pozivajući se na američke, evropske i ukrajinske zvaničnike.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je spreman da pozove ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog na samit G20 u Majamiju, na koji je već pozvan ruski lider Vladimir Putin.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Evropski lideri mogli bi uskoro da započnu direktne pregovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ponude mu dva moguća rešenja za završetak rata u Ukrajini.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Ruski predsednik Vladimir Putin saopštio je tokom današnjeg susreta sa američkim izaslanikom Stivom Vitkofom u Sankt Peterburgu da je američki državljanin Stiven Habard, osuđen u Rusiji zbog navodnog učešća u borbama na strani ukrajinske vojske, oslobođen i da se već nalazi na aerodromu Pulkovo.
Ruski predsednik Vladimir Putin postepeno izlazi iz međunarodne izolacije u koju su zapadne države pokušale da ga stave nakon početka rata u Ukrajini, a ključnu ulogu u jačanju diplomatskog položaja Moskve ima američki predsednik Donald Tramp, piše Njujork tajms.
Kina je odbacila američke pokušaje da sekundarnim sankcijama ograniči njenu trgovinu sa Rusijom, poručivši Vašingtonu da nijedna treća država nema pravo da određuje sa kim će Peking sarađivati.
Rusija, Sjedinjene Američke Države i Ukrajina ponovo će sesti za pregovarački sto 10. i 11. novembra u Abu Dabiju, potvrdio je specijalni izaslanik američkog predsednika Donalda Trampa Stiv Vitkof.
Veliki hakerski napad pogodio je supermarkete širom Evrope, a napadači su daljinski preuzimali kontrolu nad frižiderima i zamrzivačima, uključivali režim odmrzavanja i podizali temperaturu čak na 50 stepeni Celzijusa.
Predsednik SAD Donald Tramp nastavio je oštre napade na ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, izjavivši da je ovaj „nagovorio Džoa Bajdena“ da mu obezbedi oko 350 milijardi dolara, dok je, kako Tramp tvrdi, „izgubio oko 25 odsto svoje zemlje“.
Večeras je u Savskoj ulici, došlo do blokade na poziv lidera Suverenista Srbije Vukše Dragovića, zbog nasilja i terora koji su obeležili ovih devet dana takozvane demokratske vlasti tzv. Studentske liste.
Pozivi na hapšenje novinarke i voditeljke Informer TV Andree Veskov, koji su se pojavili na društvenim mrežama, ponovo su otvorili pitanje granica političke netrpeljivosti i odnosa prema novinarima koji imaju drugačije stavove.
Poznati novinar Ivan Radovanović i pisac Muharem Bazdulj u jednom podkastu brutalno su ogolili laži, teror i licemerje "Studentske liste" i njihovih političkih nalogodavaca!
Kako Informer saznaje, Milan Kuč, direktor korporativne bezbednosti Aerodroma "Nikola Tesla", koji se dodvorava tzv. Studenstoj listi i novoj budućoj vlasti u Srbiji, prijavio je prolazak Aleksandra Vulina preko VIP terminala, uz tvrdnju da Vulin nije prošao redovnu kontrolu na VIP terminalu.
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović, istakao je da je tokom okupljanja u Savskoj poslata jasna poruka, da građani više neće trpeti teror, i da ih očekuje novi važan zadatak – podrška Informer televiziji.
Glavni i odgovorni urednik Informera, Dragan J. Vučićević, najavio je da će se zbog aktuelnih dešavanja i pritisaka nova epizoda Exatlona Srbija emitovati u izmenjenom terminu.
Meteorolog Ivan Ristić najavio je promenu vremenskih prilika u Srbiji tokom narednih dana, ali i mogućnost jačeg zahlađenja sredinom novembra, koje bi, prema trenutnim prognozama, moglo da donese sneg čak i u nižim predelima.
Menjači sa dvostrukim kvačilom bez većih kvarova mogu podneti vožnju i do 200.000 kilometara, ukoliko se pravilno koriste i održavaju, utvrdili su iz nemačkog automobilskog kluba ADAC.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila 1. novembra 2026. godine u sarajevskoj opšini Novi Grad, poginula je žena I. P. (75) dok je vozač (29) automobila koji ju je udario uhapšen.
Legendarna glumica Jelena Žigon, koju generacije gledalaca pamte po ulozi prije Jelene Todorović u kultnoj "Žikinoj dinastiji", rođena je 3. novembra 1933. godine u Beogradu.
Slikarka i scenografkinja Vasilisa Radojević preminula je u nemaštini, a njen poslednji ispraćaj u Nikšiću organizovao je lokalni Centar za socijalni rad.
Poznati turski glumački par Pinar Altug i Jagmur Atadžan privukao je veliku pažnju javnosti nakon što je otvoreno govorio o neprijatnim situacijama u kojima se nalaze kada ih rođaci i prijatelji zamole za novac.
Kada je ChatGPT krajem 2022. godine postao globalni fenomen, mnogi su predviđali da bi tradicionalni internet pretraživači mogli postepeno da izgube svoju ulogu. Najnoviji rezultati pokazuju da se tržište razvilo drugačije nego što su mnogi očekivali.
Pravljenje i dekorisanje slavskog kolača zahteva umeće, a ključni trenutak za uspeh jeste - postavljanje ukrasa. Saznajte kada je pravo vreme za dekoraciju, kako da izbegnete uobičajene greške i da li je bolje da ukrase stavljate pre ili posle pečenja.
Marina Tucaković, jedna od najpoznatijih tekstopisaca sa naših prostora, rođena je na današnji dan 1953. godine, a da je živa, danas bi proslavljala 73. rođendan.
Bivši rijaliti učesnik Mensur Ajdarpašić rešio je da otvori dušu o svom trenutnom načinu života, fitnesu, planovima za budućnost, ali i o neverovatnim sumama novca koje usput uspeva da zaradi putem društvenih mreža.
Komentari