Kina se, prema procenama analitičara, nalazi na pragu masovne proizvodnje novog stelt lovca pete generacije J-35, čime bi značajno ubrzala modernizaciju ratnog vazduhoplovstva i mornaričke avijacije.
Najnoviji satelitski snimci i javno dostupni video-materijali ukazuju da Peking više ne proizvodi samo pojedinačne prototipove, već ulazi u fazu serijske izgradnje letelica koje su donedavno smatrane eksperimentalnim.
Posebnu pažnju stručne javnosti privukli su snimci na kojima se vidi više primeraka J-35 u istoj fazi izrade, prekrivenih karakterističnim zelenim prajmerom. Ovakav premaz koristi se u ranim fazama proizvodnje jer omogućava lakše uočavanje konstrukcionih nedostataka i potencijalnih izmena dizajna, a ujedno je i znatno jeftiniji od završne farbe. Upravo prisustvo većeg broja aviona u identičnoj fazi proizvodnje snažno ukazuje na serijsku izradu, a ne na izolovane prototipove namenjene isključivo testiranju.
U tom kontekstu, J-35 se sve manje može posmatrati kao eksperimentalni projekat, a sve više kao borbena platforma spremna za ulazak u operativnu upotrebu. Time se Kina svrstava među mali broj država koje su sposobne ne samo da razviju, već i da masovno proizvode stelt lovce pete generacije.
Avion je razvijen u pogonima kompanije Shenyang Aircraft Corporation, koja posluje u okviru kineskog vazduhoplovnog giganta AVIC. Kompanija je već najavila ambiciozne planove da u naredne tri do pet godina udvostruči ukupnu proizvodnju borbenih aviona.
Proizvodni kompleks u Šenjangu procenjuje se na više od 8,6 milijardi juana, odnosno oko 1,2 milijarde dolara, i prostire se na približno 4,2 kvadratna kilometra. Ovaj pogon trebalo bi da postane deo znatno većeg projekta poznatog kao "Šenjang aerokosmički grad", industrijske zone površine oko 79 kvadratnih kilometara, uporedive sa ostrvom Hong Kong.
Širenje proizvodnih kapaciteta neizbežno je povuklo poređenja sa američkim programom F-35. Poput Sjedinjenih Država, Kina očigledno ne teži samo tehnološkom paritetu, već i sposobnosti da u kratkom roku proizvede veliki broj savremenih borbenih letelica, čime bi obezbedila dugoročnu održivost u potencijalnom sukobu visokog intenziteta.
Dodatnu težinu programu J-35 daje činjenica da avion nije namenjen isključivo ratnom vazduhoplovstvu. Paralelno se razvija i mornarička verzija, prilagođena operacijama sa nosača aviona. Očekuje se da će J-35 predstavljati osnovu vazduhoplovnog krila kineskog nosača aviona Fuđijan, prvog u potpunosti projektovanog i izgrađenog u Kini. Ovaj brod opremljen je elektromagnetnim katapultima, tehnologijom koja je do sada bila karakteristična gotovo isključivo za američke supernosače.
Posebno je značajno to što su J-35 već uspešno izveli poletanja uz pomoć katapulta, kao i zaustavljena sletanja na nosač, što potvrđuje da se ne radi o teorijskom konceptu, već o operativno verodostojnoj platformi. Time Kina dobija sposobnost raspoređivanja stelt lovaca pete generacije sa nosača aviona, što je do sada u punom obimu posedovala samo američka mornarica.
Zapadni analitičari ukazuju i na političku dimenziju ovog razvoja. Kina tradicionalno nastoji da ključne programe naoružanja drži u tajnosti, pa činjenica da se više primeraka J-35 istovremeno pojavljuje na pistama i u javno dostupnim snimcima deluje kao namerna poruka. Peking, čini se, želi da pokaže da je dostigao nivo na kojem može da parira Sjedinjenim Državama ne samo u razvoju, već i u industrijskoj proizvodnji savremenih borbenih aviona.
U širem strateškom smislu, poruka je jasna: budući sukobi neće zavisiti samo od kvaliteta tehnologije, već i od sposobnosti da se gubici brzo nadoknade. Za Tajvan, koji Kina smatra separatističkom teritorijom, ovakav razvoj predstavlja dodatni izazov. Stelt avioni bazirani na nosačima aviona, poput J-35, mogli bi značajno da zakomplikuju planiranje protivvazdušne odbrane i pojačaju pritisak u okviru kineske regionalne projekcije moći.
Sve navedeno uklapa se u širi obrazac intenziviranja vojnih vežbi i operacija Narodnooslobodilačke armije Kine. U tom svetlu, J-35 nije samo novi borbeni avion, već simbol faze u kojoj Kina demonstrira sposobnost vođenja savremenog vazdušnog i pomorskog rata, oslanjajući se na masovnu proizvodnju stelt platformi pete generacije.
Britanski premijer Kir Starmer je u pregovorima sa evropskim saveznicima o raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu, kako bi ublažili bezbednosne strahove američkog predsednika Donalda Trampa, i kako bi se suprotstavili rastućoj pretnji kineske i ruske vojske, saopštio je danas izvor iz britanske vlade.
Lideri pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
Američki predsednik Donald Tramp je rekao da je radi nacionalne bezbednosti neophodno da Sjedinjene Države poseduju Grenland, dodajući da samo zakup autonomne danske teritorije neće biti dovoljan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Britanski premijer Kir Starmer je u pregovorima sa evropskim saveznicima o raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu, kako bi ublažili bezbednosne strahove američkog predsednika Donalda Trampa, i kako bi se suprotstavili rastućoj pretnji kineske i ruske vojske, saopštio je danas izvor iz britanske vlade.
Ruski zagovornici najtvrđe linije traže od predsednika Rusije Vladimira Putina da odustane od diplomatije i drastično pojača rat protiv Ukrajine, piše Rojters, posle serije ukrajinskih napada dronovima na Moskvu, Sankt Peterburg i Krim, kao i smrtonosnih napada na putničke autobuse.
Uoči velikog narodnog skupa "Srbija, jedna porodica", koji će danas biti održan ispred Narodne skupštine u Beogradu, roboti su tokom generalne probe izašli na binu i zaigrali moravac, najavljujući spektakl koji očekuje posetioce.
Blokaderski profesor Milo Lompar izazvao je pažnju izjavom o velikoj srpskoj zastavi koja će biti predstavljena na skupu "Srbija, jedna porodica", ocenivši da ona predstavlja "karikaturu", a ne autentičan izraz patriotizma.
Uoči "velikog" Vidovdanskog skupa koji je najavljen za 28. jun 2026. godine u Kraljev, u javnost su procurile tvrdnje o nesuglasicama između pojedinih blokaderskih struktura koje učestvuju u organizaciji događaja.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) oglasilo se povodom jučerašnjeg skupa podrške predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću u selu Oplanić nedaleko od Kraljeva.
Nova deonica Moravskog koridora od petlje Adrani kod Kraljeva do Preljine kod Čačka juče je svečano otvorena, a saobraćaj je pušten danas u 09:00 sati.
Ljubitelji večernjeg osveženja od danas mogu da uživaju u noćnom kupanju na otvorenim bazenima Sportskog centra "Olimp" u Beogradu, koje će biti organizovano svakog dana u terminu od 21 do 24 časa, tokom cele letnje sezone.
Uprava Fudbalskog kluba “Orlovac” iz Mrčajevaca je putem društvenih mreža pozvala kradljivca da vrati orden koji je nestao iz njihovih prostorija u ovom mestu.
Iznoseći svoju odbranu pred Višim tužilaštvom u Beogradu, Danka Vuković, supruga Saše Vukovića Bosketakoji se sumnjiči da je 12. maja u restoranu "27" na Senjaku ubio Nešovića, ispričala je da je izričito bila protiv druženja njenog muža sa Aleksandrom Nešovićem.
Sve više se priča o motivu likvidacije Darka Veskovića Prike, a prema nezvaničnim saznanjima, mogao bi biti povezan sa njegovim navodnim kontaktima sa istražnim organima i spremnošću da govori o pojedinim događajima iz kriminalnog miljea.
Državljanin Srbije uhapšen je na auto-putu Skoplje-Đevđelija nakon što je vozio 221 kilometar na sat, saopštilo je danas Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Policija u Batočini, odredila je zadržavanje osumnjičenom Ž. Z. iz Smedereva, zbog krivičnog dela neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.
Slavni glumac i reditelj Radoš Bajić odlučio je da svoj godišnji odmor provede u Srbiji, tačnije u svom voljenom zavičaju, selu Medveđa kraj Trstenika.
Kada temperature dostignu oko 35 stepeni, puls može naglo da poraste i preko 100 otkucaja u minuti jer se telo bori da se rashladi, ali postoje četiri jednostavna načina da se brzo ublaži opterećenje organizma.
Sunce pozitivno utiče na organizam, ali prekomerno izlaganje bez odgovarajuće zaštite može ubrzati starenje kože i povećati rizik od ozbiljnih oboljenja.
Elitarka Maja Marinković se u emisiji "Amidži šou" prisetila nekadašnjih partnera, pa otkrila publici koji je bio najvatreniji, a koji najlošiji tokom vrele akcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.