Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski poručio je da Ukrajina mora da formira nove brigade ako želi da sigurno odbije moguću ofanzivu iz pravca Belorusije.
Njegova poruka dolazi u trenutku kada se u Kijevu ponovo razmatra pitanje severne granice i mogućnosti da se pritisak na Ukrajinu proširi i sa beloruskog pravca, koji je od početka rata ostao jedna od najosetljivijih tačaka ukrajinske odbrane.
Sirski je upozorio da se na formiranju brigada ne sme štedeti, jer bi cena takve odluke kasnije mogla da bude mnogo veća.
- Može se uštedeti na formiranju brigada danas i platiti teritorijom sutra - poručio je Sirski.
Sirski ne govori o simboličnom pojačanju, već o potrebi da se formiraju nove brigade. To znači dodatne ljude, opremu, komandni kadar, logistiku, artiljeriju, PVO zaštitu i rezerve koje bi mogle da izdrže udar ako do njega dođe.
Drugim rečima, Kijev ne želi da severnu granicu dočeka samo sa postojećim snagama, posebno u trenutku kada su OSU već opterećene na više pravaca fronta.
Cena odlaganja može biti teritorija
Najvažniji deo izjave Aleksandra Sirskog jeste upozorenje da se štednja danas može pretvoriti u gubitak teritorije sutra.
To je direktna poruka ukrajinskom političkom i vojnom vrhu: ako se nove brigade ne formiraju na vreme, Ukrajina bi u slučaju napada mogla da zakasni sa odgovorom. A na frontu se zakašnjenje ne meri samo danima, već kilometrima izgubljenog prostora.
Zbog toga Sirski insistira na preventivnom jačanju odbrane. Formiranje brigada traži vreme, novac i ljude, ali ih je nemoguće stvoriti preko noći kada kriza već počne.
Novi pritisak na ukrajinsku mobilizaciju
Izjava Sirskog otvara i pitanje mobilizacije, jer nove brigade ne mogu da postoje bez novog ljudstva. Ukrajina se već suočava sa problemom iscrpljenosti jedinica, potrebom za rotacijom i stalnim pritiskom na liniji fronta.
Ako Kijev zaista želi da pokrije i mogući beloruski pravac, moraće da pronađe dodatne snage bez slabljenja drugih delova fronta. To je za OSU jedan od najtežih zadataka: istovremeno braniti postojeće linije, stvarati rezerve i pripremati se za scenario u kojem se rat širi na novi pravac.
Sirski zato šalje upozorenje koje je mnogo šire od same Belorusije. On poručuje da Ukrajina više nema luksuz da računa samo na reakciju kada se napad dogodi.
Severna granica ostaje otvoren rizik
Za sada nema potvrde da je ofanziva iz Belorusije neposredno pred početkom, ali ukrajinska vojska očigledno ne želi da taj scenario dočeka nespremna.
Beloruski pravac je već jednom korišćen za pritisak na Ukrajinu, a sama činjenica da Sirski sada govori o novim brigadama pokazuje da se u Kijevu taj rizik i dalje ozbiljno računa.
Njegova poruka je kratka, ali jasna: odbrana se ne pravi kada protivnik već krene, nego ranije. Ako Ukrajina sada ne uloži u nove brigade, sledeći račun mogao bi da stigne na mapi.
Ruska radio stanica UVB-76, poznata kao „Zujalica“ i „Radio stanica Sudnjeg dana“, emitovala je danas dve nove kratke poruke, što je ponovo izazvalo pažnju javnosti zbog njenog misterioznog vojnog karaktera i dugogodišnjih spekulacija o tome čemu zapravo služi.
Zamenik državnog sekretara SAD za stranu pomoć, humanitarna pitanja i slobodu veroispovesti Džeremi Levin izjavio je da predsednik Rusije Vladimir Putin odbija da sedne za pregovarački sto i da je odbacio poslednje mirovne predloge predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koje je Vašington prethodno pozdravio.
NATO avion za rano radarsko otkrivanje i kontrolu, Boing E-3 Sentri, primećen je iznad zapadnog dela Crnog mora, gde trenutno prati vazdušnu i pomorsku situaciju u regionu.
Ekonomista Mihail Hazin ocenio je da pritisak na Belorusiju ne znači automatski njen ulazak u rat, ali da je Minsk ušao u najopasniju fazu od početka sukoba, jer se između zahteva Kijeva, interesa Moskve i šire igre Zapada otvara pitanje direktne bezbednosti beloruske teritorije.
Ukrajinski vrhovni komandant Aleksandar Sirski smatra da bi Rusija mogla da pokrene ofanzivu na Černigovsku oblast iz Brjanske oblasti, ali i sa teritorije Belorusije.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko najpre se sastao sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom na Valdaju, a zatim je odmah otišao u Peking na razgovor sa predsednikom Kine Si Đinpingom, u trenutku kada Minsk sve ozbiljnije upozorava na pretnje iz Kijeva.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko našao se pred najtežim izborom od početka rata: da nastavi punu savezničku saradnju sa Moskvom i rizikuje ukrajinske udare po beloruskoj infrastrukturi, ili da se politički distancira od Rusije kako bi zaštitio sopstvenu teritoriju.
Belorusija tvrdi da Kijevu nije u interesu da uvuče Minsk u ukrajinski sukob, jer bi to za Ukrajinu značilo otvaranje još jednog fronta — dužeg od hiljadu kilometara.
Volstrit džornal piše da Rusija pojačava politički, vojni i ekonomski pritisak na Belorusiju kako bi Minsk imao aktivniju ulogu u ratu protiv Ukrajine, uključujući moguće korišćenje beloruske teritorije kao platforme za napade i otvaranje novog pravca pritiska na Kijev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki Stejt department oglasio se povodom najave da od sutra počinje strateški dijalog Srbije i Sjedinjenih Američkih Država, istakavši kako to odražava novu eru odnosa dve zemlje.
Hrvatski mediji i dežurni mrzitelji Srbije na društvenim mrežama pokrenuli su nezapamćenu hajku na turistu iz Srbije koji je automobilom došao na Korčulu!
Dežurni politički lešinari i blokaderi, prešli su sve granice ljudskosti - šire bolesne izmišljotine o smrti bolesnog generala Ratka Mladića i javno slave njegovu navodnu smrt!
Na popularnom kupalištu u Novom Sadu svakog vikenda okupljaju se gosti iz cele Vojvodine. Štrand je mnogima zamena za more pa ovde provode veći deo leta.
Posle iznenadne smrti Vuka Matića (22) Šabac je ponovo zavijen u crno, kao 27. aprila kada je u teškoj saobraćajnoj nezgodi kod Hrtkovaca poginulo troje mladih ljudi iz ovog grada.
Nišlija Martin Ivić (36) optužen za ubistvo Darka Vacića (27) danas je pred Višim sudom priznao zločin ali je odbio da rasvetli misteriju zbog čega je sa više hitaca iz pištolja lišio života čoveka sa kojim se družio.
Američki proizvođač čipova Intel saopštio je da će uložiti pet milijardi evra u svoj centar za proizvodnju čipova u Irskoj kako bi povećao proizvodnju procesora za centre podataka i ojačao položaj u segmentu proizvodnje za druge tehnološke kompanije.
Iako rashlađen prostor pruža brzo olakšanje tokom vrelih dana, nepravilno korišćenje klima-uređaja može negativno uticati na zdravlje. Zbog toga je važno pridržavati se osnovnih pravila i koristiti ga na pravilan način.
Voditeljka Jovana Jeremić pozirala je u minijaturnom bikiniju koji je jedva obuzdao njene obline, a njeno izvajano telo momentalno je postalo glavna tema na internetu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.