Finske oružane snage kupile su stotine protivdronovskih ometača SkyWiper Omni Max litvanske kompanije NT Service, potvrdio je za Rojters pukovnik Mano-Mikael Nokelainen, inspektor finske protivvazdušne odbrane.
Ometači stvaraju zaštitni radio-kupolni štit u prečniku od nekoliko stotina metara, blokirajući upravljačke signale dronovima, video-linkove i navigacione sisteme. Biće raspoređeni oko najvažnijih objekata u zemlji, uključujući vojne baze, energetske tačke i druge strateške lokacije.
Helsinski proširuje arsenal protivdronovskih sistema
Pored litvanskih ometača, Finska je nabavila i prenosive detektore Airfence domaće kompanije Sensofusion, kao i dodatne nišanske sisteme Smash izraelske firme Smartshooter, namenjene uništavanju bespilotnih letelica.
Finska vojska već raspolaže sa oko 1.000 izviđačkih FPV dronova američke i domaće proizvodnje, što ukazuje da Helsinski ubrzano razvija sopstvene kapacitete u domenu bespilotnih tehnologija.
Komandant kopnenih snaga, general-potporučnik Pasi Vjälijamaki, izjavio je da će Finska svake godine obučavati oko 500 novih operatera dronova, što predstavlja značajno proširenje kadrovskih kapaciteta u odnosu na prethodne godine.
Novi planovi za 2025: još dronova i više protivdronovske opreme
Za narednu godinu planirano je dodatno povećanje nabavki — uključujući veći broj dronova različitih tipova i nove serije protivdronovske opreme. Međutim, general Vjälijamaki upozorava da nije racionalno gomilati prevelike zalihe, jer tehnologija u ovoj oblasti izuzetno brzo zastareva.
Finska, koja se pridružila NATO-u 2023. godine, značajno ubrzava modernizaciju svoje vojske, a protivdronovska zaštita postaje jedan od ključnih segmenata njenog bezbednosnog sistema, naročito u svetlu promenjene bezbednosne situacije u Evropi.
U Moskvi je poslednjih dana naglo porasla nervoza nakon izjave Kirila Budanova, direktora ukrajinske vojno-obaveštajne službe GUR, koji je u intervjuu za portal RBK-Ukrajina tvrdio da Kijev navodno poseduje sredstva za praćenje razgovora najviših ruskih zvaničnika.
Moskva je tokom noći bila meta masovnog napada dronovima, pošto su ukrajinske bespilotne letelice pokušale da probiju protivvazdušnu odbranu ruske prestonice.
Američki pukovnik u penziji Daglas Mekgregor izjavio je da Odesa i Harkov „nikada nisu bili deo ukrajinskog identiteta“ i da će, ako Rusija preuzme Odesu, Ukrajina „zauvek izgubiti taj grad“.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je krenula ka ukidanju ustavne zabrane raspoređivanja nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, a Sejm planira da ključnu izmenu završi najkasnije početkom 2027. godine.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U Moskvi je poslednjih dana naglo porasla nervoza nakon izjave Kirila Budanova, direktora ukrajinske vojno-obaveštajne službe GUR, koji je u intervjuu za portal RBK-Ukrajina tvrdio da Kijev navodno poseduje sredstva za praćenje razgovora najviših ruskih zvaničnika.
U Specijalnom sudu za zločine na Kosovu i Metohiji u Hagu danas su izrečene prvostepene presude komandantima terorističke OVK Hašimu Tačiju, Jakupu Krasnićiju, Kadriju Veseljiju i Redžepu Seljimiju.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov nije isključio mogućnost da Srbija bude jedna od platformi za pregovore o okončanju rata između Rusije i Ukrajine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokazao je fotografije jezivih zločina nad Srbima i nealbanskim stanovništvom za koje, kako je naveo, čelnici OVK ovom presudom nisu kažnjeni.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u obraćanju izdvojio delove presude koje smatra posebno važnim za Srbiju, naglašavajući da se o njima mora govoriti bez obzira na to da li se pojedine odluke nekome dopadaju.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali podelio je danas utiske nakon susreta sa Markom Stojićem, poznatim domaćinom iz Popučaka, koji se mesarskim zanatom bavi još od 1973. godine.
Crveni tim u Exatlonu Srbija u ovoj sezoni dobio je pomoć od učesnika prve sezone Radojice Lazića, a oni su sada oživeli i njegov pobednički pozdravi iz prethodne sezone.
U duelu i poligonu koji se zvao "Mulj" snage su odmerile glumica Maja i profesorka srpskog jezika Nevena, a njihov okršaj imao je veliki značaj za konačan rezultat između Crvenog i Plavog tima.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Domovi zdravlja ovih dana puni su dece zaražene virusnim i bakterijskim infekcijama. Tek što su se vratili u škole i vrtiće, a zaraza se brzo proširila i veliki broj mališana žali se na respiratorne ili stomačne tegobe.
Njagova Svetost Patrijarh srpski Porfirije i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski ugostili su danas u Hramu Svetog Save 56 učenika iz Hercegovine, koji borave u Srbiji povodom obeležavanja Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.
Mališani iz čačanskih vrtića danas su imali priliku da upoznaju vatrogasce, vide njihovu opremu i vozila, ali i nauče kako da reaguju u slučaju požara.
Dušan K. (41) ranjen je ispred svog stana u Beogradu nakon što je maskirani napadač izveo filmsku zamku - namamio je žrtvinog druga ispred zgrade lažnom dojavom o devojci, a potom ga pod pretnjom pištoljem naterao da ga odvede pravo do ulaznih vrata.
Po nalogu Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija je uhapsila i zadržala D.T. i M.G. zbog sumnje da su povezani sa prevarom oko prodaje stana na Novom Beogradu.
Nikola Štimac osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na dve godine zatvora zbog toga što je 25. aprila na Zvezdari, u Ulici Milana Rakića pretukao Zorana Nedeljkovića (62), koji je preminuo mesec dana kasnije.
Osnovni sud u Aleksincu je 3. septembra 2026. godine prihvatio sporazum o priznanju krivičnog dela između Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu i B. Ž. (48) sa područja opštine Ražanj.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Pevačice Dara Bubamara i Jelena Karleuša godinama su imale buran odnos, od bliskog prijateljstva do javnih svađa i sudskog epiloga, a sada se pojavio tračak nade da bi mogle da budu dobro!
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.