Američki Kongres usvojio je jedan od najširih paketa ekonomskih mera protiv Rusije od početka rata u Ukrajini, koji će predsedik SAD Donald Tramp gotovo sigurno potpisati, saopštili su izvori iz Bele kuće.
Zakon udara na rusku energetiku, banke, odbrambenu industriju i „flotu u senci“, predviđa carine do 500 odsto na rusku robu, ali i do 100 odsto na proizvode država koje nastave da kupuju velike količine ruske nafte i gasa.
Suština zakona nije samo u uvođenju novih sankcija pojedinim ruskim kompanijama. Vašington pokušava da udari direktno na prihode koje Moskva dobija od izvoza energenata – i da cenu nastavka trgovine sa Rusijom prebaci i na najveće kupce ruske nafte i gasa.
Do 500 odsto carina na robu iz Rusije
Tekst zakona nalaže predsedniku SAD da najkasnije 30 dana nakon njegovog stupanja na snagu poveća carine na robu koja se iz Rusije uvozi u SAD.
Gornja granica je čak 500 odsto.
Odredba izričito obuhvata rusku naftu, prirodni i tečni prirodni gas, naftne derivate, petrohemijske proizvode, ugalj i proizvode od uglja, ali se ne završava samo na energentima – odnosi se na svu robu iz Rusije. Nove carine dodavale bi se na postojeće dažbine.
Foto: EPA
Daleko značajniji deo paketa za Moskvu, međutim, jeste pokušaj da se preseče prodaja ruske energije zemljama koje nisu pristupile zapadnim sankcijama.
Američki predsednik dobija ovlašćenje da uvede carine do 100 odsto na svu robu koja u SAD dolazi iz država koje nastave da kupuju rusku naftu ili gas i spadaju među pet najvećih kupaca tih energenata.
Na udaru tako nisu samo ruske kompanije – zakon pokušava da natera najveće trgovinske partnere Moskve da biraju između ruskih energenata i normalnog pristupa američkom tržištu.
Kina i Indija, dva ključna kupca ruske nafte, nalaze se u samom centru te odredbe. Indija je već upozorila Vašington da bi takve carine mogle da nanesu štetu odnosima dve zemlje, dok je Kina poručila da se protivi američkim sekundarnim sankcijama i ekstrateritorijalnoj primeni američkih zakona.
Udar i na zemlje koje pomažu Moskvi da zaobiđe sankcije
Zakon ide još dalje.
Carine do 100 odsto mogu da pogode i države koje budu svrstane među pet najvećih centara preko kojih se zaobilaze američke sankcije na rusku naftu.
Tu ulaze finansiranje i organizovanje kupovine, utovara i transporta sankcionisane ruske nafte, ali i poslovi povezani sa tankerima iz takozvane „flote u senci“ – brodovima koje Rusija i njeni trgovinski partneri koriste kako bi nastavili izvoz uprkos zapadnim ograničenjima.
Spisak neće biti zamrznut. Američki trgovinski predstavnik trebalo bi da ga ponovo procenjuje svakih 180 dana, što omogućava da nove države naknadno uđu pod udar američkih carina.
Za uvoz ruskog gasa postoji ograničeni izuzetak: država može da izbegne ovu meru ako njen uvoz predstavlja manje od 15 odsto ukupnog godišnjeg ruskog izvoza prirodnog gasa i ako je preduzela značajne korake da taj uvoz dodatno smanji.
Banke, vojna industrija, Rosatom i ruski državni vrh
Paket nije ograničen na energente.
Zakonom se nalaže sankcionisanje ruskih zvaničnika, finansijskih institucija i kompanija povezanih sa državom i vojnom industrijom.
Među kategorijama koje dokument izričito navodi nalaze se ruski predsednik, premijer, ministri odbrane, spoljnih poslova, finansija, energetike i industrije, rukovodioci bezbednosnih i obaveštajnih struktura i komandanti glavnih grana Oružanih snaga Rusije.
Foto: Shutterstock/EPA
Na udaru su i strane kompanije i pojedinci koji ruskom vojnoindustrijskom kompleksu isporučuju određene mašine, komponente i tehnologiju, uključujući CNC mašine, materijale potrebne za proizvodnju eksploziva i raketnog goriva, napredne senzore i pojedine optičke tehnologije.
Zakon predviđa i dodatne mere prema ruskim bankama, zabrane određenih finansijskih transakcija, ograničenja američkih ulaganja u Rusiji, zabranu kupovine ruskog državnog duga i ograničenja izvoza američkih energenata u Rusiju i ulaganja u njen energetski sektor.
Posebno je izdvojen Rosatom. Dokument nalaže sprovođenje postojećih ograničenja na uvoz ruskog uranijuma, a predviđa i sankcije prema rukovodstvu ruske državne nuklearne korporacije, uz određene izuzetke za civilnu nuklearnu saradnju i pojedine postojeće dozvole.
Cilj – preseći novac koji Moskva dobija od energenata
Američki zakonodavci otvoreno navode da je cilj da se smanje prihodi Rusije od energetskog izvoza.
Republikanski kongresmen Majkl Mekol, jedan od ključnih zagovornika zakona, rekao je da je namera da se pojača ekonomski pritisak na Moskvu i pokuša da se ruski predsednik Vladimir Putin dovede za pregovarački sto.
AP navodi da je ovo najambiciozniji zakon Kongresa povezan sa Ukrajinom od povratka Donalda Trampa u Belu kuću.
Vašington pritom pokušava da pogodi upravo mehanizam koji je Rusiji omogućio da ublaži dejstvo dosadašnjih zapadnih sankcija: preusmeravanje izvoza energenata sa Evrope na Kinu, Indiju i druga tržišta.
Ako bi sekundarne carine bile primenjene u velikom obimu, pritisak više ne bi bio ograničen na samu Rusiju. Veliki kupci ruske energije morali bi da računaju sa mogućnošću da njihov celokupan izvoz u SAD bude opterećen dodatnom carinom do 100 odsto.
Poljska je privremeno zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu i podigla vojnu avijaciju zbog ruskih napada bespilotnim letelicama na susednu Ukrajinu, dok su svega nekoliko kilometara od poljske granice odjekivale eksplozije.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Predsednik SAD Donald Tramp zatražio je od predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da prekine udare na ruske rafinerije i infrastrukturu za proizvodnju dizela.
Bugarska neće izdvajati novac za novu finansijsku pomoć Ukrajini, niti slati oružje iz zaliha svoje vojske, a premijer Rumen Radev potvrdio je da Sofija neće učestvovati ni u takozvanoj „koaliciji voljnih“.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao zapadne države zbog ublažavanja sankcija Rusiji, zahtevajući da Vašington i evropski saveznici prestanu da ukidaju ekonomska ograničenja koja su prethodno uveli Moskvi.
Krimski most ponovo je bio meta napada ukrajinskih snaga, a prema tvrdnjama ukrajinskih kanala, jedan raspon drumskog dela konstrukcije urušio se u more.
Bivši ukrajinski predsednik Viktor Juščenko uporedio je svoju zemlju sa 300 spartanskih ratnika i poručio da će Rusiju pobediti snagom duha. Njegove reči sada se dele uz snimak iz okoline Žitomira, na kojem se vidi kako muškarca fizički odvode i smeštaju u kombi.
Slavjansk jedan od ključnih ukrajinskih vojnih i logističkih centara u Donbasu suočava se sa sve intenzivnijim ruskim napadima dok se linija fronta približava ovom strateški važnom gradu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Predstavnici Kremlja pozvali su poslanike vladajuće Jedinstvene Rusije da se pripreme za pobedu u ratu u Ukrajini i masovni povratak vojnika sa fronta, otkrivaju Vedomosti, pozivajući se na pet izvora upoznatih sa sadržajem zatvorenog sastanka.
Francuska je još tokom leta 2026. godine tajno rasporedila pripadnike svoje regularne vojske na teritoriji Ukrajine, gde pod komandom francuskog generala obučavaju ukrajinske vojnike i održavaju zapadno naoružanje, otkriva Radio Frans enternašonal (RFI).
Šef Krima Sergej Aksjonov saopštio je da je izveden neprijateljski udar na Krimski most, jednu od najvažnijih saobraćajnih veza između Rusije i Krimskog poluostrva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poljska je privremeno zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu i podigla vojnu avijaciju zbog ruskih napada bespilotnim letelicama na susednu Ukrajinu, dok su svega nekoliko kilometara od poljske granice odjekivale eksplozije.
Konstitutivna sednica novog saziva Narodne skupštine Republike Srbije ostaće upamćena po scenama nasilja i primitivizma kakve srpski parlament u novijoj istoriji ne pamti.
Lider SNS-a Miloš Vučević oštro je reagovao na svom Instagram nalogu povodom skandaloznog napada i uvreda upućenih glumici Lidiji Vukićević od strane pristalica "Studentske liste" ispred zgrade Narodne skupštine.
Penzionisani profesor iz Zagreba Ivan Rimac upozorio je da samo održavanje izbora i smena Aleksandra Vučića ne garantuju stabilnost, podsećajući na iskustva zemalja zahvaćenih Arapskim prolećem, a posebno na današnju situaciju u Libiji.
Funkcioner SNS-a Vladimir Đukanović oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom tenzija i incidenata koji su se dogodili ispred Doma Narodne skupštine uoči početka konstitutivne sednice 15. saziva parlamenta.
Nosilac liste "Aleksndar Vučić - Ujedinjena Srbije" Aleksandar Vučić izjavio je danas da će ime poslaničke grupe te liste u novom sazivu Skupštine Srbije biti "Aleksandar Vučić -Srbija pobeđuje".
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
"Ozempik" i "vegovi", lekovi koji se koriste za lečenje gojaznosti i dijabetesa tipa dva, opasni su po život ako se uzimaju bez odobrenja lekara. Ovi medikamenti, upozoravaju stručnjaci, u Srbiji se masovno uzimaju!
Danas skoro svaki vozač zna koliko konjskih snaga ima njegov automobil, ali malo ko zna kako je nastala ova merna jedinica. Njeno poreklo vezano je za škotskog pronalazača Džejmsa Vata, koji je još u 18. veku pronašao način da snagu parnih mašina predstavi kroz poređenje sa radom konja.
Fosili do sada nepoznate vrste džinovskog glodara pronađeni su u rudniku lignita u Tajlandu. Naučnici procenjuju da je ova životinja živela pre oko 34 miliona godina i dostizala težinu od približno 30 kilograma.
Starija žena sa područja Bjelovara prijavila je policiji da je žrtva investicione prevare u kojoj je izgubila više od 61.000 evra. Prevaranti su je tokom puna četiri meseca uveravali u isplativost ulaganja i navodili je na nove uplate.
Pilot aviona "MiG-29" Vojske Srbije, Goran Bulajić (53) koji je poginuo danas u padu letelice između Nove i Stare Pazove, ostaće upamćen po tome što je 2014. godine spasio mnoge ljude iz poplava koje su zadesile Obrenovac.
Avion Mig-29 Vojske Srbije iz sastava 204. vazduhoplovne brigade srušio se jutros oko 08.45 časova u okolini Stare Pazove, a u udesu je stradao pilot aviona major Goran Bulajić (53), saopšteno je iz Ministarstva odbrane Republike Srbije.
Robert Patinson zvanično je postao novi Džejms Bond, čime je završena višegodišnja neizvesnost oko toga ko će naslediti Danijela Krejga u ulozi najpoznatijeg tajnog agenta na svetu.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Engleski filmski glumac i producent Robert Patinson biće sledeći Džejms Bond i time postati sedmi glumac koji tumači lik znamenitog britanskog špijuna, poteklog iz pera Ijana Fleminga, saopštila je danas kompanija Amazon MGM.
Nova Netfliksova serija "The Body" izazvala je kontroverze i pre nego što je stigla na platformu, a posebno oštre reakcije stigle su iz verskih krugova.
Nekada nezamislive bez zimskih slava i prazničnih okupljanja, pihtije ostaju nezaobilazan specijalitet na trpezi, posebno za slav, gde se tradicionalno služe uz tucanu ljutu papriku i domaći hleb.
Iako u svetu postoji preko 800 rasa pasa, statistika jasno pokazuje da najduži životni vek imaju manji psi, koji bez problema prelaze granicu od 15 godina. Čivava, maltezer, bigl, lasa apaso i pomeranac spadaju među njih.
Aluminijumska folija je neizostavan deo gotovo svake kuhinje, bilo da u njoj čuvamo obroke ili pečemo meso i povrće. Ipak, stručnjaci upozoravaju da ona nije bezbedan izbor za sve vrste namirnica.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.