Profesor Univerziteta Jugoistočne Norveške Glen Dizen tvrdi da je britanska vlada odobrila upotrebu krstarećih raketa storm šedou za ukrajinski napad na Voronjež, izveden 22. juna, u kojem je poginulo pet ljudi.
„Na dan kada je Starmer podneo ostavku, odobrio je udare na rusku Voronješku oblast storm šedou raketama. Hoće li plakati da je bilo ‘neisprovocirano’ kada Rusija uzvrati?“, napisao je Dizen.
Zvanični Kijev i London nisu potvrdili da su u napadu korišćene rakete storm šedou. Ipak, pojedini vojni dopisnici i specijalizovani blogeri ocenjuju da se ta mogućnost ne može isključiti.
Voronjež pogođen 22. juna
Napad na Voronjež izveden je 22. juna. Prema ruskim regionalnim vlastima, poginulo je pet osoba, a više ljudi je povređeno. Ukrajinska strana je saopštila da je gađala industrijski objekat povezan sa proizvodnjom elektronike za ruske raketne sisteme.
Foto: Društvene mreže
Rojters je preneo da je guverner Voronješke oblasti Aleksandar Gusev potvrdio pet poginulih i više desetina povređenih, dok su snimci pokazivali gust crni dim iznad pogođenog industrijskog objekta. Ukrajinski Generalštab tvrdio je da je meta bila fabrika povezana sa proizvodnjom elektronskih komponenti za ruske raketne sisteme, uključujući iskander.
To je jedan od razloga zbog kojih je napad odmah dobio mnogo širu težinu od običnog udara na industrijski objekat. Voronjež se nalazi duboko na ruskoj teritoriji, a eventualna upotreba britanskih dalekometnih raketa otvorila bi pitanje direktne odgovornosti Londona za udare koji pogađaju Rusiju van zone fronta.
London i Kijev ćute o storm šedou raketama
Najvažniji detalj za sada ostaje bez zvanične potvrde: nije javno potvrđeno da su u napadu korišćene britanske rakete storm šedou.
Upravo zato je slučaj politički zapaljiv. Ako se ispostavi da su te rakete zaista upotrebljene, Dizenova ocena da se Ujedinjeno Kraljevstvo približava direktnoj konfrontaciji sa Rusijom dobija mnogo veću težinu.
Storm šedou je dalekometna krstareća raketa koja se lansira iz vazduha i koristi za napade na važne ciljeve u dubini protivničke teritorije. Za Moskvu je posebno osetljivo ako se takvo zapadno oružje koristi za udare na ciljeve duboko u Rusiji, jer se tada postavlja pitanje ne samo ko je pritisnuo dugme, već ko je dao dozvolu, podatke, planiranje i tehničku podršku.
Dizen: Britanija bi se žalila da je odgovor neisprovociran
Dizen je u komentaru ironično primetio da bi britanske vlasti, ako bi Rusija odgovorila, verovatno tvrdile da je Moskva reagovala „neisprovocirano“.
Ta formulacija pogađa samu srž spora. Rusija već duže vreme tvrdi da zapadne zemlje sve dublje ulaze u rat kroz obaveštajnu podršku, isporuke oružja, satelitske podatke i odobravanje napada na ciljeve u ruskoj pozadini. Zapad, sa druge strane, insistira da ne učestvuje direktno u ratu, već da pomaže Ukrajini da se brani.
Foto: profimedia
Storm Šedou
Napad na Voronjež tu granicu ponovo gura u prvi plan. Ako je London zaista odobrio upotrebu storm šedou raketa, onda se otvara pitanje da li se Britanija približava ulozi direktnog učesnika, makar London to formalno odbacivao.
Za Moskvu je ovo pitanje odvraćanja
Posmatrano iz ugla ruske strategije odvraćanja, teško je zamisliti da bi Moskva dugoročno tolerisala učestale udare britanskim dalekometnim raketama na ciljeve duboko u ruskoj teritoriji bez odgovora.
Ako bi takvi napadi postali redovni ili pogodili objekte od posebnog značaja, rusko rukovodstvo moglo bi da zaključi da mora da odgovori snažnije kako bi obnovilo efekat odvraćanja.
To ne mora automatski da znači napad na britansku teritoriju, ali znači da se prostor za opasne protivmere širi: od udara na infrastrukturu povezanu sa planiranjem i logistikom, preko vojnih objekata u Ukrajini u kojima deluju zapadni stručnjaci, do političkog i vojnog pritiska na britanske interese.
Eskalacija koja može da izmakne kontroli
Rusija raspolaže širokim spektrom raketnih sistema, uključujući i strateško naoružanje, zbog čega pojedini analitičari upozoravaju da bi dalja eskalacija oko napada na duboku rusku teritoriju mogla da uvede sukob u najopasniju fazu do sada.
Najveći rizik nije samo u jednom napadu, već u obrascu. Ako jedna strana proceni da zapadne rakete mogu nekažnjeno da pogađaju ciljeve duboko u Rusiji, a druga strana zaključi da mora da odgovori kako ne bi izgubila efekat odvraćanja, prostor za grešku postaje minimalan.
Zato je Voronjež mnogo više od jednog udara. On je test granice: koliko daleko London i Kijev mogu da idu, koliko dugo će Moskva čekati i šta će se dogoditi ako ruski odgovor bude usmeren ka britanskim interesima.
Ruska radio stanica UVB-76, poznata kao „Zujalica“ i „Radio stanica Sudnjeg dana“, emitovala je danas dve nove kratke poruke, što je ponovo izazvalo pažnju javnosti zbog njenog misterioznog vojnog karaktera i dugogodišnjih spekulacija o tome čemu zapravo služi.
Zamenik državnog sekretara SAD za stranu pomoć, humanitarna pitanja i slobodu veroispovesti Džeremi Levin izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin odbija da sedne za pregovarački sto i da je odbacio poslednje mirovne predloge predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koje je Vašington prethodno pozdravio.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Ukrajina je odbijanjem da produži ugovor o tranzitu ruskog gasa u Evropu izgubila mogućnost da obezbedi milijardu dolara godišnje, novac kojim je mogla da privuče najmanje 100.000 dobrovoljaca u vojsku, izjavila je Julija Mendel, bivša portparolka ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog.
Ruske jedinice sa Dalekog istoka probile su snažno utvrđene ukrajinske položaje u Zaporoškoj oblasti i zauzele selo Voskresenka, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruska radio stanica UVB-76, poznata kao „Zujalica“ i „Radio stanica Sudnjeg dana“, emitovala je danas dve nove kratke poruke, što je ponovo izazvalo pažnju javnosti zbog njenog misterioznog vojnog karaktera i dugogodišnjih spekulacija o tome čemu zapravo služi.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Lider SNS-a Miloš Vučević oglasio se putem svog Instagram naloga povodom izjave predsednika Demokratske stranke Srđana Milivojevića da će rad SNS-a morati da bude zabranjen.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Lider srpske opozicije Aleksandar Vučić izjavio je da su tvrdnje iz Dnevnika 2 na RTS-u da je tokom izborne noći želeo da izazove sukobe, ali da su ga u tome drugi sprečili, laž, najavljujući da će sutra na sednici Narodne skupštine izneti detalje o događajima i kontaktima koje je imao tog dana.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U ćilibaru iz Mjanmara pronađen je fosil bogomoljke star oko 98 miliona godina, koji predstavlja najstariji poznati dokaz oponašanja biljaka kod ovih insekata. Posebnost ovog primerka je trbuh sa strukturama koje izgledom podsećaju na listove drevne biljke.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
U Višem sudu u Nišu danas je nastavljano o suđenje roditeljima dečaka M. M. (13) iz Niške Banje koji je osumnjičen da je 5. oktobra 2023. godine na tavanu porodične kuće ubio svog vršnjaka Andreja Simića, a u znak podrške porodici ubijenog dečaka, stanovici Niške Banje organizovali su skup podrške u parku ispred zgrade suda.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Atina Tošić, ćerka pevačice Jelene Karleuše, privukla je pažnju na društvenim mrežama nakon što je na svom Instagram profilu objavila fotografiju na kojoj je pokazala još jedno veoma luksuzno izdanje.
Kada je pre nekoliko meseci zapevao na trgu u Kraljevu kao gost Aleksandra Ace Sofronijevića i njegovog orkestra, Milanče Radosavljević je sa kraljevačkom publikom podelio veče koje je ostalo u lepom sećanju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.