Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Važan detalj je da se ne radi o klasičnoj bespovratnoj pomoći od 15 milijardi dolara. Sam tekst amandmana predviđa da američki državni sekretar dobije ovlašćenje da Ukrajini obezbedi 15 milijardi dolara direktnih zajmova za finansiranje nabavke odbrambenih proizvoda, vojnih usluga, kao i projektantskih i građevinskih usluga u okviru američkog Zakona o kontroli izvoza oružja.
Zakon obuhvata sankcije ruskim zvaničnicima, oligarsima, bankama, finansijskim institucijama i strukturama koje Vašington povezuje sa zaobilaženjem postojećih ograničenja. Predviđene su i mere protiv ruske „flote iz senke“, dok bi predsednik SAD dobio mogućnost da uvede carine do 100 odsto najvećim kupcima ruske nafte i prirodnog gasa, kao i državama koje pomažu zaobilaženje sankcija.
Upravo uz taj paket Miks i njegove kolege pokušali su da dodaju finansijsku liniju od 15 milijardi dolara za Ukrajinu.
Međutim, demokrate istovremeno imaju ozbiljne primedbe na samu senatsku verziju zakona. Miks i drugi visoki demokratski kongresmeni tvrde da ona Donaldu Trampu daje preširoka ovlašćenja za uvođenje carina, dok predsedniku ostavlja i veliki prostor za odlučivanje kako će pojedine sankcije biti primenjivane ili ukidane.
Zbog toga su podneli čitav niz amandmana.
Jednim su tražili brisanje odredbe koja omogućava široke sekundarne carine, drugim da se Evropska unija ne tretira kao jedna „država“ prilikom njihove primene, dok su trećim pokušali da znatno ograniče Trampovu mogućnost da od sankcija izuzima Rusiju ili zemlje i kompanije koje joj pomažu. Takvo izuzeće bilo bi moguće samo ako je „od vitalnog značaja za nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Država“.
Poseban amandman odnosio se upravo na 15 milijardi dolara vojnih zajmova Ukrajini.
Republikanci nisu pustili amandman na glasanje
Najnoviji razvoj događaja, međutim, komplikuje plan demokrata.
Odbor za pravila Predstavničkog doma usvojio je 14. septembra, rezultatom 7 prema 3, pravilo po kojem će pred poslanike biti stavljen samo predlog da Predstavnički dom prihvati senatsku verziju zakona. Pojedinačni demokratski amandmani, uključujući i onaj o 15 milijardi dolara za Ukrajinu, nisu uvršteni među amandmane o kojima će se glasati u okviru tog postupka.
To znači da je predlog za dodatnih 15 milijardi dolara podnet, ali nije usvojen niti je, prema trenutno odobrenoj proceduri, otvoren put da bude dodat zakonu tokom predstojećeg glasanja.
Republikanska većina u Odboru odbila je i nekoliko drugih pokušaja demokrata da izmene zakon. Predlog da se izbaci odredba o širokim sekundarnim carinama oboren je sa 7 prema 3, a istim rezultatom odbijen je i pokušaj da se pooštre uslovi pod kojima predsednik može da ukida ili suspenduje određene mere.
Tramp ne želi povratak na Bajdenov model
Sve se događa u trenutku kada predsednik SAD Donald Tramp već mesecima pokušava da američku podršku Ukrajini udalji od modela besplatnog slanja oružja koji je koristila administracija Džozefa Bajdena.
Tramp je početkom septembra rekao da želi da evropske zemlje plate Americi za ranije isporučenu pomoć Ukrajini i ponovo kritikovao Bajdenovu administraciju zato što, prema njegovim rečima, nije tražila novac za ogromne količine naoružanja poslate Kijevu.
Vašington je već pomerio deo sistema pomoći ka modelu u kojem evropske članice NATO finansiraju kupovinu američkog oružja za Ukrajinu, umesto da trošak direktno pada na američki budžet.
Demokratski predlog od 15 milijardi dolara zato predstavlja novi pokušaj da se uz udar na rusku ekonomiju Kijevu istovremeno otvori veliki dodatni izvor novca za vojnu nabavku. Razlika je što bi ovog puta formalno bila reč o američkim direktnim zajmovima, a ne o čistoj bespovratnoj pomoći.
Sudbina samog zakona sada zavisi od glasanja u Predstavničkom domu. Ako senatska verzija bude prihvaćena bez izmena, zakon ide predsedniku Trampu na potpis, dok bi demokratski plan o dodatnih 15 milijardi dolara za Ukrajinu ostao van tog paketa.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
U Donjeckoj oblasti, u njenom "pojasu tvrđava", trenutno se vode neke od najkritičnijih i najodlučnijih bitaka rusko - ukrajinskog rata, izveštava Institut za rat (ISW).
Ukrajinski pomorski dron „Sargan-3000“ mitraljeskom vatrom uništio je rusko bespilotno plovilo u Crnom moru, u sukobu koji Kijev opisuje kao prvu pomorsku bitku između dva bespilotna plovila u istoriji.
Cene benzina u Sjedinjenim Američkim Državama podiže to što Ukrajina uništava naftne rafinerije u Rusiji, izjavio je danas američki predsednik Donald Tramp, i izneo tvrdnju da na cenu goriva ne utiče situacija u Ormuskom moeruzu.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je Sjedinjene Američke Države da bi pokušaj uništavanja ruske satelitske mreže „Rasvet“ mogao da izazove otvoreni rat u svemiru.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zamolio je predsednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da uvede sankcije protiv ruskih i kineskih kompanija koje, prema rečima ukrajinskog lidera, učestvuju u razvoju ruske niskoorbitalne satelitske mreže "Rasvet".
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Zakon o sankcijama usvojen u Sjedinjenim Državama ne može pozitivno uticati na odnose sa Rusijom, izjavio je za RIA Novosti portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je novi paket sankcija protiv Rusije kojim Bela kuća dobija široka ovlašćenja da uvede carine do 100 odsto državama koje kupuju najveće količine ruske nafte i gasa ili pomažu Moskvi da zaobiđe postojeća ograničenja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je strance da napuste Kijev i područja vojne namene da ne bilo provokacija i insceniranih situacija poput Buče, rekla je Marija Zaharova, portparol ministarstva.
Aleksandar Vučić, prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", nastavio je da obilazi Srbiju i razgovara sa građanima, gde ga je jedna baka Nadežda u Mionici iznenadila nesvakidašnjim poklonom.
Nekadašnja predsednica Republike Srpske Biljana Plavšić sahranjena je danas na groblju Sveti Pantelija u Banjaluci, uz prisustvo najvišeg državnog i političkog vrha Republike Srpske.
Potpredsednica GO Srpske Napredne Stranke Ana Brnabić Ana Brnabić brutalno je raskrinkala i poslala na političku deponiju takozvanu "Studentsku listu" i njihovo lažno, bahato ponašanje!
Dušan Elezović je u periodu kada je bio deo pokrajinske vlasti, omogućavao Goranu Elezoviću, svom bratu od rođenog strica i Aleksandru Maksimoviću da posredstvom privrednih subjekata čiji su vlasnici, nanesu značajnu štetu budžetu AP Vojvodine.
Plavi tim u Exatlonu Srbija komentarisao je Mihaila Adžića koji je ove nedelje kapiten Plavih, a Julija Budiša smatra da je on pravi izbor jer donosi pozitivnu atmosferu u tim.
Za kilogram džema biće potrebno najmanje 450 grama voćne pulpe ili pirea, dok će za ekstra džem minimum iznositi 500 grama, uz izuzetke za pojedine vrste voća.
Kraljevska švedska akademija nauka odlučila je da dodeli Nobelovu nagradu za hemiju za 2026. godinu Henriju B. Kaganu i Kensou Soaiju "za otkriće nelinearnih efekata i autokatalize u asimetričnoj organskoj sintezi".
Tokom prošle godine u Srbiji su zaključena 29.402 braka, a razvedeno 10.148. Primetan je trend da su sve češći razvodi starijih parova, što do pre nekoliko godina nije bio slučaj.
Skriven među zelenilom Fruške gore, nedaleko od Bešenovačkog Prnjavora, nalazi se manastir Bešenovo – jedna od svetinja čija je sudbina neraskidivo povezana sa burnom istorijom srpskog naroda.
Podgorička policija uhapsila je S.L. (25) i A.K. (23), osumnjičene da su se duže vreme bavili nabavkom i uličnom prodajom narkotika na teritoriji glavnog grada Crne Gore.
Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore podnelo je Višem sudu u Podgorici zahtev za trajno oduzimanje imovine Milana Vujotića, pravosnažno osuđenog pripadnika "kavačkog klana".
Županijsko državno tužilaštvo u Puli povuklo je optužnicu protiv trojice mladića zbog napada u Medulinu, nakon što je preminuo Nikola Martan (31), koji je u tom napadu početkom jula zadobio povrede opasne po život.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Na svečanom otvaranju prestižne izložbe The 90s Art & Fashion Exhibition u Londonu, Bruks Nejder se pojavila u izdanju koje je u sekundi privuklo sve prisutne fotoreportere i goste.
Naše bake su koristile jednostavan trik koji garantuje da vaš ribanac ostane savršeno hrskav, resak i svež sve do maja i to bez ijedne kapi vinobrana ili konzervansa!
Sinoć je frizer Stevan Radivojević organizovao slavlje povodom rođendana na kojem su prisustvovale brojne poznate ličnosti, a na mrežama se povela polemika koja dama sa estradne scene je najbolje izgledala.
Biznismen i legenda devedesetih Željko Rutović, koji je preminuo nakon borbe sa teškom bolešću, još za života je vodio računa o tome da njegova deca nakon njegove smrti ne prolaze kroz dodatne probleme oko nasledstva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.