(FOTO) Hitno! Država na granici sa Rusijom gradi nuklearno sklonište za milion ljudi: Da li oni znaju nešto što se krije?

U oblasti Helsinkija u Finskoj izgrađeno je oko 5.500 podzemnih nuklearnih skloništa koja mogu da prime približno 955.000 ljudi, što premašuje broj stanovnika glavnog grada.

Izgradnja ovakve infrastrukture započela je nakon Zimskog rata između Finske i Sovjetskog Saveza (1939-1940), a za razliku od većine evropskih država, Helsinki je nastavio da ulaže u sistem civilne zaštite i nakon završetka Hladnog rata, prenosi "Tajms".

Podzemni objekti služe i u mirnodopskim uslovima

Kako ogromni podzemni kompleksi ne bi bili neiskorišćeni, oni imaju svakodnevnu namenu.

Jedan od najpoznatijih je kompleks Merihaka, smešten oko 20 metara ispod zemlje, površine približno 15.000 kvadratnih metara. U njemu se nalaze sportske sale, bazeni, parking prostori, dečja igrališta, teretane, kao i prostorije za probe muzičkih bendova.

Prema finskim propisima, upravljači nuklearnih skloništa dužni su da ih u roku od 72 sata potpuno prilagode za prijem stanovništva u slučaju vanredne situacije.

 

 

Zaštita od nuklearnih, hemijskih i bioloških pretnji

Skloništa su opremljena dvostrukim čeličnim vratima. Prva barijera projektovana je da izdrži udarni talas eksplozije, dok druga služi za zaštitu od radijacije, hemijskih i bioloških agenasa.

Objekti imaju sopstvene agregate za proizvodnju električne energije, sisteme za prečišćavanje vazduha i drugu neophodnu infrastrukturu za funkcionisanje u vanrednim okolnostima.

Građani sami obezbeđuju osnovne zalihe

Hrana se u skloništima ne skladišti unapred. Građani su, prema preporukama finskih vlasti, dužni da sa sobom ponesu dovoljne količine hrane, vode i lekova za najmanje 72 sata.

Prema pravilima civilne zaštite, kućni ljubimci uglavnom nisu predviđeni za boravak u zajedničkim skloništima.

Više od 50.000 skloništa širom zemlje

Prema dostupnim podacima, širom Finske postoji oko 50.500 skloništa, sa ukupnim kapacitetom za približno 4,8 miliona ljudi, odnosno oko 85 odsto stanovništva.

Nakon početka rata u Ukrajini i pristupanja Finske NATO, ovaj sistem civilne zaštite privukao je pažnju brojnih evropskih država koje proučavaju finski model pripreme za krizne situacije.

Istovremeno, nakon odluka Helsinkija koje se odnose na nuklearnu politiku i članstvo u NATO, odnosi između Finske i Rusije dodatno su se zaoštrili.

BONUS VIDEO