Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Važan detalj je da se ne radi o klasičnoj bespovratnoj pomoći od 15 milijardi dolara. Sam tekst amandmana predviđa da američki državni sekretar dobije ovlašćenje da Ukrajini obezbedi 15 milijardi dolara direktnih zajmova za finansiranje nabavke odbrambenih proizvoda, vojnih usluga, kao i projektantskih i građevinskih usluga u okviru američkog Zakona o kontroli izvoza oružja.
Zakon obuhvata sankcije ruskim zvaničnicima, oligarsima, bankama, finansijskim institucijama i strukturama koje Vašington povezuje sa zaobilaženjem postojećih ograničenja. Predviđene su i mere protiv ruske „flote iz senke“, dok bi predsednik SAD dobio mogućnost da uvede carine do 100 odsto najvećim kupcima ruske nafte i prirodnog gasa, kao i državama koje pomažu zaobilaženje sankcija.
Upravo uz taj paket Miks i njegove kolege pokušali su da dodaju finansijsku liniju od 15 milijardi dolara za Ukrajinu.
Međutim, demokrate istovremeno imaju ozbiljne primedbe na samu senatsku verziju zakona. Miks i drugi visoki demokratski kongresmeni tvrde da ona Donaldu Trampu daje preširoka ovlašćenja za uvođenje carina, dok predsedniku ostavlja i veliki prostor za odlučivanje kako će pojedine sankcije biti primenjivane ili ukidane.
Zbog toga su podneli čitav niz amandmana.
Jednim su tražili brisanje odredbe koja omogućava široke sekundarne carine, drugim da se Evropska unija ne tretira kao jedna „država“ prilikom njihove primene, dok su trećim pokušali da znatno ograniče Trampovu mogućnost da od sankcija izuzima Rusiju ili zemlje i kompanije koje joj pomažu. Takvo izuzeće bilo bi moguće samo ako je „od vitalnog značaja za nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Država“.
Poseban amandman odnosio se upravo na 15 milijardi dolara vojnih zajmova Ukrajini.
Republikanci nisu pustili amandman na glasanje
Najnoviji razvoj događaja, međutim, komplikuje plan demokrata.
Odbor za pravila Predstavničkog doma usvojio je 14. septembra, rezultatom 7 prema 3, pravilo po kojem će pred poslanike biti stavljen samo predlog da Predstavnički dom prihvati senatsku verziju zakona. Pojedinačni demokratski amandmani, uključujući i onaj o 15 milijardi dolara za Ukrajinu, nisu uvršteni među amandmane o kojima će se glasati u okviru tog postupka.
To znači da je predlog za dodatnih 15 milijardi dolara podnet, ali nije usvojen niti je, prema trenutno odobrenoj proceduri, otvoren put da bude dodat zakonu tokom predstojećeg glasanja.
Republikanska većina u Odboru odbila je i nekoliko drugih pokušaja demokrata da izmene zakon. Predlog da se izbaci odredba o širokim sekundarnim carinama oboren je sa 7 prema 3, a istim rezultatom odbijen je i pokušaj da se pooštre uslovi pod kojima predsednik može da ukida ili suspenduje određene mere.
Tramp ne želi povratak na Bajdenov model
Sve se događa u trenutku kada predsednik SAD Donald Tramp već mesecima pokušava da američku podršku Ukrajini udalji od modela besplatnog slanja oružja koji je koristila administracija Džozefa Bajdena.
Tramp je početkom septembra rekao da želi da evropske zemlje plate Americi za ranije isporučenu pomoć Ukrajini i ponovo kritikovao Bajdenovu administraciju zato što, prema njegovim rečima, nije tražila novac za ogromne količine naoružanja poslate Kijevu.
Vašington je već pomerio deo sistema pomoći ka modelu u kojem evropske članice NATO finansiraju kupovinu američkog oružja za Ukrajinu, umesto da trošak direktno pada na američki budžet.
Demokratski predlog od 15 milijardi dolara zato predstavlja novi pokušaj da se uz udar na rusku ekonomiju Kijevu istovremeno otvori veliki dodatni izvor novca za vojnu nabavku. Razlika je što bi ovog puta formalno bila reč o američkim direktnim zajmovima, a ne o čistoj bespovratnoj pomoći.
Sudbina samog zakona sada zavisi od glasanja u Predstavničkom domu. Ako senatska verzija bude prihvaćena bez izmena, zakon ide predsedniku Trampu na potpis, dok bi demokratski plan o dodatnih 15 milijardi dolara za Ukrajinu ostao van tog paketa.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
U Donjeckoj oblasti, u njenom "pojasu tvrđava", trenutno se vode neke od najkritičnijih i najodlučnijih bitaka rusko - ukrajinskog rata, izveštava Institut za rat (ISW).
Ukrajinski pomorski dron „Sargan-3000“ mitraljeskom vatrom uništio je rusko bespilotno plovilo u Crnom moru, u sukobu koji Kijev opisuje kao prvu pomorsku bitku između dva bespilotna plovila u istoriji.
Cene benzina u Sjedinjenim Američkim Državama podiže to što Ukrajina uništava naftne rafinerije u Rusiji, izjavio je danas američki predsednik Donald Tramp, i izneo tvrdnju da na cenu goriva ne utiče situacija u Ormuskom moeruzu.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev upozorio je Sjedinjene Američke Države da bi pokušaj uništavanja ruske satelitske mreže „Rasvet“ mogao da izazove otvoreni rat u svemiru.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zamolio je predsednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trampa da uvede sankcije protiv ruskih i kineskih kompanija koje, prema rečima ukrajinskog lidera, učestvuju u razvoju ruske niskoorbitalne satelitske mreže "Rasvet".
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Zakon o sankcijama usvojen u Sjedinjenim Državama ne može pozitivno uticati na odnose sa Rusijom, izjavio je za RIA Novosti portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić izjavio je na Informer TV da je, nakon ekonomskih reformi, jačanja Srbije i njegovog odbijanja da prizna nezavisnost tzv. Kosova, pokrenuta "specijalna operacija" usmerena na njegovo političko rušenje.
Kandidat za premijera Aleksandar Vučić kazao je da se ne slaže sa pokušajima da se izjave Jove Bakića predstavljaju kao politički nevažne, tvrdeći da upravo njega vidi kao jednog od ideologa tzv. Studentske liste i čoveka čije poruke treba ozbiljno shvatiti.
Prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, tokom gostovanja u specijalnom programu na Informer televiziji do nogu je potukao blokadersku propagandu i njihove bolesne teorije zavere.
Nakon što se u pojedinim opozicionim medijima i na društvenim mrežama pojavila navodna objava trideset neimenovanih radnika MSP, obratilo se sto diplomata Ministarstva spoljnih poslova Srbije.
Prvi na listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, ponovo je matirao blokaderske provokatore, poručivši, u gostovanju na Informer televiziji, da se ne sveti nikome, već da isključivo štiti Ustav Srbije.
U večerašnjoj epizodi rijalitija Exatlon Srbija Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6, dok je takmičenje zasenio fizički sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića.
Nova takmičarka Exatlona, Mila Ivanovski, otvorila je dušu pred saigračima iz Crvenog tima i otkrila nepoznate detalje o svom privatnom životu i porodici.
Hrvati koji žive u Zagrebu, već par dana se žale na nedefinisani smrad koji se širi vazduhom, ali niko sa sigurnošću ne može da kaže odakle neprijatan miris dolazi.
Promena vremenskih prilika u Srbiji očekuje se u petak, 9. oktobra, rekli su iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije. Pre toga, u četvrtak, očekuju se temperature i do 30 stepeni Celzijusove skale.
Oko 17 časova na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", usled propusta u radu jedne od kompanija koja pruža usluge zemaljskog opsluživanja, došlo je do greške u obaveznom toku kretanja putnika zbog čega su se stvorile velike gužve i redovi na terminalima.
"Službenici saobraćajne policije Odeljenja bezbednosti Kolašin su, sprovodeći pojačane mere i radnje kontrole saobraćaja, zaustavili putničko motorno vozilo marke 'pasat', kojim je upravljao Z.V. (24) iz Nikšića", saopštili su iz Uprave policije.
U okviru operativne akcije "TEX", Uprava za indirektno oporezivanje BiH pronašla je i privremeno oduzela 2.180 komada tekstilnih proizvoda u vrednosti od oko 188.000 evra, za koje se sumnja da su namenjeni ilegalnom prometu na tržištu BiH.
Policijski službenici Policijske stanice Brač juče su pretražili kuću i druge prostorije koje koristi muškarac (39) na području Selca na ostrvu Braču, pri čemu su pronašli i oduzeli 204 grama marihuane i četiri puške.
Vrhovni sud FBiH doneo je osuđujuću pravosnažnu presudu i izrekao kazne zatvora za tri osobe iz Gradačca zbog produženog krivičnog dela trgovina ljudima.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Nekada je najbolja avantura ona na koju krenete potpuno sami. Solo putovanje donosi slobodu da radite šta želite, upoznate nova mesta i, možda najvažnije, otkrijete koliko zapravo možete da se oslonite na sebe.
Datura, u narodu poznata kao tatula, jedna je od najotrovnijih biljaka koja može da se pojavi u srpskim dvorištima, baštama i na zapuštenim parcelama. Mnogi je imaju u blizini ograde, a da toga nisu ni svesni.
Manekenka Ema Tin zapalila je crveni tepih u Londonu u replici čuvene gole haljine Kejt Mos iz 1993. godine, odajući počast kultnom modnom trenutku devedesetih.
Supruga fudbalera Predraga Rajkovića, Ana Rajković, oglasila se putem Instagram profila i otkrila da je iz radnje koja je u njenom vlasništvu ukradena dokumentacija, ali i pazar.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.