Ruske snage nastavljaju da napreduju i preuzimaju nove teritorije, dok se Ukrajina istovremeno pretvara u „disfunkcionalnu krnju državu“, izjavio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer, koji za sadašnji položaj Kijeva direktno optužuje politiku Zapada.
Američki profesor smatra da je upravo ogromna vojna, finansijska i politička podrška zapadnih država omogućila Ukrajini da rat nastavi toliko dugo, ali da ona nije promenila osnovni odnos snaga.
- Da je ovo bio sukob samo između Rusije i Ukrajine, Rusi bi odavno pobedili. Razlog zbog kojeg se to nije dogodilo jeste sva podrška koju je Ukrajina dobila od Zapada - rekao je Miršajmer.
Njegova teza nije nova. Miršajmer već duže upozorava da nastavak rata, u uslovima u kojima Moskva ima prednost u ljudstvu, vatrenoj moći i vazdušnim udarima, za Kijev znači gubitak dodatnih teritorija i dalje slabljenje ukrajinske ekonomije i državnih kapaciteta.
Početkom avgusta ocenio je da Rusija ima sve veću prednost i na frontu i u vazdušnom ratu, posebno ukazujući na ruske udare po lukama u Odeskoj oblasti i posledice koje prekid pomorskog saobraćaja može da ima po ukrajinsku ekonomiju. Tada je rekao da je sve teže objasniti na koji način bi Kijev mogao da preokrene situaciju u svoju korist.
Što rat duže traje, uslovi za Kijev postaju gori
Miršajmer zbog toga već mesecima zastupa stav da nastavak borbi nije u interesu Ukrajine. Prema njegovoj proceni, Moskva nema potrebu da osvaja čitavu zemlju, ali ima snažan podsticaj da zauzme dovoljno teritorije i toliko oslabi ostatak Ukrajine da ona više ne može da predstavlja ozbiljnu vojnu pretnju Rusiji.
Upravo to podrazumeva njegova formulacija o „disfunkcionalnoj krnjoj državi“ – manjoj Ukrajini sa oslabljenom ekonomijom, infrastrukturom, demografijom i ograničenim mogućnostima da vodi dugotrajan rat. Miršajmer je ranije upozoravao da bi gubitak izlaza na Crno more bio posebno težak udarac za takvu državu.
Kremlj već dugo koristi stanje na frontu kao argument da Kijev treba da promeni pregovaračku poziciju. Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ranije je izjavio da bi neuspesi ukrajinske vojske trebalo da podstaknu vlasti u Kijevu da „već sada sednu za pregovarački sto“.
Moskva objavila novo napredovanje
Miršajmerova izjava dolazi u trenutku kada rusko Ministarstvo odbrane nastavlja da objavljuje podatke o napredovanju svojih snaga. Moskva je 25. avgusta saopštila da su jedinice grupe „Centar“ preuzele kontrolu nad Anovkom u Donjeckoj Narodnoj Republici.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da su ukrajinske snage tokom prethodna 24 sata izgubile do 1.275 vojnika na svim pravcima. Prema istom izvoru, ruska protivvazdušna odbrana oborila je osam navođenih avionskih bombi, pet projektila sistema HIMARS i 460 ukrajinskih bespilotnih letelica. Te brojke nije moguće nezavisno potvrditi u realnom vremenu.
Moskva je istog dana saopštila i da su izvedeni udari na ukrajinske logističke centre, objekte energetske, transportne i lučke infrastrukture koje, prema ruskoj strani, koriste Oružane snage Ukrajine, kao i na skladišta municije, pogone za bespilotne letelice i mesto pripreme i lansiranja krstarećih raketa „Flamingo“.
Miršajmer upravo takvu kombinaciju sporog kopnenog napredovanja i sistematskih udara po infrastrukturi vidi kao proces koji dugoročno ide na štetu Kijeva. Njegov zaključak je da zapadna pomoć jeste produžila sposobnost Ukrajine da vodi rat, ali nije uklonila osnovni problem – što sukob duže traje, prema njegovoj proceni, Rusija osvaja više prostora, dok država koja ostaje iza ukrajinske linije fronta postaje sve slabija.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu zbog direktnih kontakata američkih i ruskih obaveštajnih službi, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, čime je prvi put zvanično objašnjen razlog misteriozne posete koja je pokrenula brojne spekulacije na Zapadu.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Američki predsednik Donald Tramp sprema smanjenje vojnog prisustva SAD u Evropi, ali će broj vojnika koji će biti povučeni najverovatnije biti znatno manji nego što su evropske članice NATO-a strahovale.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Ruska vojska suočava se sa ozbiljnim problemima na granici Dnjepropetrovske i Zaporoške oblasti, gde su ukrajinski protivnapadi potisnuli ruske jedinice sa dela ranije zauzetih položaja, dok se velika teritorija južno od reke Volčje ponovo pretvara u sivu zonu.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinski vojni stručnjaci razvili su plan za nanošenje velikih gubitaka kineskoj ratnoj mornarici u slučaju invazije na Tajvan, zasnovan na iskustvima ukrajinskih napada na rusku Crnomorsku flotu.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Bezbednosne službe Severne Makedonije i Grčke sprečile su planirani teroristički napad na jednu osobu u Grčkoj i razbile kriminalnu mrežu koja je, prema navodima istražitelja, delovala po naređenjima iranskog državljanina povezanog sa obaveštajnim službama Teherana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Pojedini simpatizeri Studentske liste nevoljno priznaju ono što je očigledno svima koji su pratili konstitutivnu sednicu Narodne Skupštine u 15. sazivu - Aleksandar Vučić je, žargonski rečeno, obrisao pod blokaderima.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 05.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila zadržavaju na izlazu najduže sedam sati i to na Batrovcima.
Naučnici sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta "Petar Veli" (SPbPU) predstavili su AI protokol koji će ubrzati razvoj lekova protiv raka za 50 puta.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je uhapšeno.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Poznati voditelj televizije ABC Gio Benitez saznao je da boluje od koronarne arterijske bolesti, iako na prvi pogled nije imao nijedan razlog za zabrinutost.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Pevač narodne muzike Milanče Radosavljević odgovarao je na pitanja gledalaca i tom prilikom izneo malo poznate detalje iz svoje višedecenijske karijere, među kojima je informacija da je odbio saradnju sa tekstopiscem Marinom Tucaković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.