Litvanija bi mogla da bude potpuno uništena u slučaju nuklearnog rata Rusije i NATO-a ukoliko dozvoli razmeštanje savezničkog nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, upozorio je vojno-politički analitičar i bivši šef izraelske službe Nativ Jakov Kedmi.
- Potpisali su sebi smrtnu presudu. Ako, ne daj Bože, počne rat između Rusije i NATO-a, to znači da će Litvanija biti uništena, kao i svaka država na čijoj se teritoriji nalazi nuklearno oružje -izjavio je Kedmi za Sputnjik.
Njegovo upozorenje usledilo je nakon što je litvanski parlament 6. oktobra podržao izmenu Ustava kojom bi se ukinula zabrana razmeštanja oružja za masovno uništenje i stranih vojnih baza.
Za promenu člana 137 glasalo je 106 poslanika, protiv je bilo 18, dok je šest bilo uzdržano. Konačno glasanje zakazano je za 12. januar 2027. godine, a za usvajanje je potrebno najmanje 94 glasa u parlamentu koji ima 141 poslanika.
Kedmi: Litvanija ne shvata šta bi se dogodilo u ratu
Kedmi smatra da litvansko rukovodstvo pogrešno procenjuje posledice eventualnog razmeštanja nuklearnog oružja NATO-a u neposrednoj blizini ruskih granica.
Prema njegovim rečima, prisustvo takvog naoružanja ne bi samo povećalo odbrambene kapacitete Litvanije, već bi njenu teritoriju pretvorilo u jednu od potencijalnih glavnih meta Rusije.
- Tih 106 poslanika potpisalo je smrtnu presudu svojoj zemlji i svom narodu - poručio je Kedmi, optužujući litvanske političare da ozbiljnost nuklearne pretnje podređuju kratkoročnim političkim ciljevima.
On ukazuje da Litvanija, za razliku od velikih država, nema dovoljno teritorijalne dubine da bi u slučaju velikog nuklearnog sukoba mogla da ograniči posledice razaranja.
Zbog male površine zemlje, eventualni udari na vojne objekte mogli bi da ugroze čitavu državnu infrastrukturu, uključujući ključne saobraćajnice, energetsku mrežu i centre vlasti.
Kedmi smatra da bi slična opasnost postojala i za druge evropske države u kojima se nalazi nuklearno oružje, uključujući Francusku i Veliku Britaniju, ali da je položaj baltičkih zemalja naročito nepovoljan zbog njihove veličine i neposredne blizine Rusije.
Kalinjingrad u središtu spora
Poseban razlog za zaoštravanje odnosa predstavlja Kalinjingradska oblast, ruska teritorija na Baltičkom moru, koja se graniči sa Litvanijom i Poljskom.
Litvanske vlasti smatraju da bi prisustvo dodatnih snaga NATO-a povećalo sposobnost odvraćanja eventualnog ruskog napada, dok Moskva takve poteze posmatra kao približavanje savezničke vojne infrastrukture svojim granicama.
Kedmi tvrdi da je Kalinjingrad dobro zaštićen ruskim snagama i da pokušaji njegovog vojnog ugrožavanja ne bi mogli da promene pripadnost te teritorije Rusiji.
- Drugo je pitanje šta će biti sa državama koje prete Kalinjingradu. Ako te države dignu ruku na Kalinjingrad, prestaće da postoje - izjavio je analitičar.
On se pozvao i na upozorenja Vladimira Putina izneta na međunarodnom diskusionom klubu Valdaj, ocenjujući da evropske zemlje ne bi smele da polaze od pretpostavke da Rusija nikada neće upotrebiti nuklearno naoružanje.
Prema Kedmijevom tumačenju, upravo bi takvo uverenje moglo da dovede do pogrešnih političkih i vojnih odluka.
Litvanija nudi novac za stalnu američku bazu
Rasprava o nuklearnom oružju poklopila se sa još jednim potezom Vilnjusa. Litvanski premijer Mindaugas Sinkevičijus ponudio je da njegova država snosi troškove uspostavljanja stalne američke vojne baze ukoliko Vašington odluči da trajno rasporedi svoje snage u Litvaniji.
Predsednik SAD Donald Tramp izjavio je da će razmotriti takav predlog.
Američka vojska već raspoređuje približno 1.000 vojnika u Litvaniji na rotacionoj osnovi, dok Nemačka priprema stalno prisustvo svoje brigade, čije se potpuno formiranje očekuje tokom 2027. godine.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov upozorio je da bi dolazak dodatne američke vojne infrastrukture i eventualno razmeštanje nuklearnog oružja predstavljali ozbiljnu eskalaciju.
Prema njegovim rečima, Rusija bi bila prinuđena da preduzme mere za zaštitu sopstvene bezbednosti.
Litvansko rukovodstvo, međutim, tvrdi da je uklanjanje ustavne zabrane potrebno kako bi država mogla ravnopravno da učestvuje u planovima nuklearnog odvraćanja NATO-a. Za Vilnjus je takva saradnja način jačanja bezbednosnih garancija, posebno nakon izbijanja rata u Ukrajini.
Ipak, izmena Ustava još nije konačno usvojena, niti je doneta odluka o stvarnom raspoređivanju nuklearnih bombi u Litvaniji.
Kedmi smatra da se najveća opasnost krije upravo u razlici između političkih očekivanja i mogućeg razvoja rata. Dok Vilnjus računa da bi nuklearno oružje odvratilo Rusiju od napada, on upozorava da bi u slučaju neuspeha odvraćanja Litvanija postala jedna od prvih meta.
Evropske zemlje su užasnute dogovorom Vladimira Putina i Donalda Trampa o isporukama ruskog dizela, jer Moskva i Vašington počinju konkretnu ekonomsku saradnju dok Evropska unija nastavlja politiku sankcija prema Rusiji, izjavio je ruski senator Aleksej Puškov.
Američki predsednik Donald Tramp poručio je da je vreme da Ukrajina dobije novog predsednika, optužujući Volodimira Zelenskog da odbija mirovne sporazume sa Rusijom, dok najnovije istraživanje Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) pokazuje da 53 odsto Ukrajinaca ne želi njegovu ponovnu kandidaturu.
Rusija bi od prodaje dizel goriva, dogovorene između Vladimira Putina i Donalda Trampa, mogla da ostvari prihod od čak 6,7 milijardi dolara, odnosno približno šest milijardi evra, ukoliko uspe da isporuči svih najavljenih 4,8 miliona tona, izračunao je nemački Bild.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Ruska Kalinjingradska oblast našla se u subotu uveče pod vazdušnom uzbunom zbog sumnjivog objekta koji je, prema tvrdnjama lokalnih vlasti, dolazio iz pravca Litvanije, članice NATO-a.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ocena lidera opozicije Aleksandra Vučića da Studentska lista, koja je osvojila većinu u Skupštini Srbije, svesno odugovlači da formira novu vladu pokazala se tačnom ako se u vidu ima istorijsko iskustvo i paralela sa 5. oktobrom 2000.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke i poslanica u Skupštini Srbije Ana Brnabić, posetila je Opštinske odbore SNS Čukarica i Palilula, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Ni pet dana od proglašenja vanredne situacije, a deset od hapšenja gradonačelnice i direktora javnog komunalnog preduzeća zbog odlaganja smeća na nelegalnoj deponiji, u Smederevu se ne nazire rešenje problema.
Branislava J. Kostić, profesor jugoslovenske i opšte književnosti u penziji, po sopstvenom priznanju simpatizer studentskog pokreta, žestoko je razočarana nastupom poslanika Studentske liste na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
Čak 80 vlasnika "Tesle" u Južnoj Koreji prijavljeno je tužilaštvu krajem oktobra zbog sumnje da su nelegalno aktivirali "Full Self-Driving sistem", uz pretnju kaznom do dve godine zatvora.
Planina Tupižnica sve više privlači pažnju ljubitelja prirode i aktivnog odmora u Srbiji, pre svega zbog povoljnog smeštaja koji se može naći za svega 2.000 dinara.
Na magistralnom putu Čačak - Kraljevo, tokom večernjih sati došlo je do teže saobraćajne nezgode, kada je prema još uvek nezvaničnim informacijama vozilo udarilo pešaka.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je muškarac L. P. (41), osumnjičen da je 21. novembra 2026. silovao ženu na naročito svirep način, uz upotrebu sile, pri čemu je žrtva zadobila teške telesne povrede.
Na parkingu tržnog centra Galerija u Beogradu, dogodio se napad u kojem je, prema prvim informacijama, muškarac nožem povredio svoju bivšu emotivnu partnerku, ubovši je u gornji deo tela.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Torbe od veštačkog krzna postale su jedan od najzapaženijih trendova zime 2026, a zahvaljujući pufnastoj teksturi i neobičnom izgledu, čak i najjednostavniju kombinaciju pretvaraju u upečatljiv autfit.
Riba se više neće lepiti za pleh niti raspadati ako ga obložite papirom za pečenje i premažete uljem ili ribu pripremite u zatvorenom paketiću od papira, koji čuva njenu sočnost i mekoću.
"Muški grip" je godinama predmet šala, ali novo naučno istraživanje pokazuje da muškarci zaista mogu teže da podnose pojedine virusne infekcije, a razlog bi mogao bude način na koji njihov imunski sistem reaguje.
Pevačica Seka Aleksić otkrila je kako je uspela da smrša čak 20 kilograma, ali je njeno objašnjenje o korišćenju leka Vegovi (Wegovy) izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Pevačica Mia Borisavljević je progovorila o aktuelnostima na estradi, te se osvrnula na sve ređe klupske nastupe, ali je dala svoj sud i o kolegama koji na koncertima izvode tuđe pesme.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.