Bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ Jakov Kedmi upozorio je da eventualni direktan rat Rusije i NATO-a ne bi trajao duže od jednog sata.
Kedmi smatra da evropske države prave ključnu grešku jer se za mogući sukob sa Rusijom pripremaju po obrascu prethodnih velikih ratova – računaju na prebacivanje američkih snaga preko Atlantika, logističke pravce, mostove, pešadiju i ogromne količine vojne tehnike.
- Zar oni uopšte ne shvataju kako će izgledati budući rat? Zar misle da će ruska flota i ruska avijacija čekati dok brodovi ne isplove iz Sjedinjenih Država i dovezu tenkove u Evropu? Sledeći rat neće trajati duže od jednog sata – biće to termonuklearni rat. I tada nikoga neće zanimati ni tenkovi, ni mostovi, ništa - rekao je Kedmi.
Prema njegovoj proceni, direktan okršaj Rusije i NATO-a veoma brzo bi prešao granicu klasičnog rata i prerastao u sukob u kojem bi bile napadnute vojne snage, komandni centri, industrija i ključna infrastruktura država koje bi se neposredno uključile u borbu protiv Moskve.
„Rusija za NATO priprema drugačiju vojsku“
Kedmi tvrdi da se Rusija za eventualni sukob sa NATO-om ne priprema istim snagama i metodama koje koristi tokom specijalne vojne operacije u Ukrajini.
Po njegovim rečima, Moskva razvija „drugačiju armiju“ i „drugačije oružje“, namenjene upravo sukobu sa protivnikom kakav je NATO.
- Ta vojska je spremna. Možda ne 100 odsto, možda oko 95 odsto, ne znam, ali se veoma brzo priprema - rekao je Kedmi.
On predviđa izuzetno kratak i brutalan sukob uz upotrebu taktičkog nuklearnog oružja.
Prema njegovom scenariju, cilj ne bi bio višegodišnje osvajanje evropske teritorije, već brzo uništavanje vojnih snaga i industrijske osnove zemalja koje bi učestvovale u ratu.
- Neće biti poražene – biće uništene. Zemlje koje se umešaju u ovaj rat izgubiće svoju vojnu industriju - tvrdio je Kedmi.
On smatra da bi u pojedinim državama bili pogođeni i energetski i proizvodni kapaciteti do te mere da bi njihove ekonomije mogle da budu vraćene u stanje koje opisuje kao predindustrijsko.
Njegova procena zasniva se na pretpostavci da bi Rusija u slučaju egzistencijalnog rata sa NATO-om koristila potpuno drugačiji nivo sile od onog koji se trenutno vidi u Ukrajini.
London, Pariz, Berlin i Brisel
Kedmi posebno dovodi u pitanje sposobnost evropskih sistema protivvazdušne i protivraketne odbrane da u takvom scenariju zaštite najveće političke, vojne i industrijske centre.
London, Pariz, Berlin i Brisel izdvojio je kao gradove čija zaštita, prema njegovoj proceni, ne bi mogla da izdrži napad modernim ruskim strateškim naoružanjem.
Kedmi tvrdi da postojeći sistemi PVO i protivraketne odbrane u Zapadnoj Evropi ne mogu da garantuju presretanje svih sredstava koja bi Rusija mogla da upotrebi u direktnom ratu.
Zbog toga smatra da bi katastrofa za evropske države koje bi neposredno ušle u rat mogla da nastupi za svega nekoliko minuta.
- Svaka od evropskih zemalja može da bude zbrisana za manje od pola sata i ništa neće moći da uradi da to spreči - rekao je Kedmi.
On je ranije posebno pominjao Veliku Britaniju, Francusku i Nemačku, tvrdeći da nekoliko preciznih udara po ključnim objektima može da nanese ogromnu štetu njihovoj vojnoj industriji, energetici i komandnoj infrastrukturi.
Ruske snage izvele su novi talas udara na ukrajinsku komunikacionu i logističku infrastrukturu, a među pogođenim objektima su data-centar „Kosmonova“ u Kijevu, drumski most kod Majaka u Odeskoj oblasti, lučki punkt u Vilkovu i logistički centar „Nova pošta“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su ruski uzvratni udari bili toliko snažni i razorni da je Kijev ponovo počeo aktivno da traži primirje na pojedinim pravcima.
Nemački istražitelji sumnjaju da iza pokušaja paljenja objekata u blizini odbrambenih kompanija Helsing i Rohde & Schwarz u Minhenu stoji mreža povezana sa ruskom vojnom obaveštajnom službom GRU, objavio je Fajnenšel algemajne cajtung.
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Poljska je pokrenula veliku bezbednosnu operaciju duž granice sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, nakon upozorenja obaveštajnih službi da bi u narednim danima moglo da dođe do diverzija i upada naoružanih grupa.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Grupa maskiranih muškaraca napala je demonstrante i novinare tokom protesta ispred objekta ukrajinske Nacionalne garde u blizini Kijeva, za koji okupljeni tvrde da je korišćen kao tajni zatvor za zlostavljanje vojnika.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Evropske države koje se graniče sa Rusijom i Belorusijom ubrzano pripremaju stanovništvo za mogućnost velikog rata, a mere koje sprovode odavno su prevazišle jačanje vojske i nabavku naoružanja.
Rusija bi mogla da upotrebi nuklearno oružje u eventualnom sukobu sa evropskim članicama NATO-a ukoliko Sjedinjene Američke Države odustanu od vojne zaštite Evrope, upozorava američki Forbs, pozivajući se na procenu stručnjaka za rusku nuklearnu politiku sa Harvardskog univerziteta Spensera Vorena.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage izvele su novi talas udara na ukrajinsku komunikacionu i logističku infrastrukturu, a među pogođenim objektima su data-centar „Kosmonova“ u Kijevu, drumski most kod Majaka u Odeskoj oblasti, lučki punkt u Vilkovu i logistički centar „Nova pošta“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Jedan od lidera Studentske liste i glavni kandidat za predsednika Srbije Radomir Saičić smatra da bi patrijarh srpski Porfirije morao da ide na dugu robiju.
Profesor ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, koji bi u novoj studentskoj vladi trebalo da bude premijer ili makar ministar ekonomije, tvrdi da kurs evra nije i neće biti promenjen!
Poznati književnik i publicista Muharem Bazdulj održao je pravu lekciju blokaderima "žrtvama režima" koje već čitavu deceniju i po kukaju o nekakvoj "strahovladi", dok u isto vreme bez ikakvih posledica besomučno napadaju Aleksandra Vučića sa najgledanijih televizija i portala.
Slobodan Prvanović, profesor i naučni savetnik Instituta za fiziku u Beogradu i jedan od istaknutijih ljudi koji su podržavali takozvanu Studentsku listu ušao je u otvoreni rat sa plenumašima.
Vladimir Vuletić, sociolog i profesor Filozofskog fakulteta, kao i novinar Dušan Stojaković upitali su "Studentsku listu" kada će obavestiti javnost ko je prisustvovao sastanku sa Martom Kos, evropskom komesarkom za proširenje.
Grad Novi Sad je od početka problema nastalih usled stečaja ALTA banke proaktivno angažovan na pronalaženju rešenja, sa ciljem da se obezbedi nesmetano funkcionisanje JKP "Informatika" i stambenih zajednica, kao korisnika objedinjene naplate, kao i ispunjavanje obaveza prema stambenim zajednicama.
Prema aktuelnim cenama za doček 2027. godine, Tara se izdvaja kao jedna od pristupačnijih planinskih destinacija, sa cenama smeštaja koje počinju već od 45 evra po noćenju.
"Studentska lista" zalaže se da se u Srbiji uvede četvorodnevna radna nedelja, što će biti pogubno za život građana, ali i srpsku privredu, ocenjuju domaći stručnjaci.
Dragan Brašanac (54) protojerej stavrofor šumadijske eparhije i starešina hrama Svete Petke u kragujevačkom naselju Vinogradi, zbog teškog oboljenja jetre trenutno je na lečenju u Minsku. Želja njegovih parohijana, ali i svih humanih ljudi i Eparhije šumadijske da se vrati zdrav ujedinila ih je da mu pomognu da tamo ode, a akcija za prikupljanje pomoći se nastavlja.
Nakon što je obdukcija rasvetlila uzrok smrti Dragana Stojanovića, koji je podlegao povredama nakon što je zadobio jezive povrede kada je napadnut metalnom šipkom, Okružno javno tužilaštvo Banjaluka preduzelo je sledeće korake u istrazi, a Nikola Popović (36) je uhapšen i pritvoren zbog sumnje da je počinio krivično delo ubistvo.
U Ulici Radivoja Lole Ðukića u novosadskom naselju Veternička rampa, večeras nešto pre 21 sat došlo je do manjeg požara, a prema prvim informacijama, gorela je mašina za sušenje veša u kupatilu.
Prilikom više hapšenja dilera širom Srbije inspektori su, osim "standardnih" narkotika - kokaina, ekstazija, spida, sve češće pronalazili i novu vrstu opijata, za kojim su, na žalost, mladi potpuno poludeli, a radi se o rakiji sa marihuanom.
Filmska drama odigrala se na brzoj cesti kod Banjaluke, kada je pacijent tokom zastoja u saobraćaju iskočio iz vozila Hitne pomoći i pokušao da pobegne.
Glumac i reditelj Lazar Ristovski dobio je prestižno međunarodno priznanje u Moskvi, gde mu je na 20. Međunarodnom filmskom festivalu "Rusko inostranstvo" uručena medalja koja nosi ime velikog ruskog i američkog glumca i pedagoga Mihaila Čehova.
Glumac Entoni Ipolito kaže da je audiciju za film "Ja sam Roki" snimao u bakinom podrumu a da mu je blagoslov za rolu dao niko drugi do Silvester Stalone.
Dokumentarna mini-serija "The Fall of El Mayo" nalazi se na trećem mestu globalne Netfliksove liste najgledanijih serija koje nisu na engleskom jeziku.
Nema lepšeg osećaja nego kada uveče legnete u krevet sa sveže opranom posteljinom. Ipak, taj trenutak često pokvari izostanak onog prepoznatljivog, čistog mirisa. Rešenje nema nikakve veze sa hemikalijama, već sa tri greške koje pravimo nakon pranja.
Novembar je savršen mesec za beg u manje poznate italijanske kutke, a Čividale del Friuli sa svojim "đavoljim mostom" i skrivenim istorijskim riznicama pruža idealan vikend od svakodnevice.
Besplatna hrana zbog ekstremno velike telesne težine je za Aleks Aspasiju iz Majamija na Floridi bila stvarnost. Restoran Heart Attack Grill u Las Vegasu nudio je besplatne obroke osobama koje su imale više od 160 kilograma.
Pevačica Maja Berović ponovo je oduševila ljubitelje mode, a njen izazovni braon čipkasti kombinezon privukao je sve poglede i izazvao brojne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Atina Ferari ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, a ovog puta razlog je njena najnovija fotografija koju je podelila sa pratiocima na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.