Humanoidni roboti izlaze iz sfere demonstracija i ulaze u realnu vojnu upotrebu.
Najava američke kompanije Faundejšn Fjučr Industiz da planira proizvodnju do 50.000 humanoidnih robota do kraja 2027. godine signalizira prelazak iz eksperimentalne faze u sistemsku primenu - uključujući industriju, logistiku i operacije visokog vojnog rizika.
U središtu projekta nalazi se humanoidni robot Fantom MK-1, visine oko 1,8 metara i težine približno 80 kilograma, dizajniran za kretanje u prostorima prilagođenim ljudima. Za razliku od klasičnih bespilotnih kopnenih platformi, Fantom je namenjen ulasku u zgrade, kretanju stepenicama i delovanju u urbanim zonama - zadacima koji su do sada bili rezervisani za pešadiju.
Planirana uloga obuhvata izviđanje, uklanjanje eksplozivnih naprava i delovanje u neposrednoj blizini neprijatelja, uključujući scenario u kojem „prvi ulaz“ više ne izvodi čovek. Ambicije kompanije su izrazito agresivne: nakon početne serije od nekoliko desetina jedinica, cilj je oko 10.000 robota tokom 2026. i ukupno 50.000 do kraja 2027. godine. Roboti se ne bi prodavali, već iznajmljivali po modelu pretplate, uz cenu od oko 100.000 dolara godišnje po jedinici.
Will humanoid robots become superhuman soldiers?
A San Francisco–based robotics startup, Foundation, is in discussions with the U.S. Department of Defense, aiming for its humanoid robot, Phantom MK1, to assist or even replace soldiers in dangerous missions. The company has… pic.twitter.com/sOieeCrhXm
— CyberRobo (@CyberRobooo) November 22, 2025
Tehnički, Fantom MK-1 se oslanja pretežno na vizuelne senzore, umesto složenih LiDAR sistema, kako bi se povećala pouzdanost u borbenim uslovima. Pokreću ga cikloidni aktuatori koji omogućavaju snažno, tiho i precizno kretanje. Iako je fizički sposoban da nosi opremu i potencijalno rukuje oružjem, proizvođač insistira na konceptu „čovek u petlji“, gde odluke o upotrebi sile donosi ljudski operater.
Zagovornici tvrde da bi ovakvi sistemi mogli da smanje ljudske gubitke i omoguće preciznije intervencije na terenu. Kritičari, međutim, upozoravaju da uklanjanje rizika po sopstvene vojnike može sniziti politički prag za upotrebu sile, čineći oružane intervencije lakšim i učestalijim.
Ako se planovi ostvare, 2027. godina mogla bi da označi prelomni trenutak u razvoju kopnenog ratovanja, u kojem humanoidni roboti postaju sastavni deo pešadijskih jedinica, sa dubokim posledicama po taktiku, etiku i samu logiku vojne moći.
Istovremeno, u Kini se vodi paralelna trka. Kompanija XPeng Motors bila je prinuđena da javno demantuje tvrdnje da se u njihovom humanoidnom robotu „IRON“ nalazi čovek, nakon što su snimci robota izazvali sumnje zbog izuzetno prirodnih pokreta. Sličnu pažnju privukli su i roboti kompanije Unitree, koji su se pojavili na bini sa muzičarima, dodatno brišući granicu između čoveka i mašine.
Ove godine, magazin Tajm je odlučio da svoju tradicionalnu titulu Ličnost godine ne dodeli jednoj osobi, već grupi ljudi koje naziva "arhitektima" veštačke inteligencije (AI), ili VI).
Na društvenim mrežama danas se pojavio snimak na kojem se vide ruski tenkovi koji u borbenim dejstvima u Ukrajini koriste dodatni oklop napravljen od transportnih kontejnera.
Ruska vojska nastavlja aktivno napredovanje na zaporoškom pravcu i vodi intenzivne borbe za Guljajpolje, gde su se sukobi već proširili na centralni deo grada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ove godine, magazin Tajm je odlučio da svoju tradicionalnu titulu Ličnost godine ne dodeli jednoj osobi, već grupi ljudi koje naziva "arhitektima" veštačke inteligencije (AI), ili VI).
Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez, koji danima ne prestaje da izgovara skandalozne izjave na račun predsednika Srbije Aleksandra Vučića, priznao je da su tokom nedavne posete šefa naše države BiH "pratili svaki njegov korak", nakon čega je usledio obrt koji on nije očekivao.
Talas negodovanja izbio je u Poljskoj nakon nedavnih vesti o ruskom profitu od izvoza mineralnih đubriva, koji je Evropska unija pokušala potpuno da blokira u drugoj polovini 2025. godine.
Vojno-bezbednosni mehanizam koji su Zagreb, Tirana i Priština započeli potpisivanjem Zajedničke deklaracije o odbrambenoj saradnji u martu prošle godine mogao bi u narednoj fazi da dobije još jednog učesnika sa zapadnog Balkana - Crnu Goru.
Dok poštene građane maltretiraju blokadama, sami blokaderi vole da "odu na holidej“ i to, ni manje ni više, nego na hrvatskom primorju kao omiljenoj blokaderskoj destinaciji.
Ministar ekonomije u Vladi Hrvatske, Ante Šušnjar, uputio je sramotne i otvorene pretnje srpskom narodu, poručivši bez ikakvog srama da je Hrvatska spremna za nove zločine i pogrome – veće i strašnije od akcije "Oluja"!
Lider SNS i savetnik predsednika za regionalna pitanja Miloš Vučević oglasio se povodom specijalnog rata koji se vodi iz Hrtvatske naglasivši da politički moramo reagovati, a ne da ćutimo i klečimo.
Na društvenim mrežama osvanula je jeziva objava stranice iza koje stoje čačanski blokaderi, a u kojoj se najpriznije i bez ikakvog srama priželjkuje atentat na predsednika Srbije Aleksandra Vučića!
I ovog dana samo jedna tema je bila od važnosti za uredništvo „Večernjih Novosti“ koje je u tim danima apsolutno pratilo državne prioritete u svom izveštavanju: priprema za potpisivanje Balkanskog pakta u mestu Bled u Sloveniji, odnosno, „Bledski razgovori“ kako je skup u međuvremenu nazvan.
Pojačan intenzitet saobraćaja zabeležen je od ranih jutarnjih sati na više graničnih prelaza, a najveće gužve formirane su na izlazu iz Srbije ka Hrvatskoj i Bugarskoj.
Prema merenjima u 8 časova, najtoplije jutros u Srbiji je na Paliću, gde je izmereno 28 stepeni, dok je najniža temperatura zabeležena u Sjenici sa čak 15 stepeni.
Tzv. kosovska policija je na administrativnom punktu Jarinje privela tri pripadnika MUP-a Srbije, od kojih je jedan zadržan na informativnom razgovoru, dok su druga dvojica puštena.
Od početka godine Srbiju su potresli slučajevi ubistava u kojima su se među osumnjičenima našli maloletnici, a te tragedije su ponovo otvorile pitanje maloletničkog nasilja i njegove prevencije.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Kompanija Nothing predstavila je nove CMF Clip Pro bežične slušalice, koje donose drugačiji pristup slušanju muzike zahvaljujući "clip-on" dizajnu. Umesto klasičnog umetanja u uho, ove slušalice se jednostavno pričvršćuju za ušnu školjku, pružajući udobnije korišćenje.
U bjuti svetu je sve popularniji "no makeup" trend - način šminkanja koji nežno naglašava prirodnu lepotu i ističe naše najbolje osobine, bez preopterećivanja kože.
Nakon što je snimak Miljane Kulić i Lazara Čolića Zole na plaži u Ulcinju preplavio društvene mreže oglasila se Marija Kulić i otkrila detalje susreta.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.