Ukrajina tvrdi da je poslednja preostala velika rafinerija nafte na ruskoj teritoriji koja do sada nije bila pogođena - uništena u napadu dronovima na Omsku oblast, oko 2.500 kilometara od ukrajinske granice.
Prema ukrajinskoj strani, meta je bila Omska rafinerija nafte, jedan od ključnih objekata ruskog energetskog sistema. Ako se ti navodi potvrde, Kijev bi time zaokružio kampanju udara po ruskim rafinerijama i pokazao da više nijedan veliki energetski objekat u Rusiji nije van domašaja ukrajinskih bespilotnih letelica.
Lokalne vlasti u Omsku nisu direktno potvrdile udar na rafineriju, ali su saopštile da su dronovi stigli do severnog industrijskog centra grada.
Guverner Omske oblasti Vitalij Hocenko naveo je da protivvazdušne snage Ministarstva odbrane Rusije nastavljaju da odbijaju napad, ali da je nekoliko bespilotnih letelica ipak uspelo da se probije do industrijske zone regionalne prestonice.
- Službe za vanredne situacije preduzimaju sve neophodne mere kako bi ublažile posledice napada - saopštio je Hocenko.
Pozvao je stanovnike da ne prilaze ostacima oborenih dronova i da na internetu ne objavljuju snimke i fotografije posledica udara.
Udar duboko u ruskoj pozadini
Omsk se nalazi hiljadama kilometara od linije fronta, zbog čega napad ima mnogo veću težinu od običnog udara na pogranični region. Dronovi su, prema dostupnim informacijama, prešli ogromnu distancu i stigli do jednog od najvažnijih industrijskih čvorišta Sibira.
Ako je zaista pogođena Omska rafinerija, to bi značilo da je ukrajinska kampanja protiv ruskog naftnog sektora ušla u novu fazu. Kijev više ne udara samo po rafinerijama u evropskom delu Rusije, već i po objektima duboko u unutrašnjosti zemlje, za koje se donedavno verovalo da su praktično van dometa.
Ukrajinske vlasti poslednjih meseci otvoreno govore da napadima na ruske rafinerije žele da izazovu krizu sa gorivom, oslabe rusku ratnu logistiku, pojačaju unutrašnji pritisak na Moskvu i nateraju Kremlj na pregovore.
Rafinerije kao glavna meta
Ruske rafinerije su ključne za snabdevanje vojske, transporta, industrije i civilnog tržišta. Udar na takve objekte ne znači samo požar u industrijskoj zoni, već može da proizvede lančane posledice - probleme sa gorivom, rast cena, prekide u snabdevanju i dodatni pritisak na ruske regione.
Prema navodima iz izveštaja, stalni ukrajinski napadi na rafinerije već su izazvali nestašice goriva u većini ruskih regiona i primorali Moskvu da počne sa uvozom benzina.
Zato tvrdnja Kijeva da je pogođena i poslednja velika rafinerija koja do sada nije bila napadnuta ima snažnu političku i propagandnu težinu. Ukrajina time šalje poruku da je ruska energetska pozadina probijena i da Moskva ne može da garantuje bezbednost ni objektima udaljenim 2.500 kilometara od granice.
Zapadne službe i rute dronova
Pojedini evropski mediji tvrde da američke obaveštajne službe pomažu Ukrajini u planiranju ovakvih operacija, pre svega određivanjem ruta kretanja dronova kako bi zaobišli rusku protivvazdušnu odbranu.
Ako su ti navodi tačni, napadi na rafinerije nisu samo ukrajinske operacije dugog dometa, već deo šire obaveštajne koordinacije sa Zapadom.
Za Moskvu je to posebno osetljivo, jer svaki napad duboko u Rusiji otvara pitanje ko je pomagao u izboru cilja, navođenju i planiranju rute. Za Kijev, međutim, ti udari imaju jasnu svrhu: da rat prenesu u rusku ekonomsku dubinu i pokažu da energetska infrastruktura više nije zaštićena.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski priznao je da povratak Krima trenutno nije deo konkretne agende Kijeva, uprkos pojačanim ukrajinskim napadima na poluostrvo.
Direktor kompanije koja se bavi razvojem bespilotnih letelica Andrej Čerezov teško je ranjen u pokušaju ubistva u Tuli. Napadač ga je sačekao u ulazu zgrade u kojoj živi, ispalio tri hica i pobegao, prenose ruski mediji.
Federalna služba bezbednosti Rusije (FSB) zvanično je optužila osnivača Telegrama Pavela Durova za pomaganje terorističkim aktivnostima i stavila ga na međunarodnu poternicu. Ukoliko bude proglašen krivim, prema ruskom zakonu preti mu od osam do 15 godina zatvora ili doživotna robija.
Iran je razmatrao lansiranje balističke rakete na jednu od ukrajinskih luka na Crnom moru kao odgovor na ukrajinski napad na iranski teretni brod u Kaspijskom moru, ali je udar zasad odložen posle hitnih diplomatskih kontakata Teherana, Kijeva i Evropske unije.
Ukrajinski operateri dronova za kratko vreme su na vojnoj vežbi „Aurora 26“ u Švedskoj onesposobili oklopna vozila i čitave jedinice Severnoatlantskog saveza (NATO), razotkrivajući koliko su zapadne armije nespremne za savremeno ratovanje, piše nemački „Velt“.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je Rjazanjom rano ujutru 29. jula tokom masovnog napada bespilotnih letelica. Pogođeni su skladište kompanije Vajldberis i Rjazanjska rafinerija nafte, dok je šest osoba hospitalizovano.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ukrajina nije u stanju da povrati izgubljene teritorije i postigne povlačenje ruskih trupa jer se sada bori samo zahvaljujući zapadnoj pomoć, kaže penzionisani general nemačkog vazduhoplovstva Harald Kujat.
Ruska izviđačko-jurišna brigada „Sever-V“ saopštila je da je na slavjansko-kramatorskom pravcu uništila američki oklopni transporter „Strajker“ Oružanih snaga Ukrajine (OSU), dok je u odvojenom napadu pogođena samohodna haubica „Akacija“ i skladište njene municije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Strateški izviđački dron Severnoatlantskog saveza (NATO) RQ-4D „Feniks“, sa pozivnim znakom MAGMA10, satima je kružio iznad Crnog mora upravo dok je Rusija bila izložena novom masovnom napadu.
Mada mesecima lažu javnost o „nestranačkim" ličnostima i tzv. neukaljanim biografijama kandidata na poslaničkoj listi, ispade da je teže naći nekog na blokaderskom spisku - ko nije kadar opozicionih partija, nego Đokića na radnom mestu u Rektoratu.
Srpska radikalna stranka (SRS) na čijem čelu je Vojislav Šešelj bez pardona je odgovorila na hajku koju je protiv te partije pokrenula tajkunska medijska trovačnica N1.
Objava koju je na društvenim mrežama podelio dr Dejan Hristov, zaposlen u Institutu „Niška Banja", otvorila je ozbiljno pitanje profesionalne i lične odgovornosti javnih ličnosti, posebno zdravstvenih radnika.
Lider SNS Milos Vučević poručio je da sramne mere, koje režim u Prištini planira da sprovede od 1. avgusta predstavljaju otvoreni pokušaj konačnog gušenja srpskog identiteta i zatiranja srpskog imena na Kosovu i Metohiji.
"Er Srbija" saopštila je da je njen avion registarske oznake YU-ASF privremeno povučen iz saobraćaja nakon što je na Aerodromu "Nikola Tesla" oštećen prilikom pružanja usluga zemaljskog opsluživanja.
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski obišla je objekat u Zvečanskoj u kom je završena poslednja faza rekonstrukcije.
Кompanija NIS pustila je u probni rad dve male elektrane na gasnim poljima "Banatsko Miloševo" i "Srpska Crnja", čime je omogućena proizvodnja električne energije kroz aktivaciju neiskorišćenih gasnih resursa.
Stigao nam je – Džuanda! Tačno u 11 časova tog prepodneva na pistu nekadašnjeg zemunskog aerodroma na Novom Beogradu sleteo je avion sa uvaženim gostom. Reč je bila o premijeru velike zemlje azijsko-pacifičkog regiona, Indonezije, Džuandi Kartaviđaji.
Više javno tužilaštvo u Beogradu uložilo je žalbu na presudu Višeg suda kojom su Vladimir i Miljana Kecmanović osuđeni zbog propusta koji su prethodili masakru u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", tražeći da im budu izrečene maksimalne kazne predviđene zakonom.
Slučaj masovnog trovanja pečurkama u Šapcu dobio je epilog posle tri i po godine. Starica Marija G. (76) iz Ćukovina, za koju je dokazano da je prodavala pečurke od kojih preminula jedna žena i otrovalo se još sedmoro Šapčana prvostepeno je u Višem sudu osuđena na dve godine zatvora.
Tokom leta mnoge žene biraju da teške i intenzivne parfeme zamene laganijim, svežijim mirisima. Zbog toga voćne note svake godine zauzimaju posebno mesto među najpoželjnijim mirisnim trendovima
Postoji jedan tajni sastojak koji satarašu daje poseban ukus. Dovoljno je da ga dodate pred sam kraj kuvanja, a jelo će postati slađe, bogatije i još ukusnije.
Učiteljica iz Italije Elena Maraga (29) dobila je otkaz u katoličkom vrtiću nakon što su roditelji njenih učenika prepoznali njene fotografije objavljene na internetu i prijavili je upravi ustanove.
Lavanda, muškatle i juka spadaju među najlepše biljke za dvorište jer uspevaju i uz minimalnu negu, a tokom cele sezone donose boje, mirise i raskošan izgled.
Stanija Dobrojević nakon pobede u "Eliti 9" otišla je na totalni remont lica, a kako smo saznali ukupna cena tretmana koje je Stanija uradila iznosi 1.300 evra.
Hapšenje Tijane Ajfon 2020. godine zbog afere "Čamac" danima je bilo glavna tema u regionu, a njeno prvo televizijsko gostovanje nakon izlaska iz pritvora izazvalo je pravu buru u javnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.