Ruske snage nastavljaju da napreduju i preuzimaju nove teritorije, dok se Ukrajina istovremeno pretvara u „disfunkcionalnu krnju državu“, izjavio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer, koji za sadašnji položaj Kijeva direktno optužuje politiku Zapada.
Američki profesor smatra da je upravo ogromna vojna, finansijska i politička podrška zapadnih država omogućila Ukrajini da rat nastavi toliko dugo, ali da ona nije promenila osnovni odnos snaga.
- Da je ovo bio sukob samo između Rusije i Ukrajine, Rusi bi odavno pobedili. Razlog zbog kojeg se to nije dogodilo jeste sva podrška koju je Ukrajina dobila od Zapada - rekao je Miršajmer.
Njegova teza nije nova. Miršajmer već duže upozorava da nastavak rata, u uslovima u kojima Moskva ima prednost u ljudstvu, vatrenoj moći i vazdušnim udarima, za Kijev znači gubitak dodatnih teritorija i dalje slabljenje ukrajinske ekonomije i državnih kapaciteta.
Početkom avgusta ocenio je da Rusija ima sve veću prednost i na frontu i u vazdušnom ratu, posebno ukazujući na ruske udare po lukama u Odeskoj oblasti i posledice koje prekid pomorskog saobraćaja može da ima po ukrajinsku ekonomiju. Tada je rekao da je sve teže objasniti na koji način bi Kijev mogao da preokrene situaciju u svoju korist.
Što rat duže traje, uslovi za Kijev postaju gori
Miršajmer zbog toga već mesecima zastupa stav da nastavak borbi nije u interesu Ukrajine. Prema njegovoj proceni, Moskva nema potrebu da osvaja čitavu zemlju, ali ima snažan podsticaj da zauzme dovoljno teritorije i toliko oslabi ostatak Ukrajine da ona više ne može da predstavlja ozbiljnu vojnu pretnju Rusiji.
Upravo to podrazumeva njegova formulacija o „disfunkcionalnoj krnjoj državi“ – manjoj Ukrajini sa oslabljenom ekonomijom, infrastrukturom, demografijom i ograničenim mogućnostima da vodi dugotrajan rat. Miršajmer je ranije upozoravao da bi gubitak izlaza na Crno more bio posebno težak udarac za takvu državu.
Kremlj već dugo koristi stanje na frontu kao argument da Kijev treba da promeni pregovaračku poziciju. Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ranije je izjavio da bi neuspesi ukrajinske vojske trebalo da podstaknu vlasti u Kijevu da „već sada sednu za pregovarački sto“.
Moskva objavila novo napredovanje
Miršajmerova izjava dolazi u trenutku kada rusko Ministarstvo odbrane nastavlja da objavljuje podatke o napredovanju svojih snaga. Moskva je 25. avgusta saopštila da su jedinice grupe „Centar“ preuzele kontrolu nad Anovkom u Donjeckoj Narodnoj Republici.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da su ukrajinske snage tokom prethodna 24 sata izgubile do 1.275 vojnika na svim pravcima. Prema istom izvoru, ruska protivvazdušna odbrana oborila je osam navođenih avionskih bombi, pet projektila sistema HIMARS i 460 ukrajinskih bespilotnih letelica. Te brojke nije moguće nezavisno potvrditi u realnom vremenu.
Moskva je istog dana saopštila i da su izvedeni udari na ukrajinske logističke centre, objekte energetske, transportne i lučke infrastrukture koje, prema ruskoj strani, koriste Oružane snage Ukrajine, kao i na skladišta municije, pogone za bespilotne letelice i mesto pripreme i lansiranja krstarećih raketa „Flamingo“.
Miršajmer upravo takvu kombinaciju sporog kopnenog napredovanja i sistematskih udara po infrastrukturi vidi kao proces koji dugoročno ide na štetu Kijeva. Njegov zaključak je da zapadna pomoć jeste produžila sposobnost Ukrajine da vodi rat, ali nije uklonila osnovni problem – što sukob duže traje, prema njegovoj proceni, Rusija osvaja više prostora, dok država koja ostaje iza ukrajinske linije fronta postaje sve slabija.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu zbog direktnih kontakata američkih i ruskih obaveštajnih službi, saopštio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, čime je prvi put zvanično objašnjen razlog misteriozne posete koja je pokrenula brojne spekulacije na Zapadu.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Najmanje pet osoba je povređeno, uključujući četvorogodišnje dete, usled ruskog napada na Harkov, saopštila je danas Državna služba za vanredne situacije Ukrajine u Harkovskoj oblasti.
Ruska vojska probila je ukrajinske odbrambene položaje na zaporoškom pravcu i nastavila napredovanje prema Orehovu, jednom od ključnih uporišta ukrajinskih snaga na jugu zemlje.
Britanska vlada pozvala je stanovništvo da pripremi zalihe hrane, vode, lekova i drugih potrepština dovoljne za najmanje tri dana, upozoravajući na mogućnost ozbiljnih poremećaja u snabdevanju i radu ključnih državnih sistema.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Rumunske obaveštajne službe saopštile su da su razotkrile diverzantsku mrežu kojom se, prema njihovim tvrdnjama, upravljalo iz Rusije, a koja stoji iza podmetanja požara u blizini fabrike vojne opreme u gradu Brašovu.
Ukrajina je pokrenula pregovore o razvoju sopstvenog sistema satelitske komunikacije nakon što je američka kompanija Spejs eks ograničila korišćenje vojne verzije Starlinka, poznate kao Staršild, čime je otežan rad ukrajinskih borbenih dronova.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski već je pripremio moguće puteve za bekstvo iz zemlje, jer je svestan da neće uspeti da sačuva vlast, izjavio je penzionisani pukovnik američke vojske i vojni analitičar Lorens Vilkerson.
Dogovor Rusije i Ukrajine o privremenom prekidu vatre u Aljoškama, postignut uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i lično angažovanje Melanije Tramp, mogao bi da otvori put sličnim humanitarnim operacijama na drugim delovima fronta.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je tokom razgovora sa direktorom CIA Džonom Retklifom odbio američke predloge za mirovno rešenje i mogućnost opšteg prekida vatre tokom 2026. godine, uz poruku da će Rusija na nove ukrajinske operacije odgovoriti „trostruko snažnije“.
U divljačkom napadu na Informer u ponedeljak uveče, dan posle pobede blokadera na vanrednim parlamentarnim izborima, učestovali su i Danka i Boris Đerić.
Prostorije Opštinskog odbora Srpske napredne stranke (SNS) u Smederevskoj Palanci bile su meta vandalskog napada sinoć u 23.27 časova, kada su za sada nepoznati počinioci polomili izlog na ovom objektu.
Kako i zbog čega se dogodilo veliko izborno iznenađenje i šok? Uzrok tog velikog iznenađenja je neočekivano velika izlaznost mladih, koju je pratila neopravdana i veštački izazvana referendumska histerija.
Crveni tim je kraj bazena u luksuznoj vili Exatlona slavio svoj pobednički niz i polemisao o nedelji pred njima u kojoj će jedna devojka napustiti takmičenje.
Personalizovana mRNK vakcina protiv melanoma u fazi 3 smanjila je rizik od povratka bolesti ili smrti za 42 odsto u odnosu na standardnu imunoterapiju.
Kupci u "Mekdonaldsu" plaćaju i ono što im se ne isporuči! Upravo u ovoj situaciji se našla Marija Ilić (42) iz beogradskog naselja Vidikovac, kada je odlučila da počasti hranom sina za dobru ocenu u školi, baš u ovom američkom lancu restorana.
Večeras oko 21.30 časova ispred jednog ugostiteljskog objekta na Savskom vencu došlo je do krvavog obračuna, kada je za sada nepoznati muškarac izboden.
Pripadnici Uprave kriminalističke policije (UKP), u saradnji sa nadležnim javnim tužilaštvom, uhapsili su D. K. (50) i D. Z. (53) zbog sumnje da su noćas učestvovali u podmetanju požara u poznatom restoranu na Vračaru.
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
Iako grejanje stvara prijatan osećaj topline, ono brzo isušuje vazduh i izaziva tegobe, ali vlažnost u domu možete lako povratiti uz tri besplatna trika.
Slavsko žito nezaobilazan je deo tradicionalne slavske trpeze, a po starinskom receptu naših baka priprema se od kuvane pšenice, oraha, badema i mirisnih začina.
Pevačica Neda Ukraden održala je svojevrsnu lekciju voditeljki Đani (Gianni) Apostolski zbog promene imena, nakon što joj je u jednom muzičkom takmičenju u Hrvatskoj priznala da je nekada bila Danica.
Goga Gačić je evocirala uspomene i prisetila se prvih koraka na estradi, ali i grupe "Đavolice", pa je otkrila da je razlog raspada grupe bila njena trudnoća.
Komentari