Rusija možda neće čekati pet ili deset godina da Evropa završi veliko vojno jačanje, već bi mogla mnogo ranije da pokuša da testira jedinstvo i sposobnost NATO da odgovori na krizu, upozorio je načelnik Generalštaba Švedske general Mikael Klason.
Njegova računica polazi od jednostavnog pitanja: ako evropske države ubrzano povećavaju vojne budžete, proizvodnju municije, protivvazdušnu odbranu i broj raspoloživih jedinica, zbog čega bi Moskva čekala trenutak kada će protivnik biti znatno jači?
- Zašto bi Rusija čekala? - upitao je Klason u razgovoru sa novinarima u Parizu, ocenjujući da bi za pet ili deset godina evropske članice NATO mogle da raspolažu mnogo većim vojnim kapacitetima nego danas.
„Rusija je i dalje sposobna da preuzme veliki rizik“
Klason ne smatra da je ruska vojna moć iscrpljena ratom u Ukrajini.
Prema njegovoj proceni, ruska odbrambena industrija i dalje proizvodi velike količine municije, vazduhoplovstvo je najvećim delom sačuvano, a podmornička flota ostaje ozbiljan vojni faktor.
Švedski general zato upozorava da se ne sme polaziti od pretpostavke da Moskva neće preduzeti rizičan potez samo zato što bi takva operacija bila opasna ili skupa.
- Rusija je tokom poslednjih 15 do 20 godina pokazala spremnost da preuzima značajne strateške rizike - rekao je Klason.
Ipak, napravio je važnu razliku između procene budućeg rizika i onoga što se trenutno vidi na terenu: švedska vojska sada ne registruje neuobičajena pomeranja ruskih snaga koja bi ukazivala na neposrednu pripremu napada.
Sličnu procenu izneo je i generalni sekretar NATO Mark Rute, koji je krajem septembra rekao da Alijansa trenutno ne vidi neposrednu vojnu pretnju svojoj teritoriji iz Rusije.
Scenario koji najviše brine: mali udar koji bi napravio veliki haos
Klason smatra da najveći rizik ne mora da bude klasična velika invazija na neku članicu NATO.
Mnogo opasniji mogao bi da bude ograničen incident čiji bi cilj bio da proveri kako će saveznici reagovati i da li će se složiti oko zajedničkog odgovora.
Kao jedan od scenarija naveo je operaciju pod lažnom zastavom protiv baltičke države ili Poljske, čak i u situaciji u kojoj Rusija nema snage za veliki konvencionalni rat protiv čitave Alijanse.
Takva upozorenja poslednjih meseci ne dolaze samo iz Švedske.
Poljska i baltičke države pojačale su zaštitu energetskih i drugih strateških objekata zbog obaveštajnih procena da bi Moskva mogla da izvede ograničenu provokaciju ili operaciju pod lažnom zastavom kako bi izazvala neslaganje unutar NATO. Kremlj takve tvrdnje odbacuje kao zastrašivanje kojim evropske države opravdavaju dalje naoružavanje.
Baltik je postao jedna od glavnih linija dodira
Za Švedsku ova procena nije apstraktna.
Otkako je 2024. postala članica NATO, švedska vojska gotovo svakodnevno prati ruske aktivnosti u Baltičkom moru i vazdušnom prostoru regiona.
Ruske i savezničke jedinice redovno se sreću na moru i u vazduhu, dok su Kalinjingrad i ostrvo Gotland postali dve strateški posebno važne tačke.
Švedska je dodatno ojačala odbranu Gotlanda, čiji položaj u središtu Baltika omogućava nadzor velikog dela pomorskih i vazdušnih pravaca.
Klason je najavio i dalje jačanje severnog krila NATO, uključujući švedsko preuzimanje komandovanja naprednim kopnenim snagama u Finskoj, uz očekivano učešće Francuske i drugih saveznika.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.