Norveška planira vojne razgovore sa Rusijom o očuvanju stabilnosti na Arktiku, u trenutku kada NATO pojačava aktivnosti u tom strateški važnom regionu, izjavio je portparol štaba Oružanih snaga Norveške Rune Harstad.
Prema njegovim rečima, razgovori bi trebalo da budu održani i na operativnom i na strateškom nivou, jer Oslo smatra da je direktna komunikacija sa Moskvom važna za sprečavanje incidenata na krajnjem severu.
Norveška želi kanal komunikacije sa Moskvom
Harstad je za list Izvestija rekao da je bezbednost osoblja koje radi u arktičkom regionu važna ne samo za Norvešku i Rusiju, već i za širu stabilnost severa Evrope.
- Planirani su sastanci i na operativnom i na strateškom nivou. Obezbeđivanje sigurnosti ruskog i norveškog osoblja koje radi na krajnjem severu pomaže u očuvanju bezbednosti i stabilnosti čitavog regiona - rekao je Harstad.
Ova najava dolazi u osetljivom trenutku. Norveška je 15. marta podržala zajedničku izjavu Danske, Švedske, Islanda, Finske i Kanade, kojom se pozdravlja jačanje aktivnosti NATO-a na Arktiku, uključujući i vojne vežbe Alijanse.
Time se Oslo našao u dvostrukoj poziciji: sa jedne strane podržava širenje prisustva NATO-a na severu, a sa druge pokušava da održi direktan vojni kontakt sa Rusijom kako bi se izbegli incidenti u regionu gde su i najmanje greške potencijalno opasne.
Moskva upozorava na militarizaciju Arktika
Rusija već duže vreme upozorava da Arktik više nije miran prostor saradnje, već region u kojem zapadne zemlje sve otvorenije grade vojno prisustvo.
Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ocenila je da je Arktik, nekada stabilan i relativno miran region, delovanjem NATO-a pretvoren u zonu geopolitičkog nadmetanja.
U aprilu je slično upozorenje izneo i zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Aleksandar Gruško. On je poručio da Moskva neće ostaviti bez odgovora izazove Severnoatlantske alijanse na Arktiku i dodao da Rusija za to ima dovoljno kapaciteta.
Arktik poslednjih godina dobija sve veći vojni, energetski i geopolitički značaj. Topljenje leda otvara nove pomorske pravce, a region postaje sve važniji za kontrolu severnih ruta, energetskih resursa i vojnog prisustva između Rusije, NATO-a i severnoameričkih država.
Zato najava vojnih razgovora Norveške i Rusije ne znači smirivanje odnosa, već pokušaj da se u sve napetijem regionu zadrže makar osnovni kanali komunikacije. U trenutku kada NATO pojačava vežbe na Arktiku, a Moskva najavljuje odgovor, sever Evrope ponovo ulazi u zonu ozbiljnog geopolitičkog rizika.
Ministar spoljnih poslova Grčke Jorgos Gerapetritis oštro je upozorio Kijev da se širenje rata u Ukrajini na Mediteran "neće tolerisati", nakon što je kod obala turističkog ostrva Lefkada pronađen ukrajinski pomorski dron-kamikaza.
Rusija je izvela jedan od najžešćih vazdušnih napada na Ukrajinu od početka rata, a udari su pogodili Kijev, zapadne oblasti zemlje, energetske objekte, prugu, luke i drugu infrastrukturu važnu za ukrajinsku pozadinu.
Glavni štab Oružanih snaga Ukrajine saopštio je da je, prema presretnutim radio-vezama, jedan ruski komandant naredio svojim vojnicima da odrube glave dvojici ukrajinskih boraca poginulih u zasedi kod Guljajpolja u Zaporoškoj oblasti i da ih izlože "radi potvrde".
Rusija je spremna da otvori vrata američkim investitorima za obnovu oštećenih gasovoda Severni tok, ali Moskva za to postavlja jasan politički uslov: trgovina i ekonomija ne smeju više da budu taoci ukrajinskog sukoba, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Ruske snage pogodile su zgradu SBU u Nikolajevu u trenutku kada je, prema tvrdnjama proruskog podzemlja i pojedinih vojnih analitičara, u tom objektu održavan zatvoreni sastanak sa stranim savetnicima i predstavnicima NATO-a.
Letonija bi mogla da se nađe u veoma opasnoj poziciji ukoliko se potvrde navodi ruske Spoljne obaveštajne službe da Ukrajina priprema napade na Rusiju sa teritorije baltičkih država, upozorio je bivši analitičar CIA Rejmond Makgovern.
Ukrajina i njeni zapadni saveznici sve su uvereniji da ruska ofanziva gubi snagu, nakon što je Kijev uspeo da stabilizuje liniju fronta i zaustavi očekivani prolećni nalet Moskve, piše Blumberg.
NATO bi trebalo da pomogne Ukrajini da svoje napade dronovima usmerava „u pravom pravcu“, izjavio je švedski premijer Ulf Kristerson, nakon serije incidenata u kojima su ukrajinske ili sumnjive ukrajinske bespilotne letelice ulazile u vazdušni prostor članica Alijanse.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Kijev, prema tvrdnjama ruske Spoljne obaveštajne službe, priprema novu fazu napada na pozadinske regione Rusije, ali ovog puta ne samo preko vazdušnih koridora baltičkih zemalja, već direktno sa teritorije Letonije.
Letonija je ponovo morala da diže avione NATO zbog drona koji je ušao u njen vazdušni prostor, a incident je odmah otvorio isto pitanje koje već mesecima nervira Rigu: kako letelice iz rata u Ukrajini uspevaju da prelete granicu članice Alijanse.
Vojni stručnjak Aleksandar Stepanov izneo je šokantnu tvrdnju da bi zajedničko lansiranje ruskih raketnih sistema „sarmat“ i „orešnik“ bilo dovoljno da u potpunosti neutrališe celokupnu vojnu infrastrukturu NATO pakta u Evropi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ministar spoljnih poslova Grčke Jorgos Gerapetritis oštro je upozorio Kijev da se širenje rata u Ukrajini na Mediteran "neće tolerisati", nakon što je kod obala turističkog ostrva Lefkada pronađen ukrajinski pomorski dron-kamikaza.
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) potvrdila je pisanje Informera i oglasila se zvaničnim saopštenjem u kom se ističe da je odlazak predsednika Srbije Aleksandra Vučića u Crnu Goru događaj visokog rizika.
Vođa blokaderskog pokreta M.K. iz Rume je uhapšen jer je krao novac namenjen za humaniranu pomoć, javljaju Sremske vesti. Njemu je određeno policijsko zadržavanje do 48h nakon čega će biti priveden u Osnovno javno tužilaštvo u Rumi radi saslušanja.
U novom izdanju podkasta "Perspektive" na televiziji K1, bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović otvoreno je govorila o ključnim izazovima domaće energetike, projektu "Jadar" i geopolitičkim pritiscima na resurse Srbije. Ona je istakla da su decenije neulaganja ostavile ozbiljne posledice, ali da naša zemlja raspolaže izuzetnim resursima i ima potencijal da bude potpuno energetski samodovoljna.
Nenad Kulačin, voditelj tajkunske Nove S, masno je slagao da američki predsednik Donald Tramp nije objavio intervju predsednika Srbije Aleksandra Vučića za Breitbart.
Nakon vesti da u Hramu Svetog Save nestalo osveštanih traka, oglasio se veroučitelj Aleksandar Đurđević, koji je na svojim društvenim mrežama saopštio da su trake ponovo dostupne.
U poslednje vreme sve više građana prijavljuje neobične telefonske pozive u kojima, nakon javljanja, vlada tišina ili se veza odmah prekida, što najčešće ukazuje na moguću zloupotrebu i prevaru.
Nekoliko stotina osveštanih trakica, blagoslovenih na Časnom pojasu Presvete Bogorodice koji se nalazi u Hramu Svetog Save u Beogradu, uručene su danas pacijentima, lekarima, medicinskim sestrama i osoblju Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije u Beogradu.
Škoda bi u Evropu mogla da dovede Kylaq, mali SUV iz Indije koji košta manje od 7.000 evra, pošto je već zaštitila dizajn ovog modela na nivou Evropske unije.
Na današnji dan pre 20 godina ubijen je Zoran Vukojević Vuk (42), svedok-saradnik u procesu za ubistvo srpskog premijera Zorana Đinđića i zločine "zemunskog klana".
Nakon što je Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacilo krivičnu prijavu protiv trojice policajaca osumnjičenih za prikrivanje i neprijavljivanje ubistva Aleksandra Nešovića, oni su večeras pušteni iz pritvora.
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu oglasilo se povodom hapšenja dvojice pripadnika Jedinice za zaštitu svedoka (JZZ) koji su privatno obezbeđivali Sašu Vukovića Bosketa, osumnjičenog za ubistvo Aleksandra Nešovića Baje.
Ubijali su decu, pacijente, žene i mladiće. Neki su nosili beli mantil, drugi status uglednog građanina, a pojedini su se predstavljali kao prijatelji svojih budućih žrtava. Kada su konačno razotkriveni, iza njih su ostale desetine, pa čak i stotine mrtvih, zbog čega se i danas smatraju najzloglasnijim serijskim ubicama u istoriji.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
Miris i ukus prave, domaće višnjevače vraćaju nas u detinjstvo i podsećaju na špajzove naših baka, gde je ova dragocena flaša uvek imala posebno mesto.
Britanac Džastin Vali i njegova partnerka Viktorija uspeli su da organizuju šestonedeljnu avanturu tokom koje su za avionske karte izdvojili svega 286 evra.
Doktorka Triša Pasriča podelila je na društvenim mrežama tehniku za koju tvrdi da je zasnovana na naučnim saznanjima i da može pomoći već pri prvim znacima svraba.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar