Dok Zapad fokus stavlja na sankcije, kontrolu izvoza i međusobne industrijske sukobe, jedna velika promena odvija se gotovo neprimetno.
Rusija i Indija, bez velike pompe i političkih deklaracija, formiraju ono što izgleda kao funkcionalni odbrambeni pakt, sa vazduhoplovstvom u samom središtu.
Najnoviji sporazumi između indijskog HAL-a i ruske Ujedinjene avio-korporacije nisu izolovani potezi niti „poslovi u prolazu“. Oni su deo šire strategije u kojoj se jasno vidi nova podela uloga: Rusija nudi vojno-tehnološko znanje, iskustvo u projektovanju i razvoju borbenih sistema, dok Indija doprinosi industrijskim kapacitetima, radnom snagom, kapitalom, softverom i sposobnošću masovne proizvodnje.
Ovo nije ideološki savez – to je pragmatična industrijska matematika.
Zašto Zapad brine
Zapadne analize često ovu saradnju tumače kao nostalgiju za Hladnim ratom, što je pogrešno. Rusija danas nema kapacitet za masovnu proizvodnju složenih vazduhoplovnih sistema, dok Indija ne može decenijama čekati da Zapad deli ključne tehnologije. Krug se zatvara prirodno.
Proizvodnja regionalnog aviona SJ-100 u Indiji i isporuka Il-114-300 nisu važni zbog samih platformi, već jer postavljaju presedan – stvaraju industrijski lanac izvan zapadne kontrole, sa potencijalom širenja i na vojne programe. Ruska tehnologija dobija novo „industrijsko telo“, a Indija postaje proizvođač složenih vazduhoplovnih sistema, a ne samo kupac.
Foto: EPA
Su-57 – test poverenja
Najosetljiviji deo saradnje je lovac pete generacije Su-57. Moskva aktivno promoviše zajednički razvoj i proizvodnju, ne samo prodaju gotovog aviona. Dosadašnja iskustva sa S-400 i raketama BrahMos pokazuju da Indija već ima pristup tehnologijama koje Zapad pažljivo čuva. Ako se model primeni na Su-57, nastaje velika azijska vazduhoplovna sila sposobna da proizvodi lovce pete generacije bez američkih ili evropskih komponenti.
Foto: printscreen
Dve slabosti, jedno rešenje
Rusija danas ima znanje, ali ne i obim proizvodnje. Indija ima tržište i kapital, ali ne i pristup vrhunskim vojnim tehnologijama. Njihove slabosti se savršeno nadopunjuju.
Indija sa gotovo 1,5 milijardi stanovnika i ambicijom da postane globalni proizvodni centar dobija pristup ruskoj vojnoj tehnologiji, dok Rusija dobija industrijsku dubinu i tržišni prostor koji Zapad pokušava da ograniči.
Nastavak dugogodišnje logike
Odnosi Moskve i Nju Delhija nisu novi. Još od pedesetih Sovjetski Savez pružao je Indiji tehnologiju, političku podršku i strateško poverenje. Projekti poput MiG-21, Su-30MKI i brodogradnje nisu izuzeci, već pravilo. Današnja saradnja samo je nova iteracija te logike, prilagođena 21. veku.
Dugoročne implikacije
Ako se proces nastavi, Indija bi mogla postati centralno proizvodno čvorište ruske vazduhoplovne tehnologije, kako za sopstvene potrebe, tako i za izvoz. Rusija dobija industrijsku snagu i tržište, dok Zapad gubi kontrolu. Formalnog vojnog saveza nema, ali funkcionalna osovina moći zasnovana na interesima, a ne ideologiji, polako nastaje – i upravo zato predstavlja izazov za postojeći zapadni poredak.
Dok dronovi nadziru gotovo svaki metar bojišta i uništavaju sve veći broj vojnih i civilnih vozila, vojnici se okreću davno zaboravljenim, relativno tihim oblicima prevoza koji ne zahtevaju ni gorivo ni složeno održavanje – konjima i magarcima.
Evropska komisija razmatra mehanizam koji bi omogućio Ukrajini da deo kredita vrednog 90 milijardi evra, obezbeđenog iz zajedničkog budžeta Evropske unije, koristi za nabavku naoružanja proizvedenog unutar sopstvene zemlje, objavio je Fajnenšel tajms.
Većina informacija o američkoj operaciji usmerenoj na hapšenje predsednika Venecuele Nikolasa Madura, sprovedenoj u noći između 2. i 3. januara, dolazi iz američkih izvora. Međutim, događaji te noći imali su i veliki broj neposrednih svedoka – stanovnika Karakasa koji su se pukim slučajem našli na pogrešnom mestu u pogrešno vreme.
Ruski predsednik Vladimir Putin, koji je na čelu Rusije – kao predsednik ili premijer – praktično bez prekida još od 1999. godine, ušao je u peti predsednički mandat koji traje do 2030. godine. Međutim, pitanje naslednika i dalje ostaje jedna od ključnih tema u ruskoj i svetskoj politici.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da Rusija ubrzano radi na potpunom osamostaljivanju svoje avio-industrije, sa ciljem da domaće letelice ne samo zamene zapadne, već i da postanu konkurentnije na globalnom tržištu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dok dronovi nadziru gotovo svaki metar bojišta i uništavaju sve veći broj vojnih i civilnih vozila, vojnici se okreću davno zaboravljenim, relativno tihim oblicima prevoza koji ne zahtevaju ni gorivo ni složeno održavanje – konjima i magarcima.
Opozicioni korisnik društvene mreže Iks Vukša Dragović, koji je prethodne nedelje uzdrmao javnost Srbije objavivši detaljnu listu NVO hidre, kao i detalje na koji se način u našoj zemlji finansiraju neke od najpoznatijih i najvećih nevladinih organizacija, ali i onih blokaderskih, sada je otišao korak dalje.
Uticajni briselski list blizak najvišim instancama vlasti u srcu Evropske unije (EU) objavio je analizu kojom je žestoko udario na Hrvatsku, optuživši tu zemlju da čak ni više od tri decenije nakon sticanja nezavisnosti ona nije raščistila sa ustaškom prošlošću!?!
Glavni i odgovorni urednik Infornera komentarisao je prilikom gostovanja u emisiji "Hit Tvit" to da je NATO lobista Zdravko Ponoš bio prvi koji je objavio da je korišćen zvučni top.
Dok se opoziciona elita već godinama bezuspešno vrti u krug, a ulični blokaderi lutaju bez ikakvog jasnog plana i programa, iz političke penzije se javio Velimir Ilić koji je rešio da napadne istu tu opoziciju.
Lider Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević zahvalio je građanima Novog Sada na podršci i, kako je naveo, doprinosu u očuvanju stabilnosti Srbije.
Draža Petrović, glavni urednik propagandnog tajkunskog tabloida Danas sramno je ismejao humanu odluku države da drastično smanji cene lekova za astmatičare, a u naletu očaja brutalno je ponizio blokaderski skup u Kraljevu.
U prethodnoj epizodi emisije "Na merama" otkrili smo vam čime se sada bavi novinarka blokaderka Ana Mihajlovski, iza čega se skriva njen kolega blokader Slobodan Georgiev, kako se opušta “blokader junior” Aleksej Bjelogrlić, koji su izvori prihoda još jednog blokadera, glumca Nikole Đurička, gde se kreće i šta vozi najbolji prijatelj rektora politikanta Vladana Đokića, Nebojša Bojović.
Penzionisani zastavnik Radiša Paunić (57) koji je donirao kožu i spasao život Milu Ivanoviću (30) iz Branjeva u Republici Srpskoj, vratio se sa Klinike za opekotine su rodno selo Badovince.
Čuveni italijanski proizvođač superautomobila predstavio je ekskluzivni model „ferari“ 12Cilindri Manuale, opremljen inovativnim digitalnim sistemom koji simulira rad klasičnog mehaničkog manuelnog menjača.
Avio-kompanije i aerodromi traže hitnu obustavu EES sistema zbog haosa i praznih sedišta u avionima. YUTA apeluje na putnike da na aerodrome dolaze znatno ranije.
Pre četiri dana, 1. jula, oko dva sata iza ponoći, muškarac Lj. G. (47) napadnut je nožem u porodičnom domu svoje ćerke na Zvezdari u Beogradu, u Bulevaru kralja Aleksandra, a njegova trudna ćerka K. G. bila je svedok brutalnog nasilja.
Nezapamćena drama dogodila se jutros oko 10 sati na Zvezdari u ulicu Braće Srnića, a kada je, kako se saznaje, pretučen vozač trolejbusa Jovan R. (42) od strane starijeg muškarca.
Požar na planini Rujište nadomak Mostara zahvatio je minirani teren, odjekuju detonacije i vatru je nemoguće gasiti, saopštio je zamenik komandira Profesionalne vatrogasne jedinice Mostar.
Na parkingu tržnog centra u Zagrebu, juče u večernjim satima, dogodila se pljačka vozila, pri čemu je vlasniku pričinjena šteta od nekoliko desetina hiljada evra.
Jedan od glavnih likova serije "Tajne malog grada" je ruski glumac Maksim Bitjukov, koji tumači lik policijskog načelnika i iskusnog istražitelja Porfirija Petroviča Parfjonova.
Godinama je border koli važio za najpametnijeg psa na svetu, ali novo naučno istraživanje pokazalo je da ga je malinoa nadmašila i preuzela prvo mesto.
Putnici širom sveta sve češće se susreću sa strožim pravilima o ručnom prtljagu, jer avio-kompanije pokušavaju da ubrzaju ukrcavanje, smanje kašnjenja i povećaju bezbednost letova.
Muzička zvezda Jelena Karleuša ponovo je izazvala ogroman interes javnosti, ovog puta povodom promocije velikog koncerta koji će biti održan u Banjaluci 17.07.2026. godine.
Pevačica Jelena Karleuša doživela je neočekivan i dirljiv gest jednog svog fana, koji joj je, pored 10 komada kombinovanog praška, doneo i ogroman buket crvenih ruža.
Sin nekadašnjeg fudbalera Crvene zvezde Ivana Gvozdenovića privlači veliku pažnju na društvenim mrežama, i to ne zbog sporta, već zbog upečatljivog modnog izraza.
Beograd je dobio još jednu noć za pamćenje. Pod vedrim nebom, u jedinstvenom ambijentu ispod Avalskog tornja, Adi Šoše održao je koncert koji će se dugo prepričavati. Više od 3.000 ljudi okupilo se kako bi zajedno sa jednim od najomiljenijih regionalnih izvođača provelo veče ispunjeno emocijama, muzikom i atmosferom kakva se retko viđa.
Pevač i harmonikaš Milanče Radosavljević rođen je sa deformitetom - paralizom šake, zbog čega jedan učitelj harmonike nije želeo da ga primi na učenje sviranja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.