Rusofobija je najizraženija u baltičkim zemljama, Ukrajini i Moldaviji, izjavio je direktor Departmana za multilateralnu saradnju u oblasti ljudskih prava Ministarstva spoljnih poslova Rusije Grigorij Lukjancev.
On je poručio da Moskva rusofobiju više ne vidi kao izolovanu pojavu, već kao masovan oblik politički podsticane netrpeljivosti prema Rusima, ruskom jeziku, kulturi i svemu što se povezuje sa Rusijom.
- Vidimo novu formu ksenofobije - rusofobiju, i ona je već poprimila masovan karakter - rekao je Lukjancev.
Baltičke zemlje, Ukrajina i Moldavija u vrhu liste
Prema rečima ruskog diplomate, najteža situacija je u baltičkim zemljama, Ukrajini i Moldaviji. Moskva već godinama optužuje ove države da pod izgovorom bezbednosti, evropskog puta i borbe protiv ruskog uticaja vode politiku pritiska na rusko stanovništvo, ruski jezik i ruske medije.
U Ministarstvu spoljnih poslova Rusije više puta su tvrdili da su baltičke zemlje zauzele otvoreno neprijateljski kurs prema Moskvi. Posebno se pominju ograničenja za ruske medije, uklanjanje spomenika iz sovjetskog perioda, sporovi oko obrazovanja na ruskom jeziku i odnos prema stanovnicima koji se izjašnjavaju kao Rusi ili govore ruski.
Lukjancev je ocenio da se rusofobija danas predstavlja kao prihvatljiva politička pozicija, iako, prema stavu Moskve, suštinski predstavlja oblik diskriminacije.
Putin ranije govorio o rusofobiji u Pribaltiku
Predsednik Rusije Vladimir Putin još je u decembru 2023. godine rekao da rusofobija u baltičkim zemljama nije nastala posle početka specijalne vojne operacije, već da je bila prisutna mnogo ranije.
Moskva insistira na tome da Rusija nikome ne preti, ali tvrdi da se u delu Evrope godinama gradi slika Rusije kao trajnog neprijatelja. U Kremlju smatraju da se ta politika koristi za opravdavanje vojnog jačanja NATO-a, pritiska na ruske građane i prekida kulturnih, ekonomskih i diplomatskih veza.
Izjava Lukjanceva zato nije samo diplomatska ocena, već deo šire poruke Moskve: Rusija želi da predstavi rusofobiju kao međunarodni problem ljudskih prava, a ne samo kao politički spor sa državama koje su najglasnije protiv nje.
Na Krimu su tokom noći, prema navodima monitoring kanala i podacima iz otvorenih izvora, napadnuti elektroenergetski objekti, među njima trafostanica „Bahčisaraj“ od 220 kilovolti u Bahčisaraju i trafostanica „Zimino“ 10/35/10 kilovolti.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavestio je predsednika SAD Donalda Trampa da su ruske snage oslobodile Konstantinovku, tokom telefonskog razgovora koji je trajao oko sat i po i u kojem su glavne teme bile rat u Ukrajini, Bliski istok i budući odnosi Moskve i Vašingtona.
Krstareća raketa teška do šest tona, novi projektil „pelikan“ i ogromna masa jurišnih dronova poslati su ka Rusiji u napadu koji su ruske vlasti opisale kao najveći do sada na Moskvu i Moskovsku oblast od početka rata.
Rusija je pojačala protivvazdušnu odbranu oko Moskovske rafinerije nafte u Kapotnji nakon velikog ukrajinskog napada koji je zaustavio preradu sirove nafte u ovom postrojenju.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana tokom prethodna 24 sata oborila osam vođenih avionskih bombi, osam krstarećih raketa "Flamingo" i 1.951 dron.
Veliki napad dronovima na Moskvu izazvao je ozbiljne poremećaje u vazdušnom saobraćaju Rusije, pa je tokom prethodnih 24 sata na moskovskim aerodromima zabeleženo najmanje 403 kašnjenja letova, dok je još 12 letova otkazano.
Moskva je odbila, kako je gradonačelnik glavnog grada Sergej Sobjanjin opisao, najveći napad dronovima do sada, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane od subote su oborili više od 1.600 bespilotnih letelica.
Dok se u Rusiji završavaju trodnevni izbori za Državnu dumu, Moskvu i okolinu pogodili su masovni napadi dronovima. Prema ruskim vlastima, ima poginulih i povređenih, oštećeni su stambeni objekti, kuće i automobili, a zabeleženi su požari i šteta na Moskovskoj rafineriji nafte.
Godišnji sastanak Međunarodnog debatnog kluba Valdaj premešten je iz Sočija u Moskovsku oblast zbog rastuće opasnosti od ukrajinskih napada duboko na teritoriji Rusije, a na promeni lokacije insistirala je Federalna služba zaštite Rusije
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Iznenadna i gotovo potpuno tajna poseta direktora CIA Džona Retklifa Moskvi možda nije bila samo upozorenje Rusiji, već deo mnogo šire političke igre u kojoj Baltičke države traže milijarde iz novog budžeta Evropske unije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na Krimu su tokom noći, prema navodima monitoring kanala i podacima iz otvorenih izvora, napadnuti elektroenergetski objekti, među njima trafostanica „Bahčisaraj“ od 220 kilovolti u Bahčisaraju i trafostanica „Zimino“ 10/35/10 kilovolti.
Beloruski politikolog Jurij Voskresenski tvrdi da Poljska već počinje da koncentriše vojne rezerve uz granicu sa Ukrajinom i da bi krajnji cilj takvog poteza mogla da bude aneksija Lavovske oblasti.
U jeku predizborne kampanje, Ana Martinoli je u emisiji na televiziji N1 otkrila svu bedu i amaterizam blokaderske liste, potvrđujući da iza njihovih parola ne stoji apsolutno ništa osim praznih fraza, odsustva politike i laži!
Zamenik predsednika Srpske radikalne stranke Aleksandar Šešelj sahranio je sve nade i lažne iluzije blokaderskog pokreta, ogolivši do samog kraja opasne namere opozicije koje se svode samo na jednu stvar - progon političkih protivnika, revanšizam i otimanje vlasti po svaku cenu.
Nakon što je potpredsednica GO SNS Ana Brnabić u uživo programu tajkunske televizije N1 doslovno zbrisala kandidatkinju sa opozicione liste, rektorku Mirjanu Nikolić, među blokaderskim ideolozima zavladali su nezapamćen strah i kuknjava!
Nakon što je u predizbornoj debati na blokaderskoj N1 potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić brutalno patosirala blokadersku kandidatkinju i rektorku Mirjanu Nikolić, reagovao je i član predsedništva SNS-a Arno Gujon.
Nakon što je potpredsednica GO SNS-a Ana Brnabić u uživo programu do temelja razmontirala opozicionu rektorku Mirjanu Nikolić, nastala je takva panika i očaj među novinarima N1 da su od blama sami počeli da priznaju poraz.
Nakon poraza Crvenih strasti u timu se ne smiruju, a Nikola Lakić za atmosferu koja mu se ne sviđa odgovornom smatra Radu Đorđević zbog čega se sukobio sa njom.
Despot Đurađ Branković, koji je stolovao u Smederevu, poslednjoj srpskoj srednjovekovnoj prestonici, kraj Dunava je podigao dvor koji grandioznošću i arhitekturom i danas pleni, ali je malo poznato da je bio vlasnik najveće srednjovekovne srpske biblioteke.
Marija Stanković, studentkinja Medicinskog fakulteta u Nišu i kandidatkinja za poslanika na listi Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija, kojoj se preti silovanjem, jer je "ćacikica", do pre nekoliko godina vodila je stravičnu borbu za svoj život i jedva spasila živu glavu.
N. L. (38), vozač automobila koji je, kako se sumnja, u alkoholisanom stanju usmrtio motociklistu iz Lunovog sela Marka T. (21) u teškoj saobraćajnoj nesreći kod Užica, izneo je svoju odbranu tokom saslušanja u policiji.
Tokom protekle noći u Beogradu se dogodilo šest saobraćajnih nezgoda, u kojima je povređeno sedam osoba, od kojih su dve bile pešaci, rečeno je u službi Hitne pomoći.
Državno tužilaštvo opštine Zlatar podiglo je optužnicu protiv muškarca (24) iz Stubičkih Toplica zbog pokušaja nanošenja teške telesne povrede i pretnje drugom mladiću. Prema optužnici, incident se dogodio 26. februara ove godine oko dva sata ujutru u porodičnoj kući u Oroslavju.
Granična policija i Uprava carina pronašle su na Aerodromu Tivat kod dvoje državljana Rusije 26.210 eura, 1.150 izraelskih šekela, veću količinu neprijavljene IT opreme i lekova, nakon čega su osumnjičeni uhapšeni zbog sumnje da su počinili krivična dela krijumčarenje i pranje novca.
N. L. (38), koji je, kako se sumnja, pijan seo za volan i prešao u suprotnu traku gde je usmrtio mladića iz Lunovog sela, odranije je poznat saobraćajnoj policiji.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Tajni recept za vrhunski užitak u krevetu ne krije se u komplikovanim pozama niti u udžbeničkim potezima, već u nečemu mnogo jednostavnijem, potpunoj prisutnosti.
Agent veštačke inteligencije kompanije OpenAI u junu je izvršio upad u australijski državni portal sa zdravstvenim podacima i neovlašćeno pristupio fajlovima. To bi mogao da bude prvi poznati slučaj da je agent veštačke inteligencije hakovao neki državni veb-sajt, saopštile su australijske vlasti.
Blizak prijatelj Čedomira Jovanovića Aleksandar Kos progovorio je o odnosu sa političarevom bivšom suprugom Jelenom, odgovarajući na pitanja pratilaca na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.