Američki vojni magazin 19FortyFive otkriva zašto je ruski operativno-taktički kompleks Iskander-M postao najveća noćna mora za NATO sisteme Patriot i THAAD.
Dok je Zapad decenijama ulagao u sisteme protivraketne odbrane, razvoj operativno-taktičkog kompleksa „Iskander-M“ otvorio je pitanje koliko brzo skupa odbrambena infrastruktura može da odgovori na oružje koje se neprestano menja.
„Iskander-M“ je tokom poslednjih godina stekao reputaciju jednog od najopasnijih elemenata ruskog arsenala. Razlog nisu samo domet i preciznost, već sposobnost kompleksa da se prilagođava razvoju protivvazdušne i protivraketne odbrane, navodi američko vojno izdanje 19FortyFive.
U državama NATO dugo je preovladavalo uverenje da sistemi Patriot, THAAD i Aegis mogu postepeno da svedu opasnost od balističkih raketa na minimum. Na toj koncepciji radilo se decenijama, uz ulaganja od stotina milijardi dolara, ali je sukob u Ukrajini omogućio proveru tih proračuna u realnim uslovima.
Ruski konstruktori izabrali su drugačiji pristup. Umesto razvoja statičnog sistema, „Iskander-M“ podvrgnut je stalnoj modernizaciji, pa može da izvodi energične manevre u završnom delu leta, koristi lažne ciljeve, smanjuje radarsku uočljivost i primenjuje sredstva za elektronsko ometanje.
Takve mogućnosti ostavljaju posadama protivraketne odbrane svega nekoliko sekundi za donošenje odluke. Problem dodatno komplikuje činjenica da „Iskander-M“ ne deluje kao izdvojen sistem, već kao deo povezane udarne strukture u kojoj različita sredstva imaju precizno određene uloge.
Pre glavnog dejstva mogu biti upotrebljeni dronovi koji primoravaju protivničku odbranu da troši ograničene zalihe skupih presretačkih raketa. Nakon toga uključuju se krstareće ili balističke rakete, zbog čega čak i savremeni sistemi PVO moraju da biraju koje će ciljeve štititi, a koje neće moći da zaustave.
Rusija istovremeno razvija širu mrežu međusobno povezanih sredstava, koja obuhvata bespilotne letelice, krstareće rakete „Kalibr“, hipersonični „Kinžal“ i druge komplekse. Njihova osnovna namena nije da pojedinačno savladaju odbranu, već da je opterete brojem ciljeva i različitim vrstama opasnosti.
Borbe su ruskoj odbrambenoj industriji omogućile kontinuiran ciklus dorada. Proizvođači dobijaju povratne informacije iz praktične upotrebe i na osnovu njih menjaju softver, algoritme navođenja i način povezivanja različitih vrsta naoružanja, umesto da čekaju retke i obimne programe modernizacije.
To je promenilo ranije uverenje država NATO da će Rusija morati da sustiže zapadne tehnologije. Pokazalo se da tehnološki rezultat ne zavisi samo od cene i složenosti sistema, već i od brzine prilagođavanja, obima proizvodnje i učestalosti unapređenja postojećeg oružja.
Industrijski kapacitet postao je podjednako važan kao rad konstruktora. Ukoliko se skupe presretačke rakete troše brže nego što mogu da budu proizvedene, čak i tehnički najnapredniji sistem postepeno gubi efikasnost. Zbog toga se na Zapadu sve češće razmatra višestruko povećanje proizvodnje sredstava PVO.
Za Rusiju takav razvoj događaja pokazuje opravdanost istovremenog oslanjanja na masovnu proizvodnju i modernizaciju postojećih kompleksa.
U sadašnjim uslovima ona demonstrira veliku brzinu prilagođavanja svojih udarnih sistema promenama na terenu, dok se nekadašnje zapadne tvrdnje da je nadmoć protivraketne odbrane praktično rešeno pitanje iznose znatno opreznije.
Ironija situacije je u tome što su zemlje NATO-a dugi niz godina smatrale Rusiju stranom koja će morati da sustigne zapadnu tehnologiju. Međutim, iskustvo je pokazalo drugačije.
Rusija je Ukrajini predala više od 18.500 tela za koja tvrdi da pripadaju poginulim ukrajinskim vojnicima, dok je Kijev u suprotnom smeru vratio svega 569 tela ruskih pripadnika, pokazuju zbirni podaci Ministarstva odbrane Rusije.
Ne sme se verovati procenama prema kojima je Rusija već izgubila rat, upozorio je ukrajinski ambasador u Velikoj Britaniji i bivši glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Valerij Zalužni.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su ruske snage tokom noći izvele masovan udar visokopreciznim oružjem po objektima na teritoriji Ukrajine, navodeći da je napad usledio kao odgovor na, kako tvrdi Moskva, terorističke udare kijevskog režima na civilnu infrastrukturu unutar Rusije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je Ukrajini predala više od 18.500 tela za koja tvrdi da pripadaju poginulim ukrajinskim vojnicima, dok je Kijev u suprotnom smeru vratio svega 569 tela ruskih pripadnika, pokazuju zbirni podaci Ministarstva odbrane Rusije.
Sara Valentik, narodna poslanica poslaničke grupe "Studentska lista" koja je izabrana za potpredsednicu srpskog parlamenta, poručila je, verovali ili ne, da Srpska napredna stranka (SNS), kojoj je poverenje dalo 1,7 miliona birača, nema pravo da govori.
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević koja nije završila u Narodnoj Skupštini poručila je da će nova vlast organizovati referendum o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, nakon što budu ispunjeni uslovi za ulazak naše zemlje u EU.
Poslanik SNS Vladimir Đukanović poručio je danas da je demokratija na udaru, a da je skoro 1, 8 miliona građana ostalo bez prava na svoje predstavnike.
Blokader Siniša Kovačević, strahuje od povratka Aleksandra Vučića na vlast, pa otvoreno poručuje da Srpsku naprednu stranku (SNS) treba zabraniti i to uz obrazloženje da bi takav potez bio najbolje rešenje.
Pitanje imovine Aleksandra Čupića, novog predsednika Narodne skupštine, izazvalo je brojne reakcije, a posebno je zanimljivo da se o ovoj temi oglasio i Milan Milenković, dugogodišnji kritičar Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS).
Kandidatkinja Studentske liste Ana Dimitrijević koja nije završila u Narodnoj Skupštini poručila je da će nova vlast organizovati referendum o članstvu Srbije u Evropskoj uniji, nakon što budu ispunjeni uslovi za ulazak naše zemlje u EU.
Nataša Tasić Knežević, narodna poslanica sa liste "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje" održala je emotivan govor u parlamentu, pozivajući na međusobno poštovanje, dijalog i uvažavanje različitih političkih stavova i nacionalnih zajednica.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali rekao je danas da je Srbija u ovom trenutku najbrže rastuća ekonomija u Evropi i dodao da se očekuje da rast BDP-a ove godine iznosi između 3,5 i 3,7 odsto.
U Srbiji se danas nakon sunčanog prepodneva očekuje novo naoblačenje sa kišom i pljuskovima koje će zahvatiti prvo severne i zapadne, a posle podne i ostale predele zemlje.
Šabac se u istoriji Srbije često pominje kao "grad prvina". Istina, prvo se u njemu svirao klavir, tu su se nalazile prve kuće sa staklima na prozorima, a Šapčanke su prve na ovim prostorima menjale stroga pravila.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je da će danas biti sprovedena prva aukcija prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bi država dala mogućnost svim vlasnicima obveznica da prodaju svoje hartije, uključujući i obveznice Banke Poštanska štedionica koja će na taj način ojačati svoju likvidnost.
Ognjen Dabetić (36) osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na 14 godina zatvora zbog teškog ubistva transrodne osobe Noe Milivojev (18), koja je nestala u junu 2023. godine, a čije je telo pronađeno u njegovom stanu.
Nesvakidašnja krađa odigrala se prekjuče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Nakon što je Dejan Dragijević izneo svoju odbranu pred Sudskim većem Višeg suda u Negotinu, isto je učinio i Srđan Janković, koji je takođe optužen za teško ubistvo Danke Ilić.
Kloi Kardašijan otkrila je da se sada identifikuje kao demiseksualna osoba, govoreći otvoreno o svom ljubavnom i seksualnom životu nakon pet godina celibata.
Reditelju i dugogodišnjem članu Pozorištanceta "Puž" Marku Jovičiću uručena je nagrada "Slobodanka Caca Aleksić", priznanje koje nosi ime osnivačice i zaštitnog znaka ovog čuvenog dečjeg pozorišta.
Vrat, unutrašnja strana butina i grudi tri su ženske erogene zone koje muškarci često zanemaruju. Stručnjaci otkrivaju zašto upravo nežni dodiri ovih delova tela mogu da naprave veliku razliku tokom predigre.
Melanija Tramp se pojavila na premijeri nastavka svog dokumentarnog projekta u Njujorku u izdanju koje je spojilo eleganciju, dozu provokativnosti i prepoznatljivu sofisticiranost.
Igrači su u datumu objavljivanja GTA 6 uočili paralelu sa čuvenim odmetničkim parom Boni i Klajdom, što je dodatno podgrejalo nagađanja o skrivenim porukama.
Nedaleko od Kopenhagena, u mestu Nerum, nalazi se jedno od najneobičnijih ostvarenja evropske pejzažne arhitekture, sa kružnim baštama nalik zelenim ostrvima.
Devojka Viktora Živojinovića, Aleksandra Gašić, pokazala je na društvenim mrežama kako provodi slobodno vreme, a njenom objavom otkriveno je i jedno zajedničko interesovanje koje deli sa Breninim sinom.
Žena pevača Saše Kovačevića, Zorana Tasovac, porodila se 16. novembra i rodila zdravog dečaka kojem su novopečeni roditelji dali ime Aleksa, a ponosni tata juče je izveo suprugu i bebu iz porodilišta.
Starleta Tamara Đurić ponovo je uspela da privuče ogromnu pažnju na društvenim mrežama, a njeno najnovije golišavo izdanje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.