Ako je ta procena tačna, sadašnje smanjenje broja balističkih udara ne bi predstavljalo popuštanje pritiska, već pripremu za period kada bi pogodak u termoelektranu, trafostanicu ili drugi ključni energetski objekat imao mnogo ozbiljnije posledice nego tokom toplijih meseci.
Najosetljiviji period počinje krajem oktobra i početkom novembra, kada temperature padaju, počinje grejna sezona i naglo raste potrošnja struje i toplote.
Balistika se čuva, dronovi preuzimaju udare
Blumberg piše da se obrazac ruskih napada promenio upravo tokom poslednjih nekoliko nedelja.
Dok je broj lansiranih balističkih raketa opao, ruske snage sve intenzivnije koriste nove dronove na mlazni pogon, koji su znatno brži od klasičnih Gerana sa propelerskim motorima i predstavljaju ozbiljniji problem za ukrajinsku PVO.
Rojters je ove nedelje objavio da mlazni ruski dronovi lete brže i na većim visinama, zbog čega ih ukrajinske mobilne grupe mnogo teže obaraju. Kijev zbog toga ubrzano razvija nove bespilotne presretače namenjene upravo toj vrsti ciljeva.
Balističke rakete, međutim, predstavljaju potpuno drugu kategoriju pretnje.
Zbog ogromne brzine i putanje leta Ukrajina protiv njih raspolaže veoma ograničenim brojem efikasnih sistema. Glavni među njima je američki „Patriot“, a upravo raketa-presretača za te sisteme Kijev nema dovoljno.
Prema proceni koju prenosi Blumberg, Rusija bi zato sada mogla da smanjuje potrošnju balističkih raketa kako bi napravila veću rezervu za zimu.
Najveći problem Kijeva – nema dovoljno Patriota
Nedostatak raketa za „Patriot“ mogao bi da bude presudan ukoliko Rusija zaista krene u masovne zimske udare.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski još je početkom avgusta upozorio da zemlja tokom 2026. dobija gotovo tri puta manje protivbalističkih raketa nego ranije. Ukrajinske vlasti taj pad delom povezuju sa ogromnom potrošnjom američkih i savezničkih zaliha tokom rata sa Iranom.
Ukrajina zbog ograničenog broja presretača ne može ravnomerno da zaštiti čitavu zemlju.
Značajan deo protivbalističke odbrane koncentrisan je oko Kijeva, gde se nalaze državni, komandni i brojni vojni objekti. To znači da elektroenergetski sistem i veliki industrijski objekti u drugim delovima zemlje raspolažu znatno slabijom zaštitom.
U slučaju istovremenog napada velikim brojem dronova, krstarećih i balističkih raketa, ukrajinska PVO mogla bi da bude prinuđena da bira koje ciljeve će pokušati da zaštiti.
Upravo tu Blumberg vidi jednu od najvećih opasnosti predstojeće zime.
Predsednik SAD Donald Tramp založio se za pokretanje trojnih pregovora Vašingtona, Moskve i Pekinga o kontroli naoružanja, čime je posle razgovora sa predsednikom Kine Si Đinpingom otvorio mogućnost da tri najveće vojne sile prvi put uđu u zajednički format posvećen strateškom oružju.
Ruske snage izvele su novi talas udara na ukrajinsku komunikacionu i logističku infrastrukturu, a među pogođenim objektima su data-centar „Kosmonova“ u Kijevu, drumski most kod Majaka u Odeskoj oblasti, lučki punkt u Vilkovu i logistički centar „Nova pošta“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su ruski uzvratni udari bili toliko snažni i razorni da je Kijev ponovo počeo aktivno da traži primirje na pojedinim pravcima.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp založio se za pokretanje trojnih pregovora Vašingtona, Moskve i Pekinga o kontroli naoružanja, čime je posle razgovora sa predsednikom Kine Si Đinpingom otvorio mogućnost da tri najveće vojne sile prvi put uđu u zajednički format posvećen strateškom oružju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u emisiji "Za stolom sa Apostolom", koja se emituje na Prvom programu Radio-televizije Srbije.
Lider Srba u Crnoj Gori Milan Knežević prokomentarisao je komentare koji su u crnogorskim medijima osvanuli nakon što je juče govorio na skupu liste Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija na opštini Stari grad.
U istorijskom trenutku koji je potresao celu naciju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić stavio je svoj potpis na dokument koji označava kraj jedne epoha i početak nove borbe! Pred rekama građana i hiljadama ljudi koji su ispunili centar Beograda, Vučić je javno obelodanio i potpisao ostavku na dužnost predsednika Republike.
Ilija Srdanović, blokader sa dna kace, osvedočeni siledžija i nasilnik nad ženama, kog su njegovi istomišljenici imenovali za nosioca blokaderske liste na predstojećim izborima, priznao je da ne sme na TV duel s predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras, pred podnošenje ostavke, da je država najviše ispita pala u oblasti obrazovanja, jer je, kako je naveo, dozvolila da interesi pojedinih profesora budu ispred interesa dece.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u emisiji „Farid Zakarija GPS“ kod svetski poznatog američkog novinara na televiziji Si-En-En, gde bez dlake na jeziku govori o svim najaktuelnijim temama!
Pirot je danas bio mesto totalnog političkog blokaderskog debakla! Dok je narod masovno podržao politiku napretka i predsednika Aleksandra Vučića, od najavljenih okupljanja zgubidana ostala je samo jadna i smešna šačica pogubljenih ljudi!
Majka učesnice Rade Đorđević, Gordana Đorđević i bivši učesnik Exatlona, Gazda Paja, uporedili su Mensura Ajdarpašića i Nikolu Lakića u emisiji Exatlon Specijal.
Električni "audi a6 e-tron" prešao je 1.338 kilometara na jedno punjenje i oborio svetski rekord za serijska električna vozila, a fabrika garantuje svega 776 kilometara.
Štrbovac pod Suvom planinom posle pola veka liči na pravo selo! Duže od 50 godina odavde su meštani odlazili i dolazili, dočekivali goste i rodbinu, a bila je prava muka da se do sela dođe.
Više učenika ispričalo je da je maloletnik krajem prethodne školske godine pravio ono što su opisali kao "spisak za odstrel", aludirajući pritom na masovno ubistvo u beogradskoj Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar".
Na području Zagreba pronađeni su ljudski ostaci za koje se osnovano sumnja da pripadaju bivšem MMA borcu i nekadašnjem članu zagrebačkog ATT-a i FNC organizacije, Abrahamu Salomonu Areu (26), koji je nakon obećavajuće sportske karijere upao u pakao lošeg društva.
Na današnji dan pre 103 godine u Gornjoj Crnući rođen je Mija Aleksić, simbol domaće glume i komedije, koji je u mladosti preživeo strahote Drugog svetskog rata.
Domaće televizijske serije koje su obeležile prethodne decenije i danas imaju vernu publiku, a pojedine replike i likovi postali su deo svakodnevnog govora.
Sin pevačice Zlate Petrović i voditelja Zorana Pejića Peje Jovan Pejić verio je devojku, bivšu rijaliti učesnicu Enu Čolić na Baliju, a par se i venčao po lokalnim običajima.
Nevena Stamenković, nekadašnja članica grupe Models i bivša narodna poslanica, ponovo je privukla pažnju javnosti fotografijom koja je za kratko vreme izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Stoja Novaković sletela je danas na aerodrom "Nikola Tesla", gde su je po dolasku dočekali mediji, a pevačica na pitanje o sinu Milanu Popovu nije želela da kaže niti jednu reč.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.