Rusija je u poslednjih mesec dana napravila veliki tehnološki skok po pitanju dronova koji se koriste u ratovanju, prelazeći na modele na mlazni pogon, mnogo brže i teže za presretanje od onih koji su do sada korišćeni.
Ovu tvrdnju izneo je rumunski penzionisani rezervni oficir mornarice i vojni analitičar Sandu-Valentin Mateju.
- Nažalost, imamo takav skok na taktičkom nivou, ali sa strateškim implikacijama - rekao je Mateju u petak na rumunskom kanalu Digi24.
- Rusi se nalaze su situaciji Prvog svetskog rata, za koju je tada postojala fraza 'lavovi vođeni volovima'. Ostavimo Gerasimova, generala lojalnog Putinu, koji radi sve i govori gluposti, obratimo pažnju na sposobnost Rusije da se prilagodi. Rusija je u ovom trenutku pronašla posebnu taktičku promenu - rekao je Mateju.
- Promenili su sistem navođenja, pre svega menja se raspon brzina: imate reaktivni pogon, brzina se povećava na 500 km/h, to smo videli tokom poslednjeg upada Kišinjev-Jaši, u vazdušnom prostoru Republike Moldavije i Rumunije. Vreme reakcije zemlje koja je napadnuta je znatno smanjeno. Ukrajinci još nisu reagovali na nastalu situaciju. Traže odgovor, ali su daleko od toga da ga pronađu - rekao je Mateju.
"Ruski geniji, kineske komponente"
Što se tiče sistema za navođenje novih dronova, Mateju kaže da Rusi koriste senzorne elemente na dronu, imaju elektrooptički sistem kojim vide, mrežni radio sistem.
- Ne znam da li smo već pronašli "prevod" za ovaj sistem u Rumuniji. Dronovi komuniciraju jedni sa drugima i sa drugim sistemima; čak i ako pokušate da ometate vezu, na kraju radio veza ostaje, kroz ovu distribuciju komunikacije između dronova, odnosno sa onim ko ih kontroliše. Takođe, imaju ograničen kapacitet veštačke inteligencije na brodu, ali dovoljan da osigura autonomiju dronova kada napadaju. Čak i ako ometate GPS ili komunikacije, dron je već razlikovao svoj cilj od drugih ciljeva. Ovde mu u početkoj fazi pomaže operater, a nakon toga napada autonomno. Bitka nije samo između brzog drona i ukrajinskog presretača - objasnio je rumunski stručnjak.
Na pitanje o poreklu ovih dronova, kao i da li su oni čisto ruski izum, Mateju odgovara:
- Svaka nacija ili civilizacija ima svoje genije. Ako mi, zapadnjaci, imamo genije da organizuju društva po određenim pravilima, ruski genije je genije pojednostavljenja do tačke funkcionalnosti, a kineski - proizvodnje. Rusi su uzimali kineske komponente, od elektrooptičkih kamera do elemenata veštačke inteligencije, zaobilazili su sankcije raznim metodama, posebno u oblasti čipova koji mogu da funkcionišu u oblasti veštačke inteligencije.
Dronovi kao krstareće rakete
Rumunski analitičar navodi da je Rusija sada u fazi kada njeni dronovi mogu da rade ono što su krstareće rakete radile pre 10-20 godina.
- Sa elektronskom mapom u memoriji, upoređuje uz pomoć panoramske optičke kamere, područje iznad kojeg leti. To mu omogućava da se samostalno vodi - objasnio je penzionisani komandant.
Što se tiče ekonomskih uloga ove tehnološke trke, Mateju pojašnjava da se radi o sposobnosti Rusije da pojednostavi stvari, da uzme kineske komponente i brzo ih transformiše u jeftino borbeno oružje.
- Bitka nije samo između brzog drona i ukrajinskog presretača, već se ovde radio o ekonomskom kapacitetu za proizvodnju jeftinih, reaktivnih dronova koji se sami usmeravaju ka svojoj meti. Ovde ulazimo u ekonomsku oblast, jer, pored vojne efikasnosti – možete presretati ili ne – ostaje element mase. Rusija je uvek igrala na kvantitativni element, mnogo, i ne možete se nositi sa tim. Sada se ovo prevodi u vojni i, istovremeno, ekonomski element: nemate dovoljno novca da presretnete sve što vam pošalju - zaključio je Mateju.
Građanima severnog dela okruga Tulča preko sistema RO-Alert poručeno je da postoji mogućnost pada objekata iz vazdušnog prostora i da se sklone u podrume ili skloništa civilne zaštite.
Rumunski borbeni avion F-16 oborio je bespilotnu letelicu koja je ušla u vazdušni prostor Rumunije, saopštio je predsednik Rumunije Nikušor Dan, što je najnovije narušavanje vazdušnog prostora članice NATO-a.
Kineska državna kompanija isporučila je Rusiji čak 46 tona ključne sirovine za proizvodnju visokokvalitetnih ugljeničnih vlakana koja se koriste u ruskim udarnim dronovima „Geranj“, a ta količina mogla bi da bude dovoljna za izradu materijala za čak 1.300 bespilotnih letelica, otkriva Politiko na osnovu internih ruskih transportnih i carinskih dokumenata.
Ruske bespilotne letelice „Geranj“ tokom noći napale su infrastrukturne objekte u pograničnom delu Odeske oblasti, a nakon udara na trajektni kompleks i granični prelaz „Orlovka“ potpuno je obustavljen saobraćaj na ovom pravcu ka Rumuniji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Građanima severnog dela okruga Tulča preko sistema RO-Alert poručeno je da postoji mogućnost pada objekata iz vazdušnog prostora i da se sklone u podrume ili skloništa civilne zaštite.
Tajkunska novinarka Žaklina Tatalović, nekadašnja blokaderska zvezda sa antisrpske N1 koja, ako se uzmu u obzir najave glavnog urednika te televizije Branislava Šovljanskog odlazi u prevremenu penziju, podelila je, najblaže rečeno, krajnje neobičan snimak na svom profilu na Iksu.
Ukrajinska komanda hitno je vratila pripadnike 4. puka Snaga za specijalne operacije sa odmora i prebacila ih prema Dobropolju, jednom od trenutno najosetljivijih delova fronta u Donbasu, što je među ruskim vojnim izvorima odmah protumačeno kao znak da Kijev očekuje ozbiljnu bitku na prilazima gradu i pravcu koji dalje vodi ka Kramatorsku i Slavjansku.
Javnost na društvenim mrežama ostala je u potpunom šoku nakon što su isplivali jezivi detalji o Zoranu Đajiću, kojeg su blokaderi stavili na svoju blokadersku listu i nude ga građanima kao svoju perjanicu.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić primio je u oproštajnu posetu ambasadora Sjedinjenih Meksičkih Država Karlosa Feliksa Koronu, čime je još jednom potvrđena čvrsta i dosledna spoljna politika naše zemlje osnovana na međusobnom poštovanju i očuvanju nacionalnih interesa.
Ekstremista Jovo Bakić u najnovijem nastupu je bez trunke srama izvređao građane Srbije, proglasivši sve koji ne misle kao on za najgluplje delove društva, a potom i otvoreno priznao da u sebi nosi samo bolesnu mržnju!
Dok blokaderi i njihovi tajkunski sponzori ratuju međusobno pred predstojeće izbora 25. oktobra, u javnosti je odjeknula brutalno iskrena poruka člana Predsedništva SNS-a, Vladimira Đukanovića, koja je pogodila pravo u metu!
Pavle Bošković, poznatiji kao Gazda Paja, otkrio je kako ga je supruga ispratila u drugu sezonu Exatlona, koja počinje 14. septembra na Informer televiziji.
Svetski šampion Ivan Markioli iz Beograda radi kao di-džej i fitnes trener, voli da kampuje i vozi motor, a uskoro ćemo ga videti na Exatlon poligonima.
Učesnica Exatlona 2 Sanja Jurošević veoma je staložena, ali ako neko pređe njen prag tolerancije i iz nje izvuče najgore, kako sama kaže, pretvara se u zver.
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obećao da će država učiniti sve kako bi se smanjila lista čekanja za obolele od cistične fibroze, kao i da će pomoći oko terapije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavlja u Palati Srbija nove mere za poboljšanje životnog standarda građana i tom prilikom govorio je o niskoj stopi nezaposlenosti.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić predstavlja u Palati Srbija nove mere za poboljšanje životnog standarda građana i tom prilikom je istakao da su samo Danska i Malta u Evropi ispred nas po stopi privrednog rasta.
Država Srbija mnogo je ulagala u Klinički centar Srbije, a za pacijente su obezbeđeni uslovi kakve retko ko ima u Evropi, rekao je danas ministar zdravlja Zlatibor Lončar.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas kako će Klinički centar Srbije imati 34 najmodernije sale, od čega tri hibridne. Samo za tu zdravstvenu ustanovu u prethodnih nekoliko godina uloženo je 350 miliona evra.
Jutrošnji odlazak u školu pretvorio se u stravičan horor u naselju Lisović kod Barajeva, kada je komšijski šarplaninac brutalno napao i izujedao devojčicu (16).
Nišlija Stefan Ristić (36) osuđen je na 4 godine zatvora jer je 31. oktobra 2024. godine u kafiću na Trgu kralja Milana u ovom gradu pokušao da ubije svog poslovnog partnera Ivana Ilića (43).
Više javno tužilaštvo u Pančevu je danas donelo naredbu o sprovođenju istrage protiv osumnjičenog P.V. (35) iz Starčeva zbog sumnje da je izvršio krivična dela teško ubistvo i nedozvoljeno nošenje eksplozivnih materija.
Na današnji dan, 11. septembra 1914. godine, rođen je patrijarh Pavle, duhovni pastir, čovek skromnosti i vrline, kojeg je narod neizmerno voleo i poštovao za života, a čijim se mudrim rečima i porukama i danas svakodnevno vraćamo.
Slavni reper Snup Dog biće voditelj ovogodišnje prestižne dodele MTV VMA nagrada! Muzička zvezda, čije je pravo ime Kalvin Brodus Džunior (54), zvanično je najavljena kao domaćin svečanosti koja je zakazana za nedelju, 27. septembar.
Film "Izlet" reditelja Nenada Pavlovića, u produkciji Digimedia iz Beograda, izabran je za srpskog kandidata za 99. dodelu nagrade Američke akademije filmske umetnosti i nauke, Oskar, u kategoriji za najbolji međunarodni film 2026. godine, saopštili su producenti.
Četvrta sezona popularne serije Branilac počinje sa emitovanjem večeras na Radio-televiziji Srbije, ali umesto očekivanih šest, gledaoce očekuje čak dvanaest novih epizoda, pošto će se na četvrtu sezonu odmah nadovezati i peta.
Jedna od najvoljenijih i najgledanijih televizijskih serija u istoriji domaće kinematografije dobija svoj zvanični nastavak posle više od četiri decenije pauze.
Iako ljubav na prvi pogled zvuči kao filmski kliše, nauka potvrđuje da je reč o biološkom procesu pokrenutom naglim lučenjem dopamina, oksitocina i kortizola.
Od "Kukavice" do "Tri čaše", svaka faza raskida ima svoju himnu, a izbor pesme često zavisi od toga da li se bivši preboljeva, proklinje ili se ipak potajno očekuje njegova poruka.
Pevačica Lepa Brena i njen suprug, biznismen Boba Živojinović, godinama unazad važe za jedan od najimućnijih i najstabilnijih parova na domaćoj javnoj sceni, a njihov životni stil to i potvrđuje.
Političar Čedomir Jovanović već duže vreme živi sa prijateljem Aleksandrom Kosom u stanu na Novom Beogradu, u kojem je nekada boravio sa bivšom suprugom Jelenom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.