Više od 100.000 Ukrajinaca koji su pobegli od rata i nastanili se u Sjedinjenim Američkim Državama moglo bi da izgubi privremenu zaštitu od deportacije ukoliko administracija predsednika Donalda Trampa odluči da ukine njihov dosadašnji status.
Reč je o programu privremene zaštite TPS, koji omogućava državljanima zemalja zahvaćenih ratom i drugim vanrednim okolnostima da ostanu u SAD i dobiju dozvolu za rad.
Američke vlasti produžile su Ukrajincima taj status u januaru 2025. godine na još 18 meseci, odnosno do 19. oktobra 2026. Sada Trampova administracija treba da odluči da li će zaštitu produžiti ili ukinuti.
Kongresmeni traže od Trampa da ne uradi ništa
Prema pisanju Politika, deo američkih zakonodavaca predlaže neobično rešenje: da Bela kuća ne donese nikakvu odluku.
„Zakonodavci koji strahuju da će Trampova administracija ukinuti zaštitu ukrajinskih izbeglica traže od predsednika da razmotri drugu mogućnost – da ne uradi ništa“, navodi Politiko.
Razlog je odredba američkog zakona prema kojoj privremena zaštita može automatski da bude produžena za šest meseci ukoliko administracija ne donese odluku o njenom ukidanju ili produženju u propisanom roku.
Takav rasplet sprečio bi neposredni gubitak zaštite od deportacije, ali bi mnoge Ukrajince ostavio u neizvesnosti oko daljeg boravka, zaposlenja i školovanja u SAD.
Pojedini kongresmeni iz Demokratske i Republikanske stranke zalažu se za potpuno produženje zaštite, dok drugi smatraju da je šestomesečno produženje bez nove odluke trenutno prihvatljivije rešenje.
„Nema razloga da se uradi bilo šta pozitivno za Ukrajinu“
Politiko navodi da odluka o sudbini ukrajinskih izbeglica zavisi i od odnosa Vašingtona i Kijeva, koji su tokom Trampovog mandata više puta bili opterećeni neslaganjima oko rata i pregovora sa Rusijom.
Prema rečima jednog od sagovornika lista, američki predsednik pitanje privremene zaštite razmatra i u kontekstu rešavanja ukrajinskog sukoba. Zbog toga se ne isključuje mogućnost da zaštita bude ukinuta ili da njeni korisnici ostanu bez jasnog odgovora o svojoj budućnosti.
„Trenutno nema nikakvih podsticaja da se uradi bilo šta pozitivno za Ukrajinu“, izjavio je izvor Politika.
U američkom Kongresu istovremeno postoje zahtevi da se ukine čitav niz programa privremene zaštite za strane državljane. Trampova administracija poslednjih meseci naglašava rezultate svoje politike deportacija i pooštravanja imigracionih pravila.
Protivnici ukidanja zaštite upozoravaju da bi proterivanje ljudi u zemlju u kojoj još traje rat izazvalo ozbiljne humanitarne posledice. Ukazuju i na ekonomski značaj ukrajinskih državljana koji rade u američkim kompanijama i plaćaju poreze.
Iz Ukrajine otišlo 6,7 miliona ljudi
Od početka rata u februaru 2022. godine približno 6,7 miliona stanovnika Ukrajine napustilo je zemlju, prema podacima Ujedinjenih nacija.
UN su ranije upozoravale da su pojedini ukrajinski regioni izgubili veliki deo stanovništva, posebno mladih i radno sposobnih ljudi, dok je u mnogim naseljima ostalo pretežno starije stanovništvo.
Direktorka ukrajinskog Instituta za demografiju i socijalna istraživanja Ela Libanova upozorila je prošle godine da se Ukrajina suočava sa dugoročnim smanjenjem broja stanovnika zbog masovnog iseljavanja, niskog nataliteta i velikog udela starijih ljudi.
Prema njenoj proceni, ni povratak svih Ukrajinaca koji su napustili zemlju ne bi bio dovoljan da se u potpunosti zaustavi demografski pad.
Američka administracija još nije objavila konačnu odluku o produženju zaštite. Ukoliko status bude ukinut, više od 100.000 Ukrajinaca moglo bi da izgubi pravo na boravak zasnovano na tom programu, osim onih koji imaju drugi važeći imigracioni osnov.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Ruske snage izvele su tokom noći između 8. i 9. oktobra kombinovane napade raketama i dronovima „Geran“ na više oblasti Ukrajine, dok se Kijev treću noć suočava sa ozbiljnim problemima u snabdevanju električnom energijom.
Ruski predsednik Vladimir Putin proslavio je 74. rođendan u društvu bivšeg nemačkog kancelara Gerharda Šredera, koji je uprkos oštrim kritikama u Nemačkoj zbog svojih veza sa Moskvom ostao blizak ruskom lideru.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Predsednik SAD Donald Tramp dao je svom drugom mandatu najvišu ocenu, tvrdeći da njegova administracija zaslužuje „A+ za vladu, ekonomiju i sve ostalo“, u trenutku kada nova istraživanja pokazuju ozbiljno nezadovoljstvo Amerikanaca.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Ruski pisac-futurolog i producent „Roj TV“ Maksim Kalašnjikov izneo je tezu da američki predsednik Donald Tramp možda svesno produbljuje globalnu energetsku krizu kako bi skupom naftom pogodio Kinu, Evropsku uniju i druge velike industrijske konkurente.
Predsednik SAD Donald Tramp založio se za pokretanje trojnih pregovora Vašingtona, Moskve i Pekinga o kontroli naoružanja, čime je posle razgovora sa predsednikom Kine Si Đinpingom otvorio mogućnost da tri najveće vojne sile prvi put uđu u zajednički format posvećen strateškom oružju.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da nije ljubomoran zbog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog predsednika Sija Đinpinga, poručivši da Moskva, naprotiv, pozdravlja dogovore dve najveće svetske ekonomije.
Predsednik SAD Donald Tramp iskoristio je obilazak Bele kuće sa kineskim predsednikom Si Đinpingom da ga odvede do mesta na kojem bi trebalo da stoji portret njegovog prethodnika Džozefa Bajdena i pokaže mu – sliku mašine za automatsko potpisivanje.
Tajvan, rat sa Iranom, Ukrajina, trgovinski sukob i kontrola veštačke inteligencije bili su među ključnim konkretnim temama razgovora predsednika SAD Donalda Trampa i kineskog predsednika Sija Đinpinga u Beloj kući.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izrazio je nadu da će rat protiv Rusije uskoro biti okončan i da će američki predsednik Donald Tramp pomoći u tome.
Bela kuća pokrenula je sopstveni internet kanal „Trump TV: The Essentials Station“, sa programom posvećenim predsedniku SAD Donaldu Trampu i njegovoj administraciji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Američki ministar odbrane Pit Hegset najavio je da će pogubljenje bivšeg vojnog psihijatra Nidala Malika Hasana, osuđenog na smrt zbog ubistva 13 ljudi u vojnoj bazi Fort Hud u Teksasu, biti prenošeno uživo.
Siniša Mali iskoristio je završne sekunde debate da vođi blokadera Dejanu Šoškiću postavi direktno pitanje o njegovom stavu prema Srebrenici, čime je ekonomska rasprava na samom kraju prešla na političku temu.
Siniša Mali direktno je suočio blokadera Dejana Šoškića sa njegovim ranijim izjavama, tvrdeći da je Šoškić u julu govorio da su plate u Srbiji previsoke i da je dinar prejak, što je Mali predstavio kao dokaz kakvu bi ekonomsku politiku Šoškić ponovo vodio.
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS učestvovali su predstavnici četiri izborne liste: Siniša Mali, "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Dejan Šoškić, "Studentska lista - Studenti pobeđuju", Miloš Jovanović, "Autentična desnica – Dr Miloš Jovanović" i Dušan Nikezić, "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš".
Neviđena sramota obeležila je ekonomsku debatu u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, kada je predstavnik tajkunske liste "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš" Dušan Nikezić potpuno izgubio kompas kada je pokušao da reklamira cigarete. (?!)
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Kardiolozi Zdravstvenog centra u Loznici danas su dozvolili sebi mali predah za čestitke - za deset meseci rada angio-sale zbrinuto je 1.000 pacijenata iz Loznice, Šapca, Ljubovije, Krupnja, Malog Zvornika i okolnih mesta.
Danas se navršava tačno 33 godine od jednog od najbrutalnijih i najhladnokrvnijih zločina u istoriji Beograda - trostrukog ubistva u Fruškogorskoj ulici, u kom su zbog svega 460 maraka i dve kožne jakne zverski likvidirani biznismen Nebojša Salatić (37), njegova devojka Slavica Kovačević (24) i njegov sestrić Milan Graoranov (17).
Prvo osnovno javno tužilaštvo u Beogradu podnelo je optužni predlog protiv A. L. (19) zbog sumnje da je u decembru prošle godine, zajedno sa jednim maloletnikom, namerno zapalio ugostiteljski objekat u Cerskoj ulici na Vračaru.
Pripadnici Regionalnog centra granične policije Centar u Crnoj Gori sprečili su krijumčarenje veće količine marihuane na zajedničkom graničnom prelazu Vraćenovići - Deleuša te uhapsili državljanina Bosne i Hercegovine (31).
Policija je tokom pojačanih aktivnosti u zapadnoj regiji Crne Gore, usmerenih prema operativno interesantnim licima, članovima organizovanih kriminalnih grupa i sa njima povezanim osobama, oduzela osam komada oružja, 242 komada municije, oko 80 grama marihuane i jedno vozilo. Jedno lice blisko operativno interesantnim osobama je uhapšeno, saopšteno je iz Uprave policije.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.